Krug za Trg - Godine upornog rada i brojni prosvjedi

U četvrtak 13. listopada održana je Konferencija za tisak Građanske inicijative Krug za trg, kojoj su mediji, nasuprot dosadašnjega prešućivanja, dali veću pažnju. Naime, ova inicijativa s još 500 pridruženih javnih djelatnika ovih je dana uputila predstavku upućenu Gradskoj skupštini Grada Zagreba, kojom je pozivaju da primjenom odredaba Deklaracije o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. sadašnji Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske.

S obzirom da Portal HKV-a dosljedno već 4 godine svojim reportažama, vijestima i najavama prati sva događanja koja je ova Inicijativa poduzela u tom smislu, drago nam je primijetiti kako se njen glas danas već puno jače čuje i odjekuje hrvatskim medijskim, ali i političkim prostorom. U nastavku donosimo obrazloženje predstavke upućene Gradskoj skupštini Grada Zagreba. (mmb)

Krug za trg - 'Neka se sadašnji Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske'

Radi civiliziranog i nenasilnog prevladavanja neprestanih opasnih političkih i građanskih sukoba oko naziva sadašnjega Trga maršala Tita, važno je da se ovaj trg, koji je jedan od najljepših hrvatskih trgova, nazove po vrijednosti koju najveći broj Zagrepčana i najveći broj građana Lijepe naše smatra neupitnom nacionalnom i civilizacijskom vrijednošću, epohalnim narodnim postignućem: po Republici Hrvatskoj!

Svojom biste odlukom pružili primjer drugim većim hrvatskim gradovima da neki od svojih gradskih trgova, obala ili ulica nazovu po onome što svi imamo u srcu: po Republici Hrvatskoj.

U središtu spomenutoga zagrebačkog trga hram je hrvatske kulture – Hrvatsko narodno kazalište: tu se stvara dramska, baletna, operna i druga umjetnost.

Dvadesetak metara od zgrade HNK, prema sjeveroistoku, Meštrovićev je Zdenac života, a tridesetak metara od iste zgrade, prema jugozapadu, je kip Antona Dominika Fernkorna Sveti Juraj ubija zmaja, iz 1908.

Na sjeveru je Sveučilište koje čuva Meštrovićevu Povijest Hrvata. U istoj je zgradi Pravni fakultet kojemu je zadaća simbolizirati pravnu i pravednu državu.

Na zapadnoj strani buduća je Glazbena akademija, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna te Muzej za umjetnost i obrt.

Malo sjevernije je Leksikografski zavod Miroslava Krleže.Ime diktatoraNeshvatljivo je da je trg, okružen kulturnim i znanstvenim institucijama, nosio, i još nosi, ime diktatora: prvo srbijanskoga kralja, a zatim do danas ime komunističkog diktatora

Na južnoj strani Trga kultno je zdanje Hrvatskog doma, u kojima su godinama djelovali Hrvatski sokol i Hrvatsko pjevačko društvo Kolo. Danas je tu Akademija dramskih umjetnosti i proslavljeni Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado.

Na istoku je Kazališna kavana, popularni Kavkaz, kultno stjecište hrvatskih umjetnika, pisaca, pjesnika i novinara.

Na sjeveroistoku je Školska knjiga, a na jugoistoku Učiteljski dom, simboli školovanja.

Trgu je u prošlosti više puta mijenjano ime.

Neshvatljivo je da je trg, okružen kulturnim i znanstvenim institucijama, nosio, i još nosi, ime diktatora: prvo srbijanskoga kralja, a zatim do danas ime komunističkog diktatora.

Uz to, kao još jedan važan simbolički argument u prilog ove predstavke, spominjemo i činjenicu, da je upravo na tom trgu, prije 120 godina, 1891., u prigodi održavanja izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva pjesma Lijepa naša domovina općenarodnom aklamacijom prihvaćena za nacionalnu himnu.

Prihvaćanjem ove inicijative, mlada bi Republika Hrvatska našla još jedan poticaj da bude na razini povijesne odgovornosti pred vlastitim narodom i svakim građaninom.

Jer, da ponovimo s A.G. Matošem: „Dok je srca, bit će i Kroacije".

Građanska inicijativa Krug za trg
Koordinatorica Kruga za trg, Maja Runje

Krug za trg - Građanska inicijativa za Hrvatsku bez totalitarističke simbolike

Koordinacijski odbor: Ante Beljo; mr. sc. Zdravka Bušić; Anđa Lovrić, prof.; Cika Mikolčić, prof.; Josip Miljak; Maja Runje, prof.; Radovan Slade-Šilović, dipl. ing.; Eduard Spahić; Maja Šovagović, prof.; Smiljana Šunde, novinarka; Željko Tomašević, dipl. prav.; mr. sc. Zorka Zane; dr. sc. Željka Znidarčić

Pridruženi javni djelatnici

akademik Slaven Barišić; akademik Josip Bratulić; odvjetnik Krešimir Krsnik; prof. dr. sc. Slaven Letica; mr. sc. Jakov Radovčić; prof. dr. sc. Ivan Rogić; mr. sc. Miroslav Rožić; Igor Zidić, književnik 

