Komemoracija u povodu 76. godišnjice partizanskog napada na Jastrebarsko i Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarizama 20. stoljeća (1)

U Jastrebarskom je u subotu, 25. kolovoza 2018. održana treća komemoracija za žrtve svih totalitarizama XX. stoljeća s naglaskom na stradanja djece u ratu koja su u svim ratovima najnevinije i najnezaštićenije žrtve. U programu komemoracije služena je sveta misa koju je predvodio biskup u miru dr. Mile Bogović i mjesni župnik i dekan dekanata Jastrebarsko preč. Stjepan Rožanković. Poslije svete mise položeni su vijenci na Spomenik Domovini – nevinoj patnji hrvatskih žrtava svih ratova. Spomenik su podigli Udruga policije branitelja Jastrebarskoga i Grad Jastrebarsko 2016., autor je vlč. Zlatko Sudac. Vijence su položili i zapalili svijeće izaslanstvo Ministarstva branitelja Republike Hrvatske te Hrvatsko žrtvoslovno društvo i Udruga domobrana iz Zadra. Drugi vijenac položen je na grobu časne sestre Tereze Lukrecije Mlakar a treći na grobu slovenskog svećenika dr. Antona Zdešara i njegova nećaka Stjepana Bastića koji su poginuli pri bombardiranju Jastrebarskog. Zadnji vijenac položen je na spomenik Majke s djetetom u naručju na groblju djece umrle od raznih bolesti tijekom boravka u prihvatilištu od 1939. do njegova zatvaranja. Na komemoraciji je sudjelovao veliki broj udruga i njihovih članova te građana Jastrebarskog dekanata, Zagreba i drugih dijelova Hrvatske i iz iseljeništva. U ime Grada Jastrebarskog nazočne je pozdravio izaslanik gradonačelnika Stipe Bučar.

Komemoracija1

Poslije položenih vijenaca održana je Tribina u župnoj dvorani a predavači su bili Ante Beljo s temom Otkud djeca s Kozare u Jastrebarskom 1942. godine, Igor Vukić s temom Put djece od Kozare preko Jasenovca i Gradiške do prihvatilišta u Zagrebu, Sisku i Jastrebarskom te Zdenko Vuković Cena s temom Istine i laži o Jastrebarskom, što je naslov i njegove knjige objavljene 2017. u kojoj je obrađena tematika o boravku ratne siročadi u dječjem prihvatilištu u Jastrebarskom. Donosimo izlaganje Ante Belje u nastavcima na osnovi dokumenata i svjedočanstava iz toga vremena.

Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom 1941. – 1945.: Istina i monstruozne laži

Hrvatsku su povijest zbog nedostatka vlastite države uvijek pisali drugi, a mi smo ostajali uglavnom u ulozi objekta njihove povjesnice. U posljednjih 150 godina – a posebice od 1918. pa do danas – hrvatski povijesni sadržaji bili su vezani uz južnoslavensku ili jugoslavensku povijest obilježenu hrvatskom romantikom i velikosrpskom hegemonističkom državnom idejom. Taj nesretni spoj srpske povijesne mitomanije i hrvatskog mazohizma bio je poguban za hrvatski narod, a mnogi ga se ne mogu – ili ne žele! – osloboditi ni danas. Mazohizam je „slatka“ patnja koja ni na što ne obvezuje.

Poslije 26 godina života u vlastitoj državi bilo bi logično da smo se bar odredili prema novijoj povijesti, onoj od 1918. do danas, i o pojedinim događajima pokušali spoznati istinu, ma kakva ona bila, ali uzimajući u obzir dostupne spoznaje svih sudionika u zbivanjima, dostupne dokumente i povijesne okolnosti u kojim su se ti događaji zbili. Sve dotle dok ne ostavimo po strani velikosrpsku hegemoniju i jugokomunističke laži, ne ćemo kročiti naprijed. Ostat ćemo vječno u defenzivi, što je već unaprijed osuda na neuspjeh, a sama uporaba tuđe terminologije već je za njih pola učinjena posla. Vječni čuvari takvog stanja u Hrvatskoj su takozvane nevladine udruge, financirane novcem hrvatskih poreznih obveznika, a širitelji tog zlog sjemena razni su „službeni povjesničari“ i političari koji papiginski ponavljaju njihove klevete.

Raspad Kraljevine Jugoslavije i početak jugokomunističkog ustanka – kronologija

Da bismo mogli razumjeti tijek događanja na području tadašnje Kraljevine Jugoslavije prije, u vrijeme i poslije njezine propasti, trebamo podsjetiti na povijesna događanja koja su prethodila:

