Komemoracija u povodu 76. godišnjice partizanskog napada na Jastrebarsko i Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarizama 20. stoljeća (4)
U Jastrebarskom je 25. kolovoza 2018. održana treća komemoracija za žrtve svih totalitarizama XX. stoljeća s naglaskom na stradanja djece u ratu. Tom prigodom održana je Tribina u župnoj dvorani a predavači su bili Ante Beljo s temom Otkud djeca s Kozare u Jastrebarskom 1942., Igor Vukić s temom Put djece od Kozare preko Jasenovca i Gradiške do prihvatilišta u Zagrebu, Sisku i Jastrebarskom te Zdenko Vuković Cena s temom Istine i laži o Jastrebarskom. Donosimo u nastavcima izlaganje Ante Belje na osnovi dokumenata i svjedočanstava iz toga vremena te ulomaka iz knjiga koje obrađuju te događaje.
Dušanka Nađ, Reorganizacija i četnički pučevi u partizanskim jedinicama: Četnici su bili uzeli maha i u drugim delovima Krajine. Njihova se aktivnost najviše ispoljava u centralnoj Bosni.
U takvoj vojno-političkoj situaciji Kosta, njegov štab i partijsko rukovodstvo energično prilaze izvršenju poverenog im zadatka. Reorganizuju se odredi i čete. Komunisti i partijski radnici na terenu mobilišu novo ljudstvo, naoružavaju ga i pripremaju ga za ozbiljne akacije. Od postojeća tri odreda Kosta formira pet.
Dvadeset sedmog februara [1942.] Operativni štab za Bosansku krajinu izdaje naređenje svim jedinicama:
1. Porušiti sve saobraćajnice koje vode na oslobođenu teritoriju: pruge, mostove, ceste, tunele, telefonske veze, i to u što većem obimu.
2. Štabovi odreda moraju najviše pažnje posvetiti rušenju pruga na što većoj dužini. U tu svrhu obavezno mobilisati sve pozadince, sa ašovima, lopatama i drugim sredstvima za rušenje.
3. Hitno prisilno evakuisati stanovništvo, žito i stoku s područja koja je neprijatelj ugrozio, u čemu će učestvovati sve 
snage pozadine i vojske.
4. Pristupiti što potpunijoj blokadi gradova i najenergičnije sprečiti šverc i špijunažu.
5. Kada budu nastupale neprijateljeve snage štabovi odreda moraju najstrože voditi računa o tome da se nipošto ne upuštaju u frontalni način ratovanja, nego da strogo primene sistem zaseda. Sve navedene mere preduzeti i o svemu izvestiti štab.
10. Titovi Fočanski propisi iz veljače 1942.
Djelovanje Koste Nađa prema uputama Operativnog štaba
Kosta nađ je u to vrijeme dobio i Fočanske propise s detaljnijim uputama. O njima doznajemo iz spomenute Nađeve knjige Raporti Vrhovnom komandantu, iz koje donosimo skraćenu verziju:
Titu sam se iz Krajine, posle dugog putovanje, javio 5. marta [1942.], a već 31. marta mi je poslao „u pogledu daljega rada... slijedeća uputstva:
1) Stvorite što više pokretnih, udarnih bataljona, odabirajući za ove jedinice valjan starješinski kadar. Jedinice treba da žive pravim vojničkim životom – po kasarnama.
(…)
Sa svim tim jedinicama neprekidno vojnopolitički raditi, primjenjujući i kod njih navedeni program. Samo pazite da se sa tim programom ne zastranjuje suviše u lijevo. Sve bazirati na temelju narodnooslobodilačke borbe protiv okupatora i njegovih domaćih slugu. Narodu otkriti izdajničku rabotu četnika i ostalih razbijača narodne borbe.
