Govor dr. Branimira Lukšića na prosvjedu za ukidanje Titova trga
Drage Hrvatice i Hrvati, poštovana gospodo!
Da je živ čovjek čije ime ovaj trg nosi, ako bismo uopće uspjeli doći na ovaj prosvjedni skup, mogli bismo doći samo jedanput; nakon toga bi nas ili udomio Goli otok ili pokrila crna zemlja. Zar smo zaboravili da je čovjek čije ime ovaj trg nosi utamničio više od 100.000 političkih zatvorenika, većinom Hrvata, čija je prosječna zatvorska kazna iznosila 4.2 godine po zatvoreniku?
Zar smo zaboravili da su oni, koji su se usprotivili diktatoru čije ime ovaj trg nosi i njegovoj totalitarnoj ideologiji, odrobijali ukupno oko pola milijuna godina robije? Jesmo li zaboravili da je cijela Hrvatska umrežena masovnim grobišnim jamama u koje su po Titovoj naredbi komunisti bacali žive i mrtve žrtve bez suda i suđenja? Točan broj žrtava tih komunističkih zločina ostat će nepoznat, jer su egzekutori postupali s ljudskim bićima i njihovim posmrtnim ostatcima kao s biološkim otpadom.
Trebamo li se podsjetiti da je Titova vojska ušla u nebranjeni grad Zagreb i tu počinila monstruozne zločine , među kojima spomenimo samo onaj počinjen nad 16 do 18 godišnjim djevojkama iz ženskog đačkog doma na Preradovićevom trgu, koje su ubili? Zar da ovaj trg na kojemu se nalazimo nosi ime čovjeka, koji je odgovoran za genocid započet na Bleiburgu, i nastavljen u kolonama smrti koje su nakon toga uslijedile , u kojima su razoružani vojni zarobljenici, žene, djeca i starci najokrutnije mučeni i ubijani samo zato jer su pripadali hrvatskome narodu?
Rezolucija
Ono što stoji u Rezoluciji Skupštine Vijeća Europe od siječnja 2006. o zločinima komunizma može se GenocidI dok je poricanje holokausta u kojemu je od nacista stradao židovski narod kazneno djelo u demokratskim državama, u Hrvatskoj se sprječava saznanje o genocidu nad Hrvatima koji su počinili komunisti po zapovjedi čovjeka čije ime ovaj trg nosi, tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata. Štoviše, sprječava se identificiranje i dostojno pokapanje žrtava komunizma, te najkrvavije utopije dvadesetog stoljeća.primijeniti na Tita i njegov režim, da „komunističke totalitarne režime bez izuzetka karakteriziraju teška kršenja ljudskih prava, koja uključuju pojedinačna i kolektivna ubojstva i egzekucije, smrt u koncentracijskim logorima, izgladnjivanje, deportacije, mučenje , ropski rad i druge oblike masovnog fizičkog terora, progon zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti, kršenje slobode savjesti, mišljenja i izražavanja , slobode tiska, te nedostatak političkog pluralizma".
I dok je poricanje holokausta u kojemu je od nacista stradao židovski narod kazneno djelo u demokratskim državama, u Hrvatskoj se sprječava saznanje o genocidu nad Hrvatima koji su počinili komunisti po zapovjedi čovjeka čije ime ovaj trg nosi, tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata. Štoviše, sprječava se identificiranje i dostojno pokapanje žrtava komunizma, te najkrvavije utopije dvadesetog stoljeća.
Stoga spomenuta Rezolucija Skupštine Vijeća Europe traži, da nakon pada komunističkih režima uslijedi istraga njihovih zločina, i da se osude počinitelji , kao što je to bio slučaj sa zločinima nacional-socijalizma. U Hrvatskoj to nije učinjeno, niti je posthumno osuđen čovjek kojega je znanstvenik Klaus Jacobi svrstao na 10. mjesto na listi svjetskih megaubojica 20. stoljeća zbog milijun i 100 tisuća žrtava koje je dao pogubiti nakon završetka Drugoga svjetskog rata („Večernji list" od 13.9. 2004.)
Nacionalni mazohizam
To graniči s nacionalnim mazohizmom, da se trgu daje ime čovjeka koji je odgovoran za najveći pokolj civila i ratnih zarobljenika u Europi nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Titova Jugoslavija je izašla iz Drugoga svjetskog rata kao „klaonica" naroda, a nakon rata se razvijala na podlozi policijskog terora, straha, ideološke indoktrinacije i političke manipulacije.
Uzmimo samo 2 podatka. U samo 4 godine, od 1981. do 1985., osuđene su 522 osobe po zloglasnom članku 133. KZ Jugoslavije zbog „verbalnog delikta". I ovaj podatak: Udba je još 1966. godine imala 1,300.000 dosjea o odraslim Hrvatima, otprilike o 67% odraslog stanovništva. Sve se to događalo pod glavnim nalogodavateljem čije ime ovaj trg nosi.