Lista potpisnika

Antun ABRAMOVIĆ, prof. povijesti, publicist, predavač, UA
doc. dr. sc. Marko ALERIĆ, jezikoslovac
Ingeborg APELT, glumica
Božidar ALIĆ, glumac
akademik Ivan ARALICA, književnik
prof. dr. sc. Mato ARTUKOVIĆ, povjesničar
prof. Dubravka BABIĆ, akad. slikarica i grafičarka, ALU
dr. sc. Silvija BABIĆ, viša arhivistica, Hrvatski državni arhiv
akademik Stjepan BABIĆ, jezikoslovac
prof. dr. sc. fra Anđelko BADURINA, svećenik, povjesničar umjetnosti, FF
mr. sc. fra Vlatko BADURINA, svećenik, dipl. psiholog
Vidoslav BAGUR, prof., folklorist, koreograf
Mirsad BAKŠIĆ, odvjetnik, publicist
prof. dr. sc. Ivo BANAC, povjesničar
prim. dr. med. Stjepan BANIĆ, liječnik, spec. interne medicine
prim. dr. med. Ante BARADA, liječnik, spec. neurologije
Marija BARBARIĆ-FANUKO, književnica
prof. dr. sc. fra Josip BARIČEVIĆ, svećenik, religijski pedagog, TF
dr. sc. Nikica BARIĆ, povjesničar, Hrvatski institut za povijest
Jadranko BARIŠIĆ, dr. med., liječnik, spec. kirurgije
dr. sc. Neven BARIŠIĆ, fizičar, Sveučilište Minneapolis, Minneapolis, SAD
dr. sc. Osor BARIŠIĆ, fizičar, Institut za fiziku
prof. Petar BARIŠIĆ akademski kipar, ALU
Josip BARLEK, prof. etnologije, viši kustos, Etnografski muzej
msgr. dr. sc. Juraj BATELJA, svećenik, postulator kauze bl. Alojzija Stepinca, kanonik PK-a
Ante BATINOVIĆ, novinar, urednik
prof. dr. sc. Mario BAUER, veterinar
prof. dr. sc. Zlatko BEGONJA, povjesničar
Damir BEGOVIĆ, dipl. ing. strojarstva, konzultant u gospodarstvu
Mia BEGOVIĆ, glumica
prof. dr. Mladen BEGOVIĆ, dipl. ing. elektrotehnike
mr. sc. Ivan BEKAVAC, prof. filozofije i komparativne književnosti, publicist
dr. sc. Mirko BELAK, dipl. ing. geologije
Silvija BENKOVIĆ, književnica
mr. sc. Vladimir BERGMAN, odvjetnik
prof. dr. sc. Mijo BERGOVEC, liječnik, spec. kardiologije
prof. sr. sc. Vladimir BERMANEC, dipl. ing. geologije, PMF, član suradnik HAZU-a
Milan BEŠLIĆ, prof. povijesti umjetnosti, likovni kritičar
prof. dr. sc. Ivan BEUS, liječnik, spec. infektologije
mr. sc. Nikica BIĆANIĆ, prof. filozofije
prof. Josip BIFFEL, akademski slikar
Tomislav Marijan BILOSNIĆ, prof., filolog, književnik, slikar, umjetnički fotograf
Drina BLAŽEKOVIĆ SOJČIĆ, dr. med., liječnica, spec. anesteziologije
Miroslav BLAŽEVIĆ, nogometni trener
mr. sc. Hvalimira BLEDŠNAJDER, akademska glazbenica - orguljašica
prof. Peruško BOGDANIĆ, akademski kipar, ALU
biskup dr. sc. Mile BOGOVIĆ, ordinarij Gospićko –senjske biskupije, povjesničar
Gojko BORIĆ, novinar, publicist, Köln, Njemačka
Hrvoje BOŠNJAK, likovni umjetnik
Kruno BOŠNJAK, akademski kipar
Ivan BOŽIĆEVIĆ, književnik i književni kritičar
dr. sc. Srećko BOŽIČEVIĆ, dipl. ing. geologije
prof. dr. sc. Vlasta BRADAMANTE, liječnica, predstojnica katedere za farmakologiju, MF
dr. sc. Marijan BRAJINOVIĆ, slavist, Beč, Austrija
Zdenka BRAUN, ugosteteljstvo Charlie, poduzetnica
Mirela BREKALO-POPOVIĆ, glumica
Lukrecija BREŠKOVIĆ, glumica i pjevačica
Zdravko BRKIĆ, akademski kipar, stručni suradnik ALU
prof. dr. sc. Jasminka BRNJAS KRALJEVIĆ, liječnica, spec. biomedicine
prof. dr. sc. Dunja BROZOVIĆ, kroatistica, ravnateljica HIJJ-a, članica suradnica HAZU-a
prof. dr. sc. Zdravko BRZOVIĆ, liječnik, spec. neurokirurgije
akademik Boris BUĆAN, akademski slikar
Dražen BUDIŠA, prof. filozofije i sociologije
dr. sc. Zlatko BUJAN, liječnik, spec. anesteziologije i intenzivne medicine
prim. dr. sc. Vladimir BUJANOVIĆ, liječnik, spec. pedijatrije
doc. dr. sc. Drago BUNETA, liječnik, spec. pedijatrije
doc. Tomislav BUNTAK, akademski slikar , ALU
Ferdo BUŠIĆ, prof. hrvatskog i filozofije, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
mr. sc. Julienne Eden BUŠIĆ, dipl. politologinja, spisateljica
Marijan BUŠIĆ, TV urednik
prof. dr. sc. Željko BUŠIĆ, liječnik, spec. kirurgije
Boris BUZANČIĆ, glumac, prvi gradonačelnik Zagreba
prof. dr. sc. Franjo CAJNER, dipl. ing. strojarstva, FSB
dr. sc. Marija CETINIĆ, anglistica, postdoktorska istraživačica, Sveučilište Alberta, Kanada
prof. dr. Ivana CIGLAR, dr. stom., spec. endodoncije, SF
Aleksa CRNJAKOVIĆ, novinarka
Dragica CVEK-JORDAN, akademska slikarica
Nenad CVETKO, glumac
Ante CVITANOVIĆ, dipl. ekonomist, ravnatelj Parka prirode Biokovo
Branka CVITKOVIĆ, glumica, nacionalna prvakinja HNK-a
Snježana ČELAR, dr. med., liječnica, spec. infektologije
Ivan Zvonimir ČIČAK, novinar
mr. sc. Jozo ČIKEŠ, prof. sociologije, ravnatelj Pasionske baštine
prof. dr. sc. Ivan ČIZMIĆ, sociolog, zaslužni znanstvenik, IDZ Ivo Pilar
prof. dr.sc. Snježana ČOLIĆ, sociologinja
prof. dr. sc. Katica ČORKALO, kroatistica, znan. savjetnica, upraviteljica HAZU-a Vinkovci
prof. dr. sc. Ante ČUVALO, povjesničar
prof. dr. sc. Krešimir ČVRLJAK, filozof, HAZU
Ružica ĆAVAR, dr. med. i dr. stom., predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj
mr. sc. Stjepan Tvrtko ĆAVAR, dipl. ing. elektrotehnike