4) Četničke formacije na vašoj teritoriji ne smiju postojati. Njihova izdajnička uloga dovoljno se otkrila u narodnim masama, pa ih treba likvidirati. Tamo gdje ima uslova, možete formirati jedinice dobrovoljačke vojske. [dobrovoljačka vojska: pripadnici razbijenih četničkih formacija] Kada stvorite jake udarne bataljone, likvidirajte četničke bande oko Lapca i Srba, uspostavljajući neposrednu vezu za partizanima u Lici.
(…)
Pri formiranju odreda i jedinica nastojte da ni jedan predio ne ostane neaktivan, to jest bez jedinice.
Upućujte mobilne jedinice u mjesta gdje nema aktivnijih jedinica. Tako ćete pokrenuti i mobilisati i te krajeve.
Nastojte da ljudstvo odvežete od svojih sela i upotrebite ih u borbi van njihovih kuća. Kroz niz takvih akcija ljudstvo će dobiti borbena iskustva, više se zainteresovati za borbu, bolje ćete vojnički i politički uticati na pokretne jedinice. Samo, te akcije treba da se dobro i smišljeno pripreme. One će redovno donositi i veće vojničke i moralne uspjehe, pa će samo ljudstvo uvidjeti njihovu korisnost. Dakle, takve akcije moraju uspijevati.
7) Držite se partizanskog načina ratovanja, izbjegavajući krute frontove. Kvarenje komunikacija, uništavanje transporta, zasjede, iznenadni prepadi daju najviše uspjeha, a pri tome trpimo manje gubitaka.
Mrtve blokade oko varoši nijesu pogodne. Oko tih varoši redovno borbe poprime karakter frontalni. Neprijatelju se ne dozvoljava da se udalji od varoši, pa se ne može dobiti nikakav plijen. Oko takvih varoši neprijatelj ima dobro uporište vatrom, pa nam nanosi i veće gubitke. Dakle: blokada treba da se odlikuje povremenim manjim prepadima; neprijatelja ne dočekivati kod same varoši nego ga pustiti da se udalji od varoši 4 – 5 km, na komunikacijama između varoši napraviti dobre dubinske zasjede i tek kad neprijatelj uđe u takve zasjede napasti ga sa svih strana; zasjede da su masovne; mještanima spriječiti ulazak u varoš i donošenje ma kakve hrane unutra. Dakle, dobro organizovano dejstvo na komunikacijama između varoši dovodi najbolje do njihovog pada, a pri tome se ljudstvo ne zamara. Iz blizine treba evakuisati sve stanovništvo, ishranu i stoku, kako neprijatelj ne bi dolazio do namirnica.
Za što uspješnije vođenje borbe treba noćnim napadima zauzeti i koje mjesto. Samo jedinice ne treba vezivati za odbranu oslobođenje teritorije. Njih treba baciti za osvajanje novih mjesta i preprečavanja puteva.
Najviše koristi biste izvukli osvajanjem Prijedora; povezali biste teritoriju I i II odreda, dobili biste dobro uporište za vaš dalji rad, onemogućilo bi se Nijemcima izvoženje rude. Isto tako važno je zauzeti i Mrkonjić-Grad, ali pod uslovom da vi tamo organizujete vlast, a ne da vam se tu četnici ugnijezde.
8) Plijen organizovano dijeliti. Automatska oruđa dodjeljivati našim sigurnim borcima. Isto tako nastojati da se naše pouzdane udarne jedinice više snabdijevaju oružjem i municijom.
9) Naročito je važno u današnjoj situaciji da potpomognete i dejstvo u Hrvatskoj, gdje partizanske akcije poprimaju živi karakter. Trebate uspostaviti veze i uputiti dijelove za povezivanje slijedećim glavnim pravcima:
Jasenovac (dotle već dolaze vaši dijelovi) – Psunj – Pakrac gdje se već vode borbe;
od predjela Bos. Novoga ka Vojniću i Glini;
iz predjela Grmeč pl. ka Korenici i Gospiću, zalazeći u pozadinu četničkim bandama oko Lapca i Srba.
