VidmarovićProblem raseljavanja ljetopisnih Hrvata, razina njihovog socijalno-ekonomskog i društveno-političkog razvoja, etnička pripadnost te genetička veza s vrlo starim arheološkim kulturama - to je set pitanja koja su već duže vrije me u središtu pozornosti povjesničara-slavista, arheologa i lingvista... (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

HenkoHrvatskoj književnoj kritici kao da je promakla vrijedna knjiga kojoj je autor Ivan Klarić književnik koji živi u Šibeniku. Pod efektnim mističnim naslovom „Henok“, a u nakladi izdavačke kuće „Bošković“ iz Splita objavio je vrlo dobar roman s tematikom stradanja Židova u Drugome svjetskom ratu. Riječ je o vrlo nadahnutom i književno relevantnom ostvarenju. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

vidmarovićPrije više od tisuću godina na širokim prostranstvima sjevernog Prikarpatja postojala je zemlja Slavena, poznata pod imenom Bijela Hrvatska. Prvu obavijest o njoj dao nam je bizantski Imperator Konstantin Porfirogenet, poznati političar i povjesničar iz X. stoljeća. “... pokršteni Hrvati, - piše on, - potječu od nepokrštenih Hrvata koji žive iza planina ugarskih". (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

DjuroRecenzija Zvonka Kovača nije pomogla čitateljima jasnije sagledati vrijednosti knjige „Život večni“, a to joj je trebao biti zadatak. Što više, ona je zamaglila stvarne odlike stila i sadržaja ovoga djela. Autorici je, zapravo, učinjena medvjeđa usluga. Što, zapraf hoće jutovariš Zvonko Kovač? Jugoslavenski kulturni prostor nema veze s Moslavinom. Moslavina nije Kuršumlija, niti je Okešinec Ada Ciganlija. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Đuro VIdmatovićTko su ti Hrvati, gdje su živjeli i čime je bio izazvan vojni pohod Velikog Kijivskog Kneza na njihovu zemlju? Ova, kao i velik broj drugih pitanja vezanih uz Ljetopisne Hrvate, već više od dva stoljeća zanimaju povjesničare, arheologe i proučavatelje zavičajne prošlosti (krajeznavce na ukr., op. prev.)...(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićProfesor Malycky naglasio je kako je cilj njegovog rada "upoznati akademski svijet s prvotnim i novim pristupom problemu 'Bijelih Hrvata' koji su navedeni u Nestorovoj kronici Povijest minulih ljeta (oko 1113. g.)", te da se "nadopuni nedavno izdanje Enciklopedije Ukrajine, sv. I., (Toronto University Press, 1984., str. 624.) novim spoznajama". (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićBijeli Hrvati su živjeli u sjeverozapadnom Prikarpatju. To potvrđuje i činjenica da su, prema riječima Kronista, na njih napadali Pečenezi. U slučaju da su Hrvati živjeli zapadnije, kao što to netko smatra, onda Pečenezi do njih ne bi mogli doći. Osim toga, K. Porfirogenet direktno spominje rijeku Vislu, odakle su predci zahumskih kneževa (Zahumlje - jugoistočni dio današnje Hercegovine) krenuli na Balkan. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićU “Oporuci Bijelih Hrvata” govori se o ljudskosti, može se kazati o do-vegetarinaskoj dobi. Tu je dobro došao citat iz “Kabale”: “O kamena nastaju biljke, od biljaka nastaju životinje, od životinja nastaju ljudi”. Jaroslav Oros hrani svoje Božje skitnice Mliječnim Kamenom. Bilo je vrijeme kada su Hrvati živjeli samo od planina, mlijeka i sira kojeg su pravili od Mliječnoga Kamenja... (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićRosi, narod Horiva, bili su jedna komponenta budućeg ukrajinskog naroda. Taj horivski djelić našega naroda bio je toliko značajan, da je još dugo nakon vremena Kijevske Rusi, ime “Rusj” bilo sinonim imenu “Ukrajina”. Mihajlo Gruševski je povijest naše Domovine nazvao “Povijest Ukrajine-Rusi.” (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
Sub, 14-12-2019, 09:07:12

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.