Detalji

Objavljeno: 03. rujna 2021.

Miljenko Buljac je poznati hrvatski znanstvenik, ali i književnik. Piše pjesme, novele, eseje, kritike, djeluje kao lektor i korektor, te urednik Cetinskih vrila, časopisa Ogranaka Matice hrvatske u Sinju (1993. – 2017.), te urednik književnog niza u biblioteci Ornji. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 02. rujna 2021.

Autorica nema jedinstven stil već upravo prema nadahnućima stvara djela, a prema priloženim reprodukcijama čini to vrlo strogo i dostojanstveno. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 25. kolovoza 2021.

Na žalost i ugledni novinar Denis Derk može pogriješiti. Ovoga puta to je učinio krivo navodeći ime i prezime bjeloruske književne nobelovke koju on naziva Svetlana Aleksijević. Već sam jednom upozorio (12. listopada 2015.), pa sada ponavljam, navedena književnica nije Ruskinja, već Bjeloruskinja, dakle pripadnica naroda koji ima svoju povijest i svoj materinski jezik, odnosno svoju narodnosnu samobitnost. Stoga upozoravam kako se naša skora gošća zove SVJATLANA, a preziva ALJAKSANDRAŬNA ALEKSIEVIC. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 24. kolovoza 2021.

Ružica Martinović – Vlahović je tijekom posljednjih desetljeća dokazala se kao zanimljiva i produhovljena pjesnikinja. Rođena je na Neretvi u gradiću Kominu, dok je životni radni vijek provela u Slavonskome Brodu. Po struci je liječnica tako da je zapravo, živjela dvostrukim životom: životom liječnice i životom književnice. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 13. kolovoza 2021.

Suvremeni hrvatski pjesnik Ivan Tolj nesumnjivo je danas kao književnik stavljen pomalo u sjenu, a možda čak i namjerno zanemaren, premda je riječ o autoru na kojega možemo biti ponosni jer njegovo djelo zaslužuje da autora „odlikujemo“ nazivom poeta vates. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 17. lipnja 2021.

Bez Matoševoga književnog djela nezamisliva je hrvatska književnost 20. stoljeća. On pripada malobrojnoj skupini hrvatskih književnika koje možemo smatrati odgojiteljem naroda, a svakako odgojiteljem brojnih pjesničkih naraštaja. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2021.

Vjerujući kako dobro djelo mora imati i dobar odjek, odlučio sam prevesti memoare srpsko-izraelske književnice Jovanke Ženi Lebl: „Ljubičica bijela“, jer je u njima otvoreno progovorila o strahotama Golog otoka kamo je bila kao studentica upućena zbog jednog običnog vica o maršalu Titu. Patnje koje je proživjela ravne su onima koje su proživljavale žene u nacističkim i Staljinovim logorima. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 13. svibnja 2021.

Ibrahim Nasrullayev najvjerojatnije je pripadnik maloga i nama nepoznatog naroda Tati/Tats, čiji dijelovi žive u Azerbajdžanu kao nacionalna manjina. Potrudio sam se doznati što više o tom narodu. Učinio sam to kako bih još više istaknuo Ibrahimov životni put, snagu talenta i majčinu vjeru kako dobra glazba može otvoriti sva vrata. (Đ. Vidmarović)