VidmarovićPrevladava mišljenje o migracijama Hrvata s Istoka prema Karpatima, tijekom kojih su Hrvati šireći se na velikome prostoru dolazili u doticaj s različitim etničkim grupama s kojima su sklopili veliki plemenski savez koji je nosio ime Hrvata kao dominirajućeg plemena. Diskusija o tome jesu li predci Hrvata isključivo s Karpata ili su Hrvati rezultat procesa migracije s Istoka prema Zapadu, zasnivala se na nepotpunim arheološkim materijalima. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VIdmaorvićDrugom pretklasnom stupnju razvoja društvenih odnosa pripada formiranje novog sistema veza između općina. U VI - VII st. kod Slavena ove su veze bile slabe, postojali su jedino povremeni vojni savezi. U VIII - IX st. kod njih već se javljaju stalne teritorijalno-političke strukture tipa "plemenskih" kneževina... (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićNa bazi jezične analize (potaknute povijesnim pretpostavkama) podrijetlo "Listića" postavljalo se u Češku, Panoniju, Slovačku, karpatsko područje, Češko-Moravsku-Slovačku, na "obale Dunava", pa i u Makedoniju. A. Budilović je izišao s teorijom da je "Listiće" pisao neki Slovak ili Čeh na dalmatinskoj obali. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićU «Našoj gazeti» br. 8 (65), od 30. listopada 2008., glasilu Društva za ukrajinsku kulturu iz Zagreba, objavljena je kitica zanimljive ukrajinske pjesme «Oj, ne spav ja ničku» nastale, kako piše u tekstu, u «XVII. Stoljeća. Pjesma se nalazi u zbirci P. K. Saksahanskog». U navedenoj kitici spominje se «Hrvat koji pisma razašilja» i poziva u «novu Ukrajinu». (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićPoznato je da je regija istraživanja, a osobito predkarpatski dio u IX. - prva polovica XIV. st. bila gusto naseljena mjesnim autohtonim pučanstvom - LJETOPISNIM (ISTOČNIM) HRVATIMA. Pronađeno je 35 utvrđenih naselja s kulturnim slojevima IX.-poč. XI. st. koja po klasifikaciji mogu pripadati gradinama Istočnih Hrvata. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

NekićNevenka Nekić je zaorala duboku brazdu u hrvatskoj književnost,i a neki od njezinih romana s temom iz Domovinskog rata spadaju u najbolja ostvarenja ovoga žanra do sada kod nas napisana. Knjiga „Moja dva stoljeća“ ima pored literarne i historiografsku vrijednost. Autorica je baštinica povijesne memorije i tu je memoriju u ovoj knjizi prenijela na nove naraštaje i time je književnica ispunila svoje „deržanstvo“. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Vridilo jeZbirka „Vridilo je“ obogaćena je likovnim prilozima uvrštenih autora što pokazuje da se isti s jednakim zanosom bave i poezijom i likovnošću. Ti autori su: Ivo Pavić – Mrgud, Ivica Marin, Ivo Rakuljić – Arafat. U cjelini gledajući, zbirka Vridilo je primjer je koji bi trebali slijediti svi pjesnici – amateri koji pišu o domovinskom ratu. Takve zbirke moraju biti dobro napisane i kvalitetno uređene kako im nitko ne bi nalazio mane. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićMate Meršić Miloradić (1850. – 1928.) najveće je ime književnosti gradišćanskih Hrvata (do 1921. zapadnougarski Hrvati). Ovaj marljivi svećenik, znanstvenik, poliglot i pjesnik po mnogo čemu jedinstvena je osobnost u kulturnome i književnome životu hrvatskoga naroda kao cjeline, a gradišćanskih Hrvata posebno. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićProblem raseljavanja ljetopisnih Hrvata, razina njihovog socijalno-ekonomskog i društveno-političkog razvoja, etnička pripadnost te genetička veza s vrlo starim arheološkim kulturama - to je set pitanja koja su već duže vrije me u središtu pozornosti povjesničara-slavista, arheologa i lingvista... (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
Ned, 18-08-2019, 01:48:45

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.