1933. – pobjeda Hitlera i nacionalsocijalista na izborima u Njemačkoj.
1938. – njemačka agresija na Čehoslovačku, pripojenje Šleske Njemačkoj, početak Hitlerovih osvajačkih ratova i potpisivanje Trojnog pakta (Njemačka, Italija i Japan).
23. kolovoza 1939. – u Moskvi potpisan sporazum između Njemačke i SSSR-a o nenapadanju, pakt Molotov-Ribbentrop – današnji Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
25. ožujka 1941. – Kraljevina Jugoslavija u Beču potpisala pristupanje Trojnom paktu.
27. ožujka 1941. – masovne demonstracije u Beogradu protiv potpisivanja pakta.
6. travnja 1941. – Nijemci bombardirali Beograd.
8. travnja 1941. – proglašena hrvatska država u Bjelovaru, zločin u Donjim Mostima koji je počinio II. konjički puk „Car Dušan Silni“.
10. travnja 1941. – u Zagrebu Slavko Kvaternik proglasio Nezavisnu Državu Hrvatsku.
10. travnja 1941. – Politbiro Centralnog komiteta KPJ s Titom na čelu prešao iz Zagreba u Beograd.
12. travnja 1941. – Njemačka vrhovna komanda objavila Hitlerove privremene smjernice za podjelu teritorija bivše Jugoslavije.
13./14. travnja 1941. – Vlada Kraljevine Jugoslavije na Palama kod Sarajeva donijela odluku o povlačenju iz zemlje, koje je počelo 15. travnja.
13. travnja 1941. – A. Pavelić se vratio iz inozemstva, a 15. travnja došao u Zagreb.
15. travnja 1941. – u Karlovcu održan sastanak izaslanstva Kraljevine Italije i vlade Trećeg Reicha na kojem je razmatrano pitanje priznanja NDH i podjele interesnih zona. Demarkacijska crta detaljno je definirana 21. travnja, na sastanku u Beču.
17. travnja 1941. – u Beogradu, u Štabu njemačke II. armije, potpisana bezuvjetna kapitulacija jugoslavenske vojske (stupila na snagu 18. travnja).
11. svibnja 1941. – na Ravnoj gori u Srbiji generalštabni pukovnik bivše jugoslavenske vojske Draža Mihailović s 26 oficira bivše jugoslavenske vojske osnovao Komandu četničkih odreda jugoslavenske vojske.
22. lipnja 1941. – njemački napad na SSSR.
22. lipnja 1941. – Centralni komitet KPJ održao sjednicu pod vodstvom J. B. Tita na kojoj je zaključeno da se narod pozove na opći ustanak, a 27. lipnja u Beogradu je na poziv Kominterne održana sjednica na kojoj je osnovan Glavni štab „narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije“ (26. rujna 1941. preimenovan je u Vrhovni štab), a za komandanta je određen J. B. Tito.
srpnja 1941. – na Dedinju u Beogradu formiran prijedlog sporazuma Tita s Dražom Mihailovićem o zajedničkoj borbi protiv okupatora – vezano uz zajedničku borbu na području zapadne Srbije (tzv. „Užička Republika“ koja je postojala 67 dana, popraćena čestim borbama između Dražinih četnika i Titovih partizana).
12. srpnja 1941. – poziv KPJ na opći ustanak („da se dignu svi kao jedan u boj protiv okupatora i njegovih domaćih slugu“, i da unište „sve što koristi fašističkim osvajačima“.
16. rujna 1941. – J. B. Tito odlazi iz Beograda na „oslobođeni teritorij“ zapadne Srbije.

Četničko-komunistička pobuna na Kozari 1941.

Pobuna na Kozari nastupila je odmah poslije kapitulacije Kraljevine Jugoslavije i proglašenja Nezavisne Države Hrvatske. Ona u početku nije bila okarakterizirana i kao komunistička pobuna, sve do napada Hitlerove Njemačke na Sovjetski Savez 22. lipnja 1941., jer do tada su Hitler i Staljin bili u savezu, a KPJ je bila samo podružnica sovjetske Komunističke partije i Kominterne. Ciljevi i način ratovanja bili su im isti, ponajprije rušenje prometnica, željezničkih pruga i mostova i svega onoga što bi moglo poslužiti u uništavanju infrastrukture potrebne tadašnjim vlastima.

Područje Kozare čini planina Kozara (978 m nadmorske visine) i okolni krajevi. Na tom području živjelo je 1941. oko 200.000 stanovnika, a najviše je među njima bilo srpskog življa. Taj je kraj bio uglavnom poljoprivredni i stočarski, ali i s nekoliko privredno važnih središta, kao što su rudnik Ljubija (željezna ruda), rudnik ugljena u Lješljanima, pilana u Gornjim Podgradcima, pilana „Šipad“ u Dobrljinu te gipsara i poduzeće za eksploataciju željezne drozge u Blagaju kod Bosanskog Novog. U tim poduzećima radilo je oko 4 000 radnika i među njima je bila iznimno velika komunističko-četnička indoktrinacija preko sindikalnih organizacija i na razne druge načine. Dvadeset i petoga srpnja 1941., tjedan dana prije službenoga komunističkog izbijanja ustanka, održano je u selu Orlovcima u blizini Prijedora partijsko savjetovanje kojim je predsjedao sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosansku krajinu Đuro Pucar Stari. Doneseni su zaključci da se počne s izvođenjem oružanih akcija i diverzija.

Pripreme su se sastojale od organiziranja manjih pokretnih oružanih grupa koje bi ulazile u sastav jedne jedinstvene partizanske čete na Kozari. Po selima su postavljane seoske straže i seoski odbori, prikupljano je oružje i ratna sprema bivše jugoslavenske vojske.

Napad na policijske postaje i oslobađanje talaca iz zatvora u Velikom Palančištu kod Prijedora, napad na vojne posade u Svodnoj, likvidacija žandarmerijskih postaja, napad na Bosansku Kostajnicu i Dobrljin te zauzimanje tih mjesta, kao i onesposobljavanje željezničke pruge Banja Luka – Sunja, rušenje mostova i cesta, sve to se događalo u akcijama 30. i 31. srpnja 1941. Tada je „zvanično“ i izbila pobuna, što je izazvalo reakciju ondašnjih vlasti usmjerenu na gašenje pobune, nakon čega su uslijedile velike vojne operacije.

Ante Beljo
Hrvatsko slovo

2. dio

3. dio

4. dio

5. dio

6. dio

7. dio

8. dio

9. dio

Sub, 18-01-2020, 17:46:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.