Sa Hrvatskim štabom treba se sporazumijevati o upućivanju dijelova u naznačenim pravcima. Pored vojničke koristi, to bi imalo i politički značaj.
10) Sa jedinicama istočne Bosne trebate održavati vezu u pravcu Ozrena i Zenice.
11) Prostor oko Travnika, Fojnice, Prozora i Bugojna je bez ikakvih jedinica. To je veliki nedostatak. Tako se mostarska pruga ne može rušiti. Nastojati svim silama da se u ovaj prostor probije koja jedinica. Dejstvom tih dijelova ostvarila bi se bolja blokada Sarajeva sa zapadne strane. Te jedinice povezale bi se preko Visokog sa odredom ‘Zvijezda’, što bi za blokadu Sarajeva bilo od prvenstvene važnosti. Najzad, taj dio bi se preko Prozora spojio u predjelu Konjica sa hercegovačkim snagama, koje su preduzele mjere da se očisti cijela gornja Neretva od ustaških bandita.
Ovim pravcem uhvatili bi vezu i sa nama. To bi bio važan kanal za manevrovanje naših snaga.
(…)
13) Najzad, Brodska pruga dobiva veliki značaj. Njenim rušenjem sarajevski garnizon bi bio doveden u težak položaj. To bi izazvalo demoralizaciju svih trupa duž pruge. Prema tome, posvetite naročitu pažnju rušenju te pruge. Ovo treba prvenstveno vršiti noću, određujući manje jedinice sa raznim rušećim materijalom. Jedinice za rušenje pruge treba da imaju uporište u neposrednoj blizini pruge.
Za vas su pogodni pravci za rušenje: Derventa – Doboj i Maglaj – Žepče. Odredima istočne Bosne stavićete u zadatak da ruše prugu na sektorima: Doboj – Maglaj i Žepče – Zenica.
14) Situaciju u istočnoj Bosni riješili smo potpuno u našu korist. Očistili smo četnička uporišta: Vlasenicu, Miliće, Srebrenicu, Bratunac, Fakoviće, Drinjaču. Jedinice smo formirali u dobrovoljačku vojsku [pripadnici razbijenih četničkih formacija]. Rogatica, Han-Pijesak i Olovo su blokirani. Isto tako prikliještili smo neprijatelja u dolini Prače i Podromaniji.
Inače, na našoj slobodnoj teritoriji – Čajniče, Ustiprača, Renovica, Goražde, Foča, Trnovo – razvija se kulturno-prosvjetni život. Kalinovik je isto tako blokiran, a Ulog je očišćen i drže ga naši dijelovi.
Preduzeli smo mjere da se na Ozrenu popravi situacija. Tamo je najviše došao do izražaja oportunizam naših drugova [četničko-partizanski prijelazi]. Svojom kolebljivošću otežali su svoj položaj. Kasnije ćemo morati potjerati i neke četničke bande sa Majevice koje su napale naš tamošnji štab i nanijele mu velike gubitke. Karakteristično je da štab nije imao kod sebe ni jednu mobilnu jedinicu.
Četnici pribjegavaju terorističkim akcijama, pa o tome vodite računa. Štabovi i rukovodeći drugovi moraju uvijek biti na oprezu i zaštićeni svojim pouzdanim jedinicama. Kod jedinica treba da je zastupljena uvijek borbena gotovost.
15) Proleterski bataljon uputite u sastav brigade u pravcu Romanije. To treba da bude odabrano ljudstvo, spremno da izvrši sve dodijeljene mu zadatke.
16) Vojnopolitička situacija razvija se u cijeloj zemlji u našu korist.
17) Svakih 15 dana izvještavajte nas o vojnopolitičkoj situaciji kod vas.
18) Politički materijal koji dobijete širite ne samo među jedinicama nego i među stanovništvom. Putem proglasa, letaka, radio-vijesti obavještavajte redovno o razvoju događaja...“
Ante Beljo
Hrvatsko slovo
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