Jasna ĆEPIN BOGOVIĆ, dr., liječnica, spec. pedijatrije
prof. dr. sc. Josip ĆORIĆ, svećenik, KBF Split
prof. dr. sc. fra Šimun Šito ĆORIĆ, svećenik, psiholog, književnik
dr. sc. Ante ĆURKALO, dipl. ing. elektrotehnike
akademik Žarko DADIĆ, matematičar i povjesničar
mr. sc. Daria DAMIĆ BOHAČ, sveučilišna viša lektorica
akademik Stjepan DAMJANOVIĆ, filolog
maestro dr. sc, dr. sc. Nikola DEBELIĆ, dirigent, diplomat
Inga DEPOLO, dr. stom., načelnica Odjela za međunarodnu suradnju MZISS-a
prof. dr. sc. Danijel DEREŽIĆ, liječnik, spec. urologije
doc. Dragan DESPOT, glumac, prvak drame HNK-a, ADU
Zvonimir DESPOT, dipl. teolog, novinar
prof.. dr. sc. Đuro DEŽELIĆ, dipl. ing. kemije, diplomat
Blaženka DOBRENIĆ PRIMORAC, odvjetnica
prof. dr. sc. Goran DODIG, liječnik, spec. psihijatrije
prof. dr. sc. Slavica DODIG, dipl. ing. biokemije, spec. medicinske biokemije
dr. sc. Zdravko DOKUZOVIĆ, ing. farmacije
doc. Krešimir DOLENČIĆ, redatelj, ADU
dr. sc. Gorana DOLINER, muzikologinja, viša znanstvena savjetnica, HAZU
mr. sc. Liliana DOMIĆ, književnica i likovna kritičarka
dr. sc. Žarko DOMLJAN, povjesničar umjetnosti, prvi predsjednik Hrvatskog sabora
prof. dr. sc. Ivan DRAGIČEVIĆ, dipl. ing. geologije, RGNF
prof. Slavomir DRINKOVIĆ, akademski kipar, ALU
Zvonimir DRVAR , književnik
dr. sc. Željko DUIĆ, dipl. ing. geologije, RGNF
dr. sc. Ivan DUJMOVIĆ, geograf
Tihomir DUJMOVIĆ, dipl. pravnik, novinar
Stipe DUKIĆ, svećenik
prof. dr. sc. Antonije DULČIĆ, fizičar
Miroslava-Mira DULČIĆ, akademska slikarica
prof. dr. sc. Paula DURBEŠIĆ, dipl. ing. biologije
Ivo DUŽEVIĆ, dr.med., liječnik, spec. psihijatrije, psihoterapeut
mr. sc. Ivica ĐAKOVIĆ, prof. pedagogije
mr. sc. Marica ĐUREKOVIĆ, dipl. soc. radnica
Nikola ĐURETIĆ, književnik
Nina ERAK-SVRTAN, glumica
prof. dr. Mario ESSERT, dipl. ing. elektrotehnike, FSB
Jakša FIAMENGO, književnik, član suradnik HAZU-a
prof. dr. sc. Tomislav FILETIN, dipl. ing. strojarstva, FSB
dr. sc. Augustin FRANIĆ, dipl. ekonomist, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
mr. sc. Milivoj FRANIĆ, dipl. ekonomist, publicist
Maja FREUNDLICH, glumica, novinarka, urednica
prof. dr. sc. Miroslav FURIĆ, fizičar, PMF
Ivan GABELICA, odvjetnik, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
Nada GAĆEŠIĆ-LIVAKOVIĆ, glumica
dr. sc. Petar GAĆINA, liječnik, spec. interne medicine
dr. sc. Ivan GALEŠIĆ, dipl. ing. kemije
prof. Eduard GALIĆ, filmski redatelj
akademik Stipan GAMULIN, patofiziolog
prof. Vladimir GAŠPARIĆ, akademski kipar, ALU
Osvin GAUPP, dipl. ing. elektrotehnike, poduzetnik, Baden, Švicarska
doc. dr. sc. Martinia Ira GLOGAR, dipl. ing. tekstilne tehnologije, TTF
dr. sc. Frano GLAVINA, povjesničar, arhivist, publicist
mr. sc. Ante GOJEVIĆ, liječnik, spec. kirurgije
dr. sc. Ivica GOLEC, povjesničar, znanstveni savjetnik
mr. sc.Trpimir GOLUŽA, liječnik, spec. ginekologije
mr. sc. Josip GRILEC, dipl. ing. elektrotehnike
Ivo GREGUREVIĆ, glumac, prvak drame HNK-a
Zoran GRGIĆ, glumac, prvak drame HNK-a
prof. dr. sc. Petar GRISOGONO, dipl. ing. strojarstva
mr. sc. Marko GRUBIŠIĆ, dipl. ekonomist, gospodarstvenik
prof. emeritus dr. sc. Vinko GRUBIŠIĆ, prof. hrvat., Sveučilište Waterloo, Ont., Canada
Špiro GUBERINA, glumac
prof. dr. sc. Ante GULIN, povjesničar, arheolog, upravitelj Odsjeka za povijest HAZU-a
dr. sc. Zlatko HASANBEGOVIĆ, povjesničar, znanstveni suradnik
Stjepan HERCEG, odvjetnik
Hrvoje HITREC, prof. komparatistike, književnik, scenarist, predsjednik HKV-a
mr. sc. Marijan HLAVKA, liječnik, spec. ortopedije
Đurđa HREN OBRANIĆ, dr.med., liječnica, spec. opće medicine
prof. Koraljka HRS, glumica, ADU
biskup dr. sc. Vjekoslav HUZJAK, ordinarij Bjel.- križ. biskupije, pred.Vijeća za kler HBK-a
prof. emeritus dr. sc. Ivan ILIĆ, dipl.ing elektrotehnike
Srećko ILIĆ, odvjetnik
prof. dr. sc. MIRJANA IVANČIĆ-KOŠUTA, liječnica, prof. anatomije, KF
Branko IVANDA, prof. komparatistike i filozofije, koordinaror ISVU-a, HS
Luca IVANDA, dr., liječnica, spec. školske medicine
dr. sc. Milena IVANKOVIĆ, biologinja, Institut Ruđer Bošković
mr. sc. Nenad IVANKOVIĆ, prof. filozofije, publicist
prof. dr. sc. Zlata IVANOVI HERCEG, liječnica, spec. radiologije
Milan IVKOŠIĆ, prof. komparativne književnosti, novinar
Esad JAGIĆ, književnik
dr. sc. Domagoj JAMIČIĆ, dipl. ing. geologije, znanstveni savjetnik
Stanko JANOVIĆ, dr.med., liječnik, spec. ortopedije, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
prof. dr. sc.Tomislav JANOVIĆ, prof. filozofije, Sveučilište u Zadru
prof. dr. sc. Zvonko JANOVIĆ, dipl. ing kemije
Dražen JAPUNDŽIĆ, paleontolog, kustos, HPM
Sanja JAPUNDŽIĆ, kustosica, paleontologinja, HPM
prof. dr. sc. Vjeko Božo JARAK, svećenik, povjesničar umjetnosti, galerist
prof. dr. Zrinka JELASKA, kroatistica, prodekanica FF-a
prof. Dalibor JELAVIĆ, akademski slikar, ALU
akademik Dubravko JELČIĆ, književnik
Mato JELIĆ, glumac
doc. dr. sc. Miroslav JELIĆ, liječnik, spec. ortopedije