Postulatori Titove beatifikacije rado ističu njegov antifašizam . Istina je, Tito je bio antifašist, ali to su bili i Staljin, Ceaucescu, Mao Ze Dong, Pol Pot i drugi krvnici čovječanstva. Od tri krvave totalitarne ideologije koje su harale svijetom u 20. stoljeću, fašizam, nacional-socijalizam i komunizam, komunizam je poubijao u svijetu nekoliko puta više ljudi nego fašizam i nacizam zajedno. Stoga nitko nema moralno pravo biti antifašist, tko nije istodobno i antikomunist.
No jedan od razloga neskidanja imena Tita na ovome trgu je zacijelo i fenomen novog jugoslavenstva čiji je centar u Zagrebu u brojnim političkim, društvenim, kulturnim , medijskim i drugim institucijama. Duh toga novog jugoslavenstva se očituje u nastojanju, da se velikosrpska agresija na Hrvatsku prikaže kao građanski rat, u pokušaju povezivanja na regionalnoj osnovi bivših republika Jugoslavije, u popustljivoj, čak podložničkoj politici prema Srbiji od strane vrhova vlasti u Hrvatskoj.
Novo jugoslavensvo
Taj se duh filokomunističkog novog jugoslavenstva manifestira u Zagrebu i u činjenici, da grad još uvijek ima Trg žrtava fašizma, ali ne i komunizma, i da ovaj trg, jedan TrgOvaj trg, simbol hrvatske kulture i visokog obrazovanja, u čijoj je blizini početkom 70-tih godina prošloga stoljeća čovjek čije ime ovaj trg nosi brutalno ugušio studentske krikove za slobodom, ne smije nositi naziv toga istog komunističkog diktatora, koji je uspio umrijeti, a da nije položio na zemlji račun za svoja zlodjela. Jer, kako je rekao Starčević, pošten narod ne smije poštovati svoga tlačitelja.od najljepših u Zagrebu, nosi ime komunističkog zločinca.Novo jugoslavenstvo ne želi kritizirati čovjeka, koji je do smrti bio protivnik samostalne hrvatske države. One koji smatraju Tita simbolom demokratskog socijalizma treba pitati, kakav je to demokratski socijalizam u kojemu su rezultati izbora bili poznati nekoliko mjeseci prije održanih izbora, a partijski bi kandidat dobio negdje između 105 i 110 posto glasova birača? Kakav je to demokratski socijalizam u kojemu si se usrećio, ako si kazao što ne misliš, a upropastio, ako si kazao što misliš?
U kojemu je komunistička partija znala volju naroda prije nego li je narod o tomu pitala? Kakav je to demokratski socijalizam u kojemu je bilo više špijuna i doušnika nego bolničarki, u kojem se u političkim sudskim procesima obrana uvijek slagala sa tužiteljstvom?
Drage Hrvatice i Hrvati! Ovaj je skup manifestacija građanske hrabrosti demokratske Hrvatske, izraz želje hrvatskoga naroda za istinom i pravdom. Pozivamo hrvatsku Vladu, hrvatski Sabor, Predsjednika Republike Hrvatske, gradonačelnika grada Zagreba i gradske vijećnike da pogledaju istini u oči i da uklone s ovoga trga ime ratnog zločinca .
Ovaj trg, simbol hrvatske kulture i visokog obrazovanja, u čijoj je blizini početkom 70-tih godina prošloga stoljeća čovjek čije ime ovaj trg nosi brutalno ugušio studentske krikove za slobodom, ne smije nositi naziv toga istog komunističkog diktatora, koji je uspio umrijeti, a da nije položio na zemlji račun za svoja zlodjela. Jer, kako je rekao Starčević, pošten narod ne smije poštovati svoga tlačitelja.
Stoga, drage Hrvatice i Hrvati, ako želimo odstraniti ljagu sa sebe i ne vrijeđati žrtve čiju je smrt on skrivio, skinimo s ovoga prekrasnog trga, srca grada Zagreba, barem sada kad ulazimo u uniju demokratskih naroda Europe, ime čovjeka koji je na 10. mjestu najvećih svjetskih megaubojica 20. stoljeća. Njegova je komunistička Jugoslavija otišla na smetlište povijesti. Vrijeme je da joj se tamo i on pridruži.
Prof. dr. Branimir Lukšić
PRIJAŠNJE AKTIVNOSTI KRUGA ZA TRG
Krug za trg - 'Neka se sadašnji Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske'
Krug za Trg - 5. prosvjed i treća godina prosvjedovanja
Reportaža s 4. prosvjeda Kruga za Trg
Reportaža: Održan 3. po redu prosvjed Kruga za Trg
Reportaža: Krug za Trg - 2. prosvjed protiv zločina i zločinca
Reportaža: 1. javno okupljanje za povratak imena Kazališni trg
VEZANO
Tezno je najveća masovna grobnica Hrvata
Izlaganje Tomislava Vukovića s predstavljanja knjige "Prikrita grobišta" Jože Dežmana
Dr. Zoran Božić: Tito je bio naredbodavac pokolja hrvatskog stanovništva u svibnju i lipnju 1945.
Franjo Talan: Do 2000. evidentirano je preko 600 grobišta
Hrvoje Hitrec - Bleiburg: Tajni britanski dokumenti i obilježena grobišta
Prof. dr. sc. Branimir Lukšić: Hrvatski križni put