(Geo)političke teme i mete

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2010.

Mnogo se danas u Hrvatskoj priča i raspravlja o znanju i obrazovanju. «Zemlja znanja» vrlo je česta sintagma u akademskom, medijskom i političkom rječniku. Istodobno, stanje u akademskim i obrazovnim ustanovama daleko je od idealnoga. Slično je i u ostalim zemljama, i to ne samo onima u tranziciji, već i u onima koje imaju najveći postotak fakultetski obrazovanih ljudi. Znači li činjenica da netko posjeduje diplomu ujedno i da je riječ o obrazovanoj osobi? Što je uopće znanje? Koja je funkcija znanja? Što je to «društvo znanja»? Što je neobrazovanost? Tim se pitanjima bavi knjiga Konrada Paula Liessmanna: Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja. Prema Liessmanu znanje uvijek znači «moći dati odgovor na pitanje što je nešto i zašto je to što jest». Liessmann ispravno detektira i što nije znanje: «Kojekakvi podaci nagomilani u pamćenju još uvijek nisu znanje. Akrobati pamćenja koji su u stanju zapamtiti bezbrojne pojedinosti, hodajući leksikoni koji umiju riješiti svaku križaljku u doslovnom smislu baš i ne znaju mnogo. Te pojedinosti i pojmovi postaju znanjem tek onda kada ih je prema logičkim i konzistentnim kriterijima moguće međusobno povezati tako da rezultiraju smislenim i provjerljivim suodnosom».(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2010.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ili – pučki rečeno – Haaški sud, osnovan je – na temelju Izvješća Glavnog tajnika UN-a - Rezolucijom Vijeća Sigurnosti 827 (1993) od 25. svibnja 1993. Tada je prihvaćen i Statut tribunala kojime je određena stvarna, prostorna i vremenska nadležnost MKSJ. Izvješćujući 3. svibnja 1993. Vijeće sigurnosti o nastanku tog tribunala, glavni tajnik UN-a izrijekom je napomenuo kako je, sukladno zahtjevima Vijeća, pozvao zemlje članice i međunarodne organizacije da upute svoje preporuke, prijedloge i opaske o utemeljenju međunarodnoga kaznenog sudišta za bivšu Jugoslaviju. Svoje je prijedloge i opaske uputilo 29 zemalja članica, jedna nečlanica (Švicarska) i mnogobrojne međunarodne organizacije i udruge. Među onima koji su primjedbe uputili bile su Jugoslavija i Slovenija, ali nije bilo Hrvatske! Oglasile su se mnogobrojne udruge odvjetnika i pravnika uopće, ali među njima nije bilo hrvatskih strukovnih udruga za kazneno ili međunarodno pravo, ni udruga sudaca ili odvjetnika! Neshvatljiva pasivnost i naivnost Hrvatske vjerojatno se može objasniti naivnim mišljenjem tadašnje političke vrhuške da će MKSJ suditi isključivo Srbima, a ne i Hrvatima, što se kasnije pokazalo netočnim.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 28. veljače 2010.

Izbor savjetnika predsjednika dr. Ive Josipovića jasno ukazuje na nastavak kontinuiteta politike kakva se u Hrvatskoj provodi od 2000. g., a koja se jednostavno može opisati servilnom politikom koja ponavlja dvaput skupo plaćene pogrješke iz prošlosti gradeći u formi Zapadnog Balkana nadomjestak za razbijenu Jugoslaviju. S obzirom da su o savjetnicima Ive Josipovića mediji posljednjih dana opsežno pisali, osvrnut ćemo se ovdje samo na neke od njih koji nam se čine najzanimljivijima, posebno u kontekstu regionalnog povezivanja i dobrosusjedskih odnosa.(D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2010.

