Slavica Brinzej - da se ne zaboravi

Slavica Brinzej: Kao obala, Slavonski Brod, 1989., (bez oznake izdavača)

Slavica Brinzej: Slovo Ž, Slavonski Brod, 1990., (izdavač „Đuro Đaković“)

Slavica Brinzej: Lav u suncu, Posavska Hrvatska, Slavonski Brod, 2005.

Najljepša moja (zbirka domoljubnih pjesama), Slavonski Brod, 1992. (Slavica Brinzej, str. 21. – 30.)

Brinzej1 1Brinzej1 3image005image007

image010image011Brinzej1 6

 

Izbor iz objavljenih knjiga Slavice Brinzej

Slavica Brinzej rođena je 2. prosinca 1948. godine u Zagrebu, gdje provodi najranije djetinjstvo. Osmogodišnje školovanje započinje u Novoj Gradiški, a nastavlja u Osijeku. Po diplomi zapošljava se u Grubišnom Polju i Daruvaru. U Slavonski Brod dolazi 1982. godine i zapošljava se u Agrokombinatu ''Jasinje'', iz kojega 1995. godine prelazi u HSC iz Zagreba, u županijsku Stočarsku službu.

Književnim radom se bavila od najranijeg djetinjstva, objavljujući u dječjem listu ''Mala štampa'' u Osijeku. Priče, ljubavnu, te dječju poeziju, objavljivala je u raznim regionalnim listovima. Pisala je i objavljivala i domoljubnu poeziju. Prozne uratke je najviše objavljivala u slavonskobrodskoj ''Posavskoj Hrvatskoj''. Prvu pjesničku zbirku objavila je 1989. pod naslovom: ''Kao obala''. Slijede '' Umorne pjesme'' (1999). te zbirke poezije za djecu ''Slovo Ž'' (1990.), ''Jež u salonu'' (1993.), '' Mačka u naslonjaču'' (1995.), ''Zec na pecanju'' (2002.), ''Lav u suncu'' (2005.), '' Slon u bolnici'' (2006.), i '' Puž na tračnicama'' (2007.). Sudjelovala je u sljedećim zajedničkim zbirkama: '' Najljepša moja'' (1992.) (zbirka domoljubne poezije), '' I stihom je narod ratu prkosio'' (1992.) (zbirka domoljubne poezije u izdanju Matice hrvatske, Ogranak Nova Gradiška), ''Mom Brodu ranjenom i ponosnom'' (1992.) (zbirka domoljubne poezije u izdanju Posavske Hrvatske –Hrvatski Radio Brod), ''Utorkom uvečer'' (1997.) (zbirka poezije), ''Susret riječi'' (2000.) (Bedekovčina), ''Cvjetovi i sjene''(2001.) (KLD ''Rešetari'', Nova Gradiška), ''Slavuj na dlanu'' (2002.) (KLD ''Rešetari''), ''Svitanje riječi'' (2003.) (KLD ''Rešetari'') , ''Nad vremenom i ognjištem (''2004.) ( KLD Rešetari) te ''Odmor u vrtu divljeg jorgovana'' (2005.) (u izdanju Posavske Hrvatske). Također je zastupljena u dvije zajedničke zbirke ''Poezijski album- dvorac Vrbanja''. Bila je član KU ''Brod'' iz Slavonskog Broda, KLD ''Rešetari'' iz Rešetara, Pjesničkog društva ''Antun Ivanušić'' iz Osijeka te ''Poezijskog albuma – dvorac Vrbanja'' iz Vrbanje. Posthumno, 2009. godine, izdana je zbirka poezije Slavice Brinzej, ''Ponovni let“, u organizaciji Ogranka Matice Hrvatske Slavonski Brod (nakladnik Posavska Hrvatska). Povodom obilježavanja dana grada Slavonskog Broda, 2012. godine, posthumno joj je dodijeljen Grb Grada Slavonskog Broda, kao „brodskoj pjesnikinji i spisateljici za književno stvaranje, poeziju punu iskrenih i sretnih misli izrečenih glasno kojima je uveselila brojna srca i ušla u krug recentne hrvatske poezije za djecu“.
Slavica Brinzej je umrla je u Zagrebu 31. kolovoza 2008. godine.

II

Slavica Brinzej bila je poznata i radina pjesnikinja u slavonsko - brodskom književnom krugu, što je vidljivo i iz popisa njezinih autorskih djela, kao i iz zbornika s pjesničkih susreta. Osobno sam ju upoznao u Rešetarima na poznatoj likovno – književnoj manifestaciji „Rešetarački likovni i književni susreti“.

