Aerodrom u magli

Ante Juretić vrlo je popularan kutinski književnik. Svojim dosadašnjim jednostavnim, gotovo pučkim dramskim tekstovima koje je izvodila kutinska amaterska kazališna družina Beskućnici, stekao je popularnost i uvažavanje. Ovaj autor, što je posebno zanimljivo, prihvatio je moslavački duhovni kolorit, ali i kajkavsko narječje, premda rođenjem pripada Dalmaciji. Rođen je u Splitu 1941. godine. U rodnom gradu pohađao je gimnaziju, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon što je dobio radno mjesto u Kutini, a potom ovdje stvorio i obitelj, za stalno je postao kutinski građanin i Moslavac po književnom izričaju.

Ante Juretić: Aerodrom u magli, Ogranak Matice hrvatske Kutina, Kutina, svibanj 2025.

Juretić je počeo književnim radom još 60-ih godina prošlog stoljeća. Prvi su mu tekstovi objavljeni u nekadašnjem zagrebačkom „Telegramu“. Pisao je i objavljivao aforizme, a u Splitu je poznat i kao haiku-pjesnik. Prva knjigu pod naslovom „Kad pevaljka dojde“ objavio je 1983. godine. U toj knjizi nalazi se njegova druga komedija „Marsovci su među nama“. Nakon toga objavljena mu je zbirka pjesama „Pisma sina razmetnoga“ u izdanju Ogranka Matice hrvatske Kutina, te roman u stihovima „Tri boje mladosti“. Na žalost, ovaj roman nije doživio zaslužen prijam, premda je po žanru vrlo rijedak jer se malo naših književnika odlučilo na pisanje romana u stihovima. Nakon ovog djela Juretić objavljuje roman „Kad odlaze lastavice“, te zbirku komedija „Europa u selu Krušovcu“, ponovo u izdanju Ogranka Matice hrvatske Kutina. Nove dvije komedije, „Maturant se ženi“ i „Turizam na seoski način“, prethodile su zbirci dramskih humoreski koje su objavljene u knjizi „Udruga sitnih lopova“.

Najnovija Juretićeva zbirka „Aerodrom u magli“ objavljena je zajedno s komedijom „Štrajk prosvjetnih djelatnika“. Obje su komedije doživjele i svoju kazališnu premijeru. Dok je u ranijim komedijama Juretić bio zaokupljen problemima, događajima i ljudima hrvatskog kajkavskog moslavačkog sela, u posljednjoj knjizi on se odlučuje na promjenu ambijenta i svoje junake prikazuje iz nove, velegradske perspektive. Pisac pogovora ovu promjenu naziva „kopernikanskim obratom“ u odnosu na prve komedije. Donekle je u pravu jer autor sada napušta atmosferu seoskog živoga i junake stavlja u gradski ambijent. Konkretno, radnja ove komedije smještena je u stanu nebodera „jednog srednjoeuropskog velegrada“.

Akteri su profesionalni zavodnik, preljubnica i prevareni muž. Autor se poslužio već oprobanim receptom: muž zatječe ženu sa ljubavnikom u krevetu i namjerava ubiti i nju i njega.

Juretićevi dijalozi teku spontano i prirodno tako da ih je lagano uprizoriti na kazališnim daskama.

Kako ne bih prepričavao cijeli sadržaj, navest ću citat iz komedije „Štrajk prosvjetnih djelatnika“ u kojem jedan od junaka Dado, srednjoškolac kazuje svome ocu vrlo energično važnu istinu: „Vidiš tata, ti si promijenio boju članske iskaznice, ali mentalitet zagriženog komunista nisi promijenio. Tebe škaklja svaki oblik demokracije, a nas profesori uče…“

Pozdravljam novo izdanje Ogranka Matice hrvatske u Kutini jer je profesor Juretić zaslužio ovaj oblik poštovanja.

Đuro Vidmarović