mr. sc. Vesna JELIĆ, prof. filozofije
prof. dr. sc. Branko JEREN, dipl. ing. elektrotehnike, bivši rektor Sveučilišta
prof. dr. sc. Tatjana JEREN, liječnica, spec. infektologije
dr. sc. fra Robert JOLIĆ, svećenik, povjesničar
mr. sc. Tomislav JONJIĆ, odvjetnik
Mladen JONKE, dipl. ing. kemije, AMAC Njemačka
prof. Vasilije Josip JORDAN, akademski slikar, ALU
Josip JOVIĆ, novinar i publicist
prof. dr. sc. Vlado JUKIĆ, liječnik, spec. psihijatrije, ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče
prof. dr. sc. Josip JURČEVIĆ, povjesničar, viši znan. savjetnik, IDZ Ivo Pilar
mr. sc. Ivana JURČIĆ, dipl. ing. hortikulture
Marija JURELA, novinarka
prof. dr. sc. fra Karlo JURIŠIĆ, svećenik, prof. povijesti
mr. sc. Zlata JURIŠIĆ-POLŠAK, paleontologinja, muzejska savjetnica, HPM
Trpimir JURKIĆ, glumac, nacionalni prvak HNK-a Split
Željko JUSTINIĆ, dipl. ing., poduzetnik
prof. Joško JUVANČIĆ, redatelj, ADU
prof. dr. sc. Hrvoje KAČIĆ, odvjetnik
Tomislav KAČIĆ, pričuvni časnik HV-a
Anđelko KAĆUNKO, svećenik, publicist
Damir KALAFATIĆ, dipl. ekonomist, gospodarstvenik
prof. dr. sc. Božidar KANAJET, dipl. ing. geodezije, Geotehnički fakultet Varaždin
Pajo KANIŽAJ, prof. hrvatskog, književnik
akademik Andrija KAŠTELAN, liječnik, transplantacijski imunolog
prof. emeritus dr. sc. Marija KAŠTELAN MACAN, dipl. ing. tehnologije, FKIT
prof. dr. sc. Branko KATALINIĆ, dipl. ing. strojarstva, Sveučilište u Beču, Austrija
prof. dr. sc. Drago KATOVIĆ, dipl. ing. tekstilne tehnologije, TTF
prof. dr. Vladimir KATOVIĆ, dipl. ing. kemije, Sveučilište Wright State, Dayton, SAD
Filip KELAVA, arhitekt
akademik Zlatko KESER, akademski slikar
mr. sc. Eva KIRCHMAYER BILIĆ , glazbena umjetnica – klaviristica, AGU
Jure KNEZOVIĆ, predsjednik Međunarodne asocijacije bivših političkih zatvorenika
prof. dr. sc. Pavao KNEZOVIĆ, prof. klasične filologije, Sveučilište u Mostaru
Nada KOBALI, modistica
prof. dr. sc. Dubravka KOCIJAN HERCIGONJA, liječnica, spec. psihijatrije
Božo KOKAN, arhitekt
dr. sc. Josip KOLANOVIĆ, povjesničar, bivši ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva
prof. dr. sc. Juraj KOLARIĆ, predstojnik ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije
prof. dr. sc. Ivan KORDIĆ, teolog, filozof, znan. savjetnik, Sveučilište u Mostaru
akademik Ivica KOSTOVIĆ, liječnik, prof. neuroanatomije, Hrvatski institut za mozak
prof. dr. sc. Dragutin KOŠUTA, liječnik, spec. kirurgije
Maja KOŠUTA-PETROVIĆ, dr. med., liječnica, spec. ginekologije
mr. sc. Mate KOVAČEVIĆ, prof. hrvatskog, novinar i publicist
doc. dr. sc. Stana KOVAČEVIĆ, dipl. ing. tekstilne tehnologije, TTF
Prof. Kuzma KOVAČIĆ, kipar, UA Split
Željko KOVAČIĆ, arhitekt
Ivan KOZLICA, prof. povijesti, pričuvni časnik HV-a
msgr. dr. sc. Stjepan KOŽUL, scećenik, kanonik i arhiđakon Prvostolnog kaptola
prim. dr. sc. Ladislav KRAPAC, liječnik, spec. fizijatrije
dr. sc. Jure KRIŠTO, povjesničar, Hrvatski institut za povijest
Katarina KRIZMANIĆ, paleontologinja, viša kustosica, HPM
akademik Željko KUĆAN, kemičar
prof. Vladimir KUHARIĆ, akademski slikar – grafičar, UF
prim. mr. sc. Ivo KUJUNDŽIĆ, liječnik, spec. anesteziologije
dr. sc. Nedjeljko KUJUNDŽIĆ, dipl. ing. kemije
prof. emeritus dr. sc. Branko KUNST, dipl. ing. kemije, FKIT
dr. sc. Ivana KURTOVIĆ, prof. hrvatskog
Živko KUSTIĆ, svećenik, novinar, publicist
Jakša KUŠAN, publicist, urednik Nove Hrvatske
dr. sc. Ante KUTLE, ekolog, Udruga Lijepa naša
prof. dr. sc.Stipe KUTLEŠA, prof. filozofije
Dražen KÜHN, glumac
prof. dr. sc. Danijel LABAŠ, prof. komunikacijskih znanosti, HS
prof. Rudolf LABAŠ, akademski slikar, ALU
mr. sc. Anamarija LABOŠ, liječnica i knjižničarka
Cecilija LABOŠ, dr. med., liječnica, spec. kardiologije
dr. sc. Ivan LABOŠ, liječnik, spec. anesteziologije
Josip LAĆA, prof., kroatist i povjesničar umjetnosti, književnik
prof. dr. sc. Miljenko LAPAINE, dipl. ing. matematike
prof. Željko LAPUH, akademski slikar, ALU
prof. dr. sc. Hrvoje LASIĆ, svećenik dominikanac, TF DI
mr. sc. Ivana LEGATI, glumica, ADU
Stjepan Vladimir LETINIĆ, prof., književnik, urednik
Stjepan LICE, dipl. pravnik, književnik
prof. dr. sc. Inga LISAC, geofizičarka
Ive LIVLJANIĆ, prof. talijanskog i francuskog, diplomat, u Jugoslaviji: politički zatvorenik,
dr. sc. Vitomira LONČAR, glumica
prof. dr. sc. Slobodan LANG, liječnik, spec. socijalne medicine
mr. sc. Mirko LIVAKOVIĆ, liječnik, spec. kirurgije
prof. dr. sc. Ivica LUČIĆ, dip. pravnik, povjesničar, Sveučilište u Mostaru
Boris LJUBIČIĆ, akademski slikar, dizajner
dr. sc. Mate LJUBIČIĆ, liječnik, spec. epidemiologije
dr. sc. Trpimir MACAN, povjesničar, znan. savjetnik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
prof. dr. sc. Mladen MACHIEDO, prof. talijanskog jezika i književnosti
prof. Josip MAGDIĆ, orguljaš, skladatelj
Zvonimir MAGDIĆ, sportski novinar