Vijest da je Nizozemska odblokirala poglavlje 23 koje se odnosi na Pravosuđe i temeljna prava u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom, očekivano je obradovala predsjednicu Vlade Jadranku Kosor kao i ostale hrvatske europejce. No, jedna je stvar u toj priči ostala poprilično nejasna. Naime, Nizozemska je kao povod za blokadu poglavlja navela spor između Hrvatske i tužitelja Haaškog suda Sergia Brammertza oko famoznih topničkih dnevnika. Međutim, topnički dnevnici u međuvremenu nisu dostavljeni haaškome tužitelju stoga se logičnim nameće pitanje što je ponukalo Nizozemsku da odblokira poglavlje unatoč neizručenju dnevnika? Jer, malo je vjerojatno da bi poglavlje bilo odblokirano a da Hrvatska za uzvrat nije nešto obećala. Drugim riječima, postavlja se pitanje ne skriva li Vlada ponovno nešto od hrvatske javnosti? Kažem ponovno jer se svi dobro sjećamo da je otvaranju pristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u EU, 3. listopada 2005 g., prethodilo tajno Sanaderovo obećanje Carli del Ponte da će general Ante Gotovina biti izručen Haaškome sudu.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2010.

Sukladno starom i prokušanom propagandnom receptu koji kaže da «svaka laž, ako je dovoljno dugo ponavljaš, postaje istina» djeluju i određene političke-društvene strukture u Hrvatskoj. U posljednjih bezmalo dvadesetak godina tako je ne jedanput u tiskanim i elektronskim medijima ponovljena laž da je «Tuđman 1990. g. Srbe izbacio iz Ustava». Ta notorna neistina, međutim, ne dolazi samo iz redova srpskih političara, nego ju zastupaju i brojne – kako je takve u SSSR-u okvalificirao Lenjin – «korisne budale» iz redova hrvatskih političara, književnika i društvenjaka. Na izjave takvih lažova inače se ne vrijedi pretjerano osvrtati, no ponekad im – čisto iz razloga dekontaminacije političko-medijskog prostora – valja odgovoriti. Što je, dakle, stvarna istina? Da bi se odgovorilo na to pitanje, potrebno je ukratko podsjetiti na ustavnopravne promjene od kraja Drugoga svjetskog rata pa do danas.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 20. siječnja 2010.

Najava budućeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića da će predsjedniku Srbije Borisu Tadiću prilikom svoje inauguracije predložiti «rješenje problema bez tužbi», nastavak je kontinuiteta zavnohaaško-destruktivne politike započete 2000 g. To je ona politika koja je pod krinkom ulaska Hrvatske u Europsku uniju rasprodala obiteljsko srebro, ponizila hrvatske branitelje, izručila hrvatske generale, uništila hrvatsko gospodarstvo, a hrvatske građane dovela na rub siromaštva, uništeći pritom svaki nacionalni ponos i svako dostojanstvo. Ukratko govoreći: to je sluganska politika kojoj su hrvatski nacionalni interesi zadnja rupa na svirali. U Europu, naravno, nismo ušli – jer sluzi ne priliči jesti za gospodarevim stolom - ali zato regionalna suradnja i regionalno zapadnobalkansko povezivanje ide punom parom.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 06. siječnja 2010.

Više od stotinu tisuća hrvatskih građana i ove će godine potegnuti izvan granica Hrvatske kako bi uživali u skijaškim zimskim radostima. Podatak je to koji bi trebao čuditi s obzirom na činjenicu da je protekla godina bila jedna od ekonomskih najtežih godina gledano od vremena Domovinskog rata, a i s obzirom na najave za sljedeću godinu koje nisu naročito optimistične. No, kad su hrvatski građani u pitanju, znamo da ništa nije nemoguće. Postoje, naravno, ljudi koje skijanje doista privlači, kojima je zima najljepši dio godine i koji jedva čekaju da padne snijeg ne bi li mogli pohoditi europska skijališta. No, da je čak 100 000 ljudi u Hrvatskoj opčinjeno skijanjem – i to toliko da su spremni izdvajati pozamašne novčane svote za odlazak na skupa europska skijališta -, to ne bih rekao da je istina. Nikako.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 17. prosinca 2009.

Uz famoznu svinjsku gripu, jedino su mito i korupcija posljednjih mjeseci spominjaniji u hrvatskim medijima. Da je tomu tako jasno svjedoči i predsjednička kampanja. Iako kod nekih predsjedničkih kandidata zalaganje za borbu protiv korupcije zvuči u najmanju ruku komično, dok je kod većine riječ o jeftinoj i prozirnoj predizbornoj demagogiji, nema kandidata koji borbu protiv korupcije ne stavlja u srž svoga predizbornog programa.(D.Dijanović)