Knjige S. Brinzej dobio sam na uvid prilično kasno, tako da ih sa zakašnjenjem i prikazujem, oslanjajući se na četiri zbirke: Kao obala, Slavonski Brod, 1989., (bez oznake izdavača); Slovo Ž, Slavonski Brod, 1990., (izdavač „Đuro Đaković“); Lav u suncu, Posavska Hrvatska, Slavonski Brod, 2005.; Najljepša moja (zbirka domoljubnih pjesama), Slavonski Brod, 1992. (Slavica Brinzej, str. 21. – 30.)

Riječ je o talentiranoj pjesnikinji – amaterki koja stjecala uvjete za prijem u Društvo hrvatskih književnika. Stoga pojam „amaterski“, koristim u smislu autor koji piše izvan profesionalnih literarnih udruga.

Slobodan sam ukazati na poeziju Slavice Brinzej, kroz knjigu „Lav u suncu“, zbog toga što je riječ o dojmljivoj poeziji za djecu. Poznato je kako ovakvu poeziju nije pisati jednostavno, poglavito ako se autor obraća djeci nižih razreda osnovne škole. Slavica Brinzej je uspjela shvatiti dječju potrebu za lijepom poetskom riječju, ali je detektirala i sadržaje koje djeca mogu usvojiti. Kao „obranu“ navedene tvrdnje donosim nekoliko njezinih karakterističnih „dječjih“ pjesama.

Lav u suncu

U suncu je danas lav,
Kaže mali Tomislav.
Vidi mu se strašna griva,
Njuška ljuta ko kopriva,
Oči njemu mrko sjaje,
Jako dugo to već traje.

Otkada je došla zima
U suncu se taj lav skriva.

U Slavonskom Brodu, hvala Bogu postoji jak književni život, poglavito književni amaterizam. To je dobar znak, jer svaki književni profesionalac počinje svoj rad kao amater.

Moja zvijezda

Poznajem svoju zvijezdu!
Uvijek je negdje sa strane
treperi neznatna, tiha
gotovo ugaslim sjajem.

Poznajem putanju njenu!
Bljesne, pa opet stane
i mjesečev trag kad slijedi,
ona najkraće traje.

Poznajem svoju zvijezdu!
Danju sam sjena njena,
a svaka moja skrivena želja
luta neispunjena.

(Pjesme iz zbirke „Kao obala“)

Moja zvijezda

Poznajem svoju zvijezdu!
Uvijek je negdje sa strane
treperi neznatna, tiha
gotovo ugaslim sjajem.

Poznajem putanju njenu!
Bljesne, pa opet stane
i mjesečev trag kad slijedi,
ona najkraće traje.

Poznajem svoju zvijezdu!
Danju sam sjena njena,
a svaka moja skrivena želja
luta neispunjena.

Ističem zbirku „Najljepša moja“ (folklorni ansambl Brod i književno likovno društvo „Berislavić“, Slavonski Brod 1992.), u kojoj je naša autorica zastupljena s ciklusom vrlo uspjelih pjesama. Upravo ove pjesme zorno dokazuju njezin umjetnički doseg i, na žalost, njezin ne ostvareni puni literarni kapacitet.

Perunike

Svanut će jutro
sablasno tiho
mrtvo za radost
stvoreno za bol.
Svanut će jutro
krvlju poprskano
prepuno sjete
tuge i gnjeva.
Neprobuđene
gole perunike
sklupčane u modroj
žalosti
neće se rascvasti
nikada više jer
uz ogradu željeznu
svu noć
pršte
svijetleći meci
i padaju granate
sijući smrt.

Nakana ovoga prikaza nije temeljita raščlamba književnog opusa Slavice Brinzej. Za to bi trebao dublji uvid u životno kruženje, odnose, obiteljsku situaciju, svjetonazor, etc. dakle u sveukupnost koja utječe na život, a tome i na rad jednog pjesnika. Tim više, što se ona u svojim pjesmama utječe autobiografiji i odnosu prema sviju u kojem živi. Zahvalan sam i pjesnikinjinom sinu koji mi poslao snimka majčinih knjiga s kratkim životopisom. Na ovaj način, Slavica Brinzej je sada vraćena u našu književnu stvarnost, s preporukom da kolege iz brodskog književnog kruga naprave ostalo, kako se ne bi zaboravilo djelo ove vrijedne i rodoljubive autorice.

Đuro Vidmarović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Pon, 17-02-2025, 08:52:14

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.