Vladimir MAGIĆ, svećenik, komparatist, knjižničar, ravnatelj Metropolitanske knjižnice
Anita MALENICA, novinarka
doc. dr. sc. Tomislav MALVIĆ, dipl. ing. geologije
prof. dr. sc. Mile MAMIĆ, prof. hrvatskog, Sveučilište u Zadru
dr. sc. Petra MARGETIĆ, liječnica, spec. radiologije
fra Ante MARIĆ, svećenik, književnik, scenarist
dr. sc. Zvonimir MARIĆ, dipl. ing. građevine
Vinko MARINKOVIĆ, odvjetnik
prof. dr. sc. Jasenka MARKELJEVIĆ, liječnica spec. interne medicine
dr. sc. Ivan MARKEŠIĆ, sociolog religije, leksikograf, znanstveni savjetnik
Vlatko MARKOVIĆ, dipl. trener, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza
Jagoda MARTINČEVIĆ, prof. povijesti glazbe, muzikologinja
Perica MARTINOVIĆ, glumica
dr. sc. Danko MATASOVIĆ, dipl. ing. prehrambene tehnologije, znanstveni savjetnik
prof. Damir MATAUŠIĆ, akademski kipar, ALU
akademik Slavko MATIĆ, dipl. ing. šumarstva
prof. dr. sc. Božidar MATIJEVIĆ, dipl. ing. strojarstva, FSB
dr. sc. Zlatko MATIJEVIĆ, znan. savjetnik, IDZ Ivo Pilar
Zrinka MATIJEVIĆ, dipl. pravnica, sutkinja
Srna MATIJEVIĆ, dipl. pravnica, u Jugoslaviji: politička zatvorenica
dr. sc. Jerko MATOŠ, svećenik, povjesničar
dr. sc. Boris MAŽAR, dipl. fizičar, München, Njemačka
mr. sc. Lujo MEDVIDOVIĆ, odvjetnik, književnik
dr. sc. Miro MEĐIMOREC, redatelj, književnik, diplomat
prof. dr. sc. Helena Jasna MENCER, dipl. ing. kemije, bivša rektorica Sveučilišta u Zagrebu
prof. Želimir MESARIĆ, redatelj, ADU
dr. sc. Vine MIHALJEVIĆ, znan. savjetnik, IDZ Ivo Pilar
dr. sc. Hrvojka MIHANOVIĆ SALOPEK, kroatistica, viša znan. suradnica HAZU-a
dr. sc. Nedjeljko MIHANOVIĆ, književnik, suradnik HAZU-a
prof. dr. sc. Šime MIHATOV, liječnik, spec. kardiologije
Boris MIHOLJEVIĆ, glumac
dr. sc. Anđelko MIJATOVIĆ, povjesničar, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
prof. dr. sc. Nikola MIJATOVIĆ, dipl. pravnik
mr. sc. Stanko Dujo MIJIĆ, svećenik franjevac konventualac, publicist
msgr. Ivan MIKLENIĆ, svećenik, gl. urednik Glasa koncila, kanonik Prvostolnog kaptola
prof. dr. sc. Hrvatin MIKOLČIĆ, dipl. ing. elektrotehnike, Sveučilište Konstanz, Njemačka
Zvonko MILAS, časnik HV-a
Josipa MILAS MATUTINOVIĆ, urednica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
mr. sc. Ivan MILETIĆ, knjižničar
Nediljko MILIČEVIĆ, poduzetnik, Redwood City, California, SAD
mr. sc. Ive MILIŠIĆ, dipl. ekonomist
mr. sc. Anđelka MILOŠEVIĆ, seizmologinja
dr. sc. Petar GAĆINA, liječnik, spec. interne medicine
dr. sc. Željko MLINAR, dipl. ing. geologije, RGNF
Igor MRDULJAŠ, teatrolog, ravnatelj Zagrebačkog kazališta lutaka
mr. sc. Zdravko MRŠIĆ, dipl. ing. matematike
Vjenceslav NADINIĆ, dr. med, liječnik, spec. kirurgije
prof. dr. sc. Božidar NAGY, svećenik, teolog, FF DI
Nevenka NEKIĆ, prof. povijesti, književnica
akademik Krešimir NEMEC, kroatist i komparatist, član Predsjedništva HAZU-a
prof. Suzana NIKOLIĆ, glumica, ADU
mr. sc. Ivo NIŽIĆ, prof. crkvene glazbe, skladatelj, dirigent
mr. sc. Željko NOVAČIĆ, prof. lingvistike, prevoditelj
prim. Petar NOLA, dr., liječnik, spec. kirurgije
prof. Zoltan NOVAK, akademski slikar, ALU
Alfred OBRANIĆ, dipl. ing. geologije, Predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika
Ivan OBRANIĆ, dr. med., liječnik, specijalizant interne medicine
dr. sc. Sonja OBRANIĆ, biologinja
Almira OSMANOVIĆ, nacionalna baletna prvakinja
Rozina PALIĆ JELAVIĆ, dipl. muzikologinja, suradnica HAZU-a
prof. sr. sc. Josip PANDURIĆ, dr. stom.
prof. dr. Vlado PANDŽIĆ, kroatist
prof. dr. sc. Branko PAPA, liječnik, spec. gastroenterologije
prof. Frane PARO, akad. slikar, grafičar, ALU
akademik Vladimir PAAR, fizičar
mr. sc. Marko PASTUOVIĆ, dipl. ing. kemije
prof. dr. sc. Snježana PAUŠEK BAŽDAR, kemičarka, HAZU
prof. dr. sc. Davor PAVELIĆ, dipl. ing. geologije, RGNF
Jasna PAVELIĆ JUREŠKO, dipl. politologinja, novinarka, diplomatkinja
prof. dr. sc. Ljubo PAVELIĆ, liječnik, spec. pulmologije
prof. dr. sc. Mirna PAVEŠIĆ GALEŠIĆ, dipl. ing. kemije
Josip PAVIČIĆ, književnik i nakladnik
Ivan PAVIĆ, dr. med., liječnik, spec. pedijatrije
prof. dr. Dubravka PAVIŠIĆ STRACHE, dipl. farmaceutkinja, FBF
Niko PAVLOVIĆ, glumac
Marija PEAKIĆ-MIKULJAN, prof. hrvatskog, književnica
akademik Josip PEČARIĆ, matematičar
prof. dr. sc. Stjepan PEPELJNJAK, veterinar, spec. mikrobiologije
dr. sc. Maja PERAICA, liječnica, toksikologinja, znanstvena savjetnica IMI-a
prim. dr. sc. Porin PERIĆ, liječnik, spec. fizijatrije
doc. dr. sc. Ante PERIŠA, prof. filozofije, Sveučilište u Zadru
Mile PEŠORDA, prof. komparativne književnosti, književnik i književni prevoditelj
mr. sc. Božidar PETRAČ, prof. komparativne književnosti, književnik, predsjednik DHK-a
mr. sc. Ante PETRIC, liječnik, spec. med. mikrobiologije
prof. dr. sc. Vlado PETRIC, liječnik, spec. OTL, predstojnik Odjela KBC-a SM-a
mr. sc. Ante Domagoj PETRIĆ, novinar
prof. dr. sc. Joško PETRIĆ, dipl. ing. strojarstva, FSB
dr. sc. Irena PETRIJEVČANIN VUKSANOVIĆ, prof. hrvatskog, informatologinja NSK-a
mr. sc. Ante PETRUŠIĆ, liječnik, spec. kardiologije, spec. endokrinologije
prof. dr. sc. Ivica PICEK, fizičar
prof. dr. sc. Ana PINTARIĆ, filologinja, dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku
prof. dr. sc. Ana PLANINC PERAICA, liječnica, spec. interne medicine
dr. sc. Nenad POKOS, socijalni demograf, viši znan. suradnik, IDZ Ivo Pilar
dr. sc. Saša POLJANEC-BORIĆ, sociologinja, viša znanstvena suradnica, IDZ Ivo Pilar
Siniša POPOVIĆ, glumac, prvak drame HNK-a
akademik Stanko POPOVIĆ, fizičar
biskup dr. sc. Valentin POZAIĆ, Zagreb. nadbiskupija, predsjednik Vijeća HBK-a za laike
Zdenka POZAIĆ, akademska grafičarka
prim. dr. sc. Inga PRKAČIN, liječnica, spec. interne medicine
mr. sc. Nediljka PRLJ-ŠIMIĆ, paleontologinja, viša kustosica, HPM
Dario PRPIĆ, odvjetnik
prim. dr. sc. Marija PRSKALO, liječnica, spec. interne medicine
prof. dr. sc. Tanja PUŠIĆ, dipl. ing. tekstilne tehnologije, FKIT
Verica RADIĆ, pjevačica, plesna voditeljica ansambla LADO
prof. Tomislav RADIĆ, dramski i filmski redatelj, ALU
prim. dr. sc. Ljubomir RADOVANČEVIĆ, liječnik, spec. psihijatrije, psihoterapeut
prof. dr. sc. Nino RASPUDIĆ, prof. talijanskog jezika i književnosti, prevoditelj, FF
akademik Tomislav RAUKAR, povjesničar
Vjera REISER, slikarica
prof. dr. sc. Ivan RENDIĆ MIOČEVIĆ, povjesničar
Joja RICOV, prof. slavistike, književnik, likovni kritičar, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
Ivan RODIĆ, novinar
dr. sc. Stanko RODIĆ, liječnik, spec. psihijatrije, Clifton Springs, New York, SAD
Miljenko ROMIĆ, akademski slikar
prof. Igor RONČEVIĆ, akademski slikar, ALU
Jerko ROŠIN, arhitekt
Anka RUKAVINA, dipl. ing. agronomije, u Jugoslaviji – politička prognanica
dr. sc. Vladimir RUKAVINA, veterinar
mr. sc. Petar RUNJE, svećenik franjevac, povjesničar
Mate RUPIĆ, prof. povijesti, pomoćnik ravnatelja Memorijalno-dok.centra Domovinskog rata
prim. dr. med. Ivica RUŽIČKA, liječnik, spec. radiologije
mr. sc. Ljiljana SABLJAK, prof. komparativne književnosti, knjižničarska savjetnica
dr. sc. Tomislav SABLJAK, književnik, zaslužni znanstvenik, član suradnik HAZU-a
mr. sc. Darko SAGRAK, dipl. pravnik, publicist
mr. sc. Branko SALAJ, dipl. politolog, publicist
dr. sc. Dora SEČIĆ, bibliotekarica
Jakov SEDLAR, redatelj
prof. dr. sc. Sven SEIWERTH, liječnik, spec. patologije
Ante SEKULIĆ, kroatist, književnik, dopisni član HAZU-a, u Jugoslaviji: politit. zatvorenik
prim. doc. dr. sc. Ante SEKULIĆ, liječnik, spec. anesteziologije
prof. Stipe SIKIRICA, akademski kipar, ALU
dr. sc. Ivan SISEK, liječnik, spec. psihijatrije
dr. sc. Mirna SISEK – ŠPREM, liječnica, spec. psihijatrije
prof. dr. sc. Joža SKOK, književnik
prim. dr. sc. Mijo SLADE, liječnik, spec. ginekologije
Mirko SLADEK, prevoditelj
doc. dr. sc. Dean SLAVIĆ, kroatist
prof. dr. sc. Ana Sunčana SMITH, fizičarka, Sveučilište Erlangen, Njem., član. Bavarske ak.
Dragan SOLDO, dr. med., liječnik, spec. ginekologije
prof. emeritus dr. sc. Ivo SOLJAČIĆ, dipl. ing kemije
prof. dr. sc. Marin SOLJAČIĆ, fizičar, Massachusetts Insitute of Technology, Boston, SAD
mr. sc. Marin SOPTA, dipl. politolog, ravnatelj Hrvatskog centra za strategijska istraživanja
Josip SOVULJ, poduzetnik, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa, New York, SAD
prof. dr. sc. Jasenka SREMAC, geologinja, GPZ
dr. sc. Helga STEINWENDER-BORIĆ, dipl. biologinja
Ivan STEPINAC, dr. med., liječnik, spec. mikrobiologije
prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević, arheolog, bibliolog
prof. dr. Slavica STOJAN, povjesničarka književnosti, znanstvena savjetnica HAZU-a
mr. sc. fra Miljenko STOJIĆ, svećenik, teolog, književnik
Šime STORIĆ, prof. hrvatskog, književnik
Lovro STECCA, dipl. pravnik, brigadir HV-a
prof. dr. sc. Mladen STUPNIŠEK, dipl. ing. strojarstva i brodogradnje, FSIB
Nada SUBOTIĆ-KAŠTELAN, glumica
prof. dr. sc. Denis SUNKO, fizičar
dr. sc. Tomislav SUNJIĆ, publicist i lingvist
Stjepan SVEDROVIĆ, prof. hrvatskog, književnik
doc. Boris SVRTAN, glumac, ADU
prof. dr. sc. Agneza SZABO, povjesničarka
Drago ŠARAVANJA, književnik
mr. sc. Damir ŠEGOTA, kineziolog
Branka ŠEPAROVIĆ, dipl. politologinja, novinarka
prof. emeritus dr. sc. Zvonimir ŠEPAROVIĆ, dipl. prav., biv. Rektor Sveučilišta, pred.HŽD-a
Hrvoje ŠERCAR, likovni umjetnik
Stjepko ŠESTNIĆ, dipl. ing. strojarstva, u Jugoslaviji: politički zatvorenik
Stjepan ŠEŠELJ, književnik, ravnatelj Hrvatskog slova
prof. Joško ŠEVO, glumac, ADU
Milovan ŠIBL, novinar
Ljubomir ŠIKIĆ, filmski producent
Roko ŠIKIĆ, poduzetnik
Ružica ŠILIĆ, prof. engleskog, urednica
dr. sc. Neven ŠIMAC, dipl. pravnik, dipl. politolog, međunarodni konzultant
Smiljan ŠIMAC, dipl. pravnik., diplomat
Ivica ŠIMIĆ, kazališni redatelj
prof. Robert ŠIMRAK, akademski slikar i grafičar, ALU
Vlado ŠIMUNOVIĆ, dr. med., liječnik, spec. ortopedije i kirurgije, Neuchatel, Švicarska
dr. sc. Tatjana ŠIMURINA, dr. med., liječnica, spec. anesteziologije
mr. sc. Vesna ŠIPUŠ, prof. filozofije i sociologije
prof. Ivica ŠIŠKO, akademski slikar, ALU
prof. dr. sc. Željko ŠITUM, dipl. ing. strojarstva, FSB
Vesna ŠKOLNIK POPOVIĆ, dr. med., liječnica, spec. pedijatrije
Želimir ŠKOBERNE, arheolog, muzejski savjetnik
Ika ŠKOMRLJ, kostimografkinja, scenografkinja
Antonija ŠOVAGOVIĆ-DESPOT, glumica, spisateljica
dr. sc. Zlatko ŠRAM, prof. engleskog, prof filozofije i sociologije, ravnatelj IMIN-a
dr. sc. Maja ŠTAMBUK, sociologinja, znan. savjetnica, IDZ Ivo Pilar
Vlado ŠTEFANČIĆ, redatelj, glumac
prof. dr. Marin ŠUBARIĆ, liječnik, spec. otorinolaringologije
dr. sc. Vladimir ŠUBAT, dipl. pravnik
prof. dr. sc. Ivan ŠUGAR, biolog, botaničar
Stjepan ŠULEK, dipl. pravnik, novinar, prevoditelj, publicist
prof. dr. sc. Jadranka ŠUNDE, matematičarka
prof. dr. sc. Marijan ŠUNJIĆ, fizičar, bivši Rektor sveučilišta, diplomat
prof. dr. sc. Jozo ŠUTALO, dr. stom.
prof. dr. sc. Stipe TADIĆ, sociolog, IDZ Ivo Pilar
Nela TARBUK, prof. povijesti umjetnosti, muzejska savjetnica
prof. dr. sc. Marko TARLE, dipl. ing. kemije, znanstveni savjetnik i međunarodni konzultant
mr. sc. Marija TIJAN WIECK, lektorica klasičnih jezika, Sveučilište Maine, Orono, SAD
Mislav TOGONAL, novinar
Benjamin TOLIĆ, prof. njemačkog i filozofije, novinar, publicist, prevoditelj
prof. dr. sc. Mate TOMAC, prof. političkih znanosti
prof. dr. sc. Nives TOMAŠEVIĆ, komparatistica, knjižničarka, nakladnica
prof. dr. sc. Antun TOMAŠKOVIĆ, dr. vet., spec. veterinarskog porodništva
Jasenka TOMAŠKOVIĆ, dr. med., liječnica, spec. medicine rada
akademik Franjo TOMIĆ, dipl. ing. agronomije, AF
Sonja TOMIĆ, prof. njemačkog, književnica
prof. dr. sc. Vesna TUDJINA, prof. latinskog i grčkog, viša savjetnica HAZU-a
mr. sc. Gordana TURIĆ, dipl. ing. geodezije, publicistkinja
prof. dr. sc. Marko TURIĆ, liječnik, spec. onkologije
akademik Nenad TRINAJSTIĆ, kemičar
prof. dr. sc. Miroslav TUĐMAN, prof. informatike i komunikologije
Astrid TURINA, baletna solistica, glumica, slobodna umjetnica
Slavica TUŠKAN, dipl. teologinja, u Jugoslaviji: politička zatvorenica
Elvira ULIP, dipl. dizajnerica, kostimografkinja, scenografkinja
prof. dr. sc. Kosta URUMOVIĆ, dipl. ing. geologije, RGNF
mr. sc. Stjepan UTROBIČIĆ, dipl. ing. strojarstva
prim. Siniša VARGA, dr. stom., spec. stomatološke protetike
dr. sc. Ivo VELIĆ, geolog, znan. Savjetnik HGI-a
prof. dr. sc. Josipa VELIĆ, geologinja, RGNF
dr. sc. Antica VERONDA, liječnica, spec. psihijatrije
mr. sc. Iva VIDIĆ, odvjetnica, koordinatorica hrvatskih društava Argentine, Buenos Aires
dr. sc. Đuro VIDMAROVIĆ, povjesničar i likovni kritičar, diplomat
dr. sc. Domagoj VIDOVIĆ, prof. hrvatskog, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
mr. sc. Joško VINCETIĆ, dr. stom., stomatolog
dr. sc. Stanko VITKOVIĆ, svećenik, prebendar Prvostolnog kaptola
Borben VLADOVIĆ, književnik, urednik
Zdravko VLADANOVIĆ, pričuvni časnik HV-a
Vlasta VRANDEČIĆ LEBARIĆ, prof. glazbe, književnica
Boris VRANJEŠ, dipl. ing. građevine, poduzetnik
prof. dr. sc. Vladimir VRATOVIĆ, profesor klasičnih jezika
Antun VRDOLJAK, redatelj
doc. dr. sc. Zlatko VRLJIČAK, dipl. ing. tekstilne tehnologije, TTF
dr. sc. Davor VRSALJKO, dipl. ing. geologije
prof. Miro VUCO, akademski kipar, ALU
Miroslava VUČIĆ, prof. komparativne književnosti, urednica
prof. dr. sc. Petar VUČIĆ, dipl. politolog
dr. sc. Predrag VUJEVIĆ, dipl. ing. agronomije, biotehnolog, HCPHS
Branko VUJANOVIĆ, akademski slikar i dizajner
Nevenka VUJČIĆ DUBYAK, dizajnerica
mr. sc. Jure VUJIĆ, dipl. politolog
prim. dr. sc. Stjepan VUKADIN, liječnik, spec. neurokirurgije
prof. dr. sc. Ante VUKASOVIĆ, prof. pedagogije
dr. sc. Milan VUKOVIĆ, dipl. pravnik, bivši sudac Ustavnog suda RH-a
prof. dr. sc. Đuro ZALAR, svećenik, prof. dogmatske teologije, TF
Miro ZDILAR, odvjetnik
prof. Ivo ZELIĆ, akademski slikar, Sveučilište u Zadru
Naco ZELIĆ, dipl. pravnik, diplomat
mr. sc. Zvonimir ZIMA, liječnik, spec. pedijatrije
maestro prof. Hari ZLODRE, dirigent, MA
prof. dr. Dobroslav ZNIDARČIĆ, dipl. ing. građ., Sveučilište Colorado, Boulder, Col., SAD
Zvjezdana ZNIDARČIĆ-BEGOVIĆ, odvjetnica, u Jugoslaviji: politička zatvorenica
Ivan ZORIČIĆ, dr. med., liječnik, spec. kirurgije
Zvonimir ZORIČIĆ, glumac, nacionalni prvak HNK-a
dr. sc. Ćiril ZOVKO, dipl. ing. elektrotehnike, poduzetnik, savjetnik za menadžment
prof. dr. sc. Jure ZOVKO, prof. filozofije, HS
prof. dr. sc. Mateo ŽAGAR, paleograf, staroslavist, proč. Odsjeka za hrv. jezik i književ. FF-a
mr. sc. Miljenko ŽAGAR, gospodarstvenik
dr. sc. Zorica ŽIGRIĆ FRENSCHKOWSKI, filologinja, Frankfurt, Njemačka
prof. dr. Dražen ŽIVIĆ, prof. geografije, demograf, IDZ Ivo Pilar
prof. dr. sc. Darko ŽUBRINIĆ, prof. matematike, FER
Mr. sc. Ante ŽUŽUL, predsjednik Uprave Školske knjige, nakladnik

