Osvrt na povijesni roman „Grof Janković“

Nada Prkačin: Grof Janković (Povijesni roman), Zagreb, prosinac, 2021.

Nada Prkačin je u široj javnosti poznata kao novinarka i autorica dokumentarnih filmova, poglavito onih s tematikom iz Domovinskog rata. Manje je znano kako je riječ o autorici nekoliko romana. Među njima je i roman „Grof Janković“ koji želim prikazati široj javnosti.

Nada Prkačin je rođena u Požegi 1968. godine. Završila je studij novinarstva. Sudjelovala je u Domovinskom ratu. Upravo njezini prvi novinarski zadaci vezani su za istočnoslavonsku bojišnicu. Da se ne zaborave ratni dani napisala je tri knjige o tim godinama hrvatske povijesti. Potom je prešavši na televiziju i godinama surađivala u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“ i „TV kalendaru“. Tada se, kako sama piše zarazila poviješću. „Jedan za drugim nastajali su dokumentarni filmovi inspirirani događajima iz novije hrvatske povijesti“, prvo na HRT – u, a potom na Laudato televiziji. Zbog dva filma o Gotovini dobila je otkaz. Prelazi na vrlo cijenjenu Laudato TV. Do sada je kao scenaristica i redateljica potpisala tridesetak filmova. Na Laudato televiziji uređivala je i vodila kultnu emisiju „Moja Hrvatska“.

Radnja romana „Grof Janković“ odvija se na poznatim slavonskim lokalitetima: Voćinu, Terezovcu, Jankovcu, Suhopolju, Seoni, Skakavcu i Grđevici. Autorica je vrlo dojmljivo oslikala Papuk, potoke i šume na toj lijepoj planini, čime je svome romanu dala romantični sjaj. Nevenka Nekić kao pisac pogovora zaključuje: „Taj turgenjevski realizam pretače se razvojem radnje u romantičarski, gotički roman u kojem se režu glave, ubijaju nevini, a ženski likovi dobili su posebno mjesto svojom tragičnom sudbinom. Pejsaž i čovjek ovdje su srasli i žive u jedinstvu koje je danas potonulo u zaborav. Hajduci su sretni u šumi jer ih skriva, grof i ženski likovi uživaju pak u ljepoti i čudima godišnjih doba“.

Pored povijesnog lika u ovom romanu je izrađena i tema ljubavi. Kako ističe N. Nekić ta ljubav „poput antičke drame postupno prerasta u klimaks koji završava smrću“. Ova književnica s pravom zaključuje: „Kao i uvijek u priči eros i thanatos blizu su, isprepleteni, magični, magleni i obavijeni plaštem Parki iz mitologije koje u legendama određuju sudbinu nad kolijevkom“.

Nada Prkačin vješto povezuje ekofilnost i biofilnost u slici ovoga dijela Hrvatske, a ta je slika jednaka onoj od prije 150 godina. I zaslužuje biti očuvana i sačuvana. S druge strane autorica bez postmodernističkih efekata, jednostavnim rječnikom postavlja i određuje onovremeni metafizički moralni princip. Zlo se dijeli od dobra, dostojanstvo ima svoje značajno mjesto u strukturi društvenoga života, a ljudske slabosti ostale su iste – „tajne ljubavi, nerođena djeca, raskalašenost i beščašće“. Sklad u prirodi slijedi kršćanski moralni kodeks. Ljepota bdi nas svime.

Nada Prkačin kao gošća u emisiji „Susret u Riječi“ , urednika Đure Vidmarovića

 Nada Prkačin kao književnica svoje djelo prožima dubokim humanizmom. Suprotstavlja se dehumanizaciji. Stoga Nevenka Nekić s pravom ističe kako je ovaj roman kompozicijski gledano zapravo fuga u kojoj se „vremenski isprepliće i dijeli, ali na istom fizičkom prostoru“, onostrano i oniričko u lutajućem duhu koji prati drugi dio zbivanja.

Roman „Grof Janković“ može se smatrati i zavičajnim štivom, ali i ljubavnim djelom. „Ljubav se mora realizirati, njih dvoje moraju se sresti u vječnosti pa makar i čudom“.

Zbog toga je ovaj roman, slažem se s recenzenticom jedinstven po mjestu radnje. On veliča naš Papuk i njegovu okolicu, taj arkadijski dio Hrvatske o kojem se premalo znade. „Roman je jedna od mnogobrojnih staza hrvatske prošlosti“.

Đuro Vidmarović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.