VidmarovićU arealu antske penjkivske kulture staroukrajinski ljetopisi ubiciraju tri plemena - Uliče, Tiverce i Hrvate. Ustvari je u taj areal ulazio, očevidno, veći broj istočnoslavenskih skupina čije su kasnije sudbine bile različite. O nekima između njih uopće ne znamo ništa. Znatan dio slavenskih plemena, kako saznajemo kasnije, sudjelovao je u oblikovanju ljetopisnih Poljana koji su postali jedro Kijivske Rus'-i. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićBijeli su Hrvati u Ukrajini daleko poznatiji nego u Hrvatskoj. Niti jedan hrvatski arheolog nije istraživao arheološka nalazišta na prostoru Bijele Hrvatske. Slično je i s povjesničarima. O kolikom se nemaru radi svjedoči činjenica da još uvijek nije preveden srednjovjekovni ukrajinski ljetopis "Povijest minulih ljeta", u kojem se govori o Hrvatima. Čak nemamo uvida u istraživanja problematike Bijelih Hrvata, ukrajinskih i ruskih arheologa i povjesničara. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićPišući o Hrvatima s kojima je ratovao knez Volodimir, Nestor nam otkriva činjenicu kako su u njegovo vrijeme postojala dva hrvatska entiteta, odnosno, da se, vjerojatno, nekada jedinstvena etnija raskolila: dio se odselio na jug, a dio je ostao u staroj postojbini. Na žalost, Ljetopisac nije posvetio pažnju Hrvatima koje je spomenuo, tako da je ostao nepoznat točan prostor njihovog nastavanja, te naziv njihove prijestolnice. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Matica iseljenikaU srijedu 7. veljače 2018. godine svečano je predstavljen javnosti „Hrvatski iseljenički zbornik 2018.“, almanah što ga svake godine izdaje Hrvatska matica iseljenika. Riječ je o vrlo vrijednom izdanju čiji se tekstovi u sažetcima objavljuju na nekoliko jezika kako bi bili dostupni pripadnicima naše dijaspore kojima hrvatski više nije materinski jezik. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

BascinaGlasilo Društva prijatelja glagoljice koje izlazi pod naslovom „Bašćina“ zaslužuje svaku pozornost, a uredništvo svaku pohvalu. Riječ je o književno znanstvenoj reviji koja hrvatsku javnost upoznaje s hrvatskom glagoljicom, a ona je pismo koje je sastavni dio naše etničke i narodnosne samobitnosti. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

morDne 5. prosinca navršilo se 120 godina od smrti čovjeka koji je među najzaslužnijima za razvoj grada Tivta kao suvremene urbane cjeline. Nekadašnji zapovjednik Carske i kraljevske Ratne mornarice Austro-Ugarske, admiral barun Maximilian Daublebsky von Sterneck zu Ehrenstein, čovjek koji je, pored ostaloga, utemeljio pomorski Arsenal u Tivtu, umro je 5. prosinca 1897. godine u Beču. (S. Luković)

Add a comment        
 

 

DudajevaAla Dudajeva stječe međunarodni ugled kao borac za ljudska prava i kao spisateljica. Jedan je od rijetkih umjetnika, publicista i pjesnika, koji izražavaju nezadovoljstvo tragedijama koje se dešavaju u svijetu, a pogotovo na Kavkazu. Njezin osobni život povezan je s patnjom čečenskog naroda. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

PetričevićS velikim zakašnjenjem tek sam ove godine dobio mogućnost pročitati i vidjeti grafičko književnu mapu Anke Petričević u izdanju galerije muzeja u Širokome Brijegu, koju je uredio fra Vendelin Karačić. Riječ je o bibliofilskom izdanju koje se zbog kvalitete likovnih priloga, papira i grafičke opreme može smatrati i divot – izdanjem. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Mikuljan2U knjizi POGLED UNATRAG (sjećanja, zapisi, reagiranja – iz privatne arhive) gospođa Peakić- Mikuljan objavljuje niz svojih članaka, govora, sjećanja i polemika nastalih u posljednja tri desetljeća. Danas ti tekstovi zbog vremena koje je proteklo imaju snagu povijesnih izvora. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
Pon, 9-12-2019, 16:13:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.