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Gdje i... — stameni 2011-10-13 20:35

...kada ste objavili da se možemo potpisati za inicijativu, koju podupirem na svim skupovima i o tome imami foto dokumentaciju, a o čemu sam i pisao u medijima?
Želim biti kao potpisnik, pa makar samo u Vašoj arhivi ako ste to već poslali te molim objavite Vašu adresu? Hvala!

Prijavi Administratoru

#2 Sad ubosti — stukapilot 2011-10-13 20:53

Ajmo ponovno prosvjed ,sad je trenutak dok je ova inicijativa aktualna!

Prijavi Administratoru

#3 Još malo... — H7 2011-10-13 21:22

... i živući jugokomunističk o-partizanski bedem u Zagrebu koji štiti "druga Tita", Partiju i "tekevine revolucije" popustit će.
Treba povećati pritisak, pojačati inicijativu.
Sad će teško obraniti "druga Tita" kad s druge strane stoji "Republika Hrvatska", sad sve postaje preočito. Ovime su stavljeni pred svršen čin.
Čestitam na inicijativi koja će preokrenuti "stvar".

Prijavi Administratoru

#4 Okrugla nedosljednost — Ecce Homo 2011-10-13 23:11

Da odmah razjasnimo, nisam od onih koji bi u zapjenjenoj gomili oko trga pozivali na promjenu imena, ali ne bih ni patio ako do te promjene dođe.

„...važno je da se ovaj trg, koji je jedan od najljepših hrvatskih trgova, nazove po vrijednosti koju najveći broj Zagrepčana i najveći broj građana Lijepe naše smatra neupitnom nacionalnom i civilizacijskom vrijednošću, epohalnim narodnim postignućem: po Republici Hrvatskoj!“ – kaže se u inicijativi.

Sve OK, samo postoji jedna 'kvaka' – Zagreb je imao Trg Republike, i to centralni trg. Dakle, zahvat je mogao biti iznimno elegantan i efektan: samo dodati jednu riječ, i dobiti Trg Republike Hrvatske. Tko ga je preimenovao u Jelačića plac, i po čemu je Jelačić, koji sasvim sigurno nije bio ni napredan, ni demokrat, veća povijesna ličnost od Tita? Mislim, ako se radilo o nostalgiji, mitologiji ili čemu već, kip Jelačića je mogao biti vraćen, no problems.

Argument da je Tito bio „doživotni čelnik jedne nedemokratske tvorevine koja nije poštovala ljudska prava“ može stajati, ali dosljedno primijenjen može izazvati podosta neprilika samim zagovornicima preimenovanja. Naime, ista sintagma bi se mogla, bez ikakvih izmjena, staviti u opise još nekih osoba koji ovog trenutka nisu predmet nikakvih inicijativa. Ne moramo se zavlačiti u prošlost, evo uzmimo Vatikan. Papa je upravo ono što je iznad opisano: doživotno izabrani poglavar apsolutne monarhije u čijim je rukama koncentrirana sva izvršna i svaka druga vlast u toj državi, koja se jako često kroz svoju povijest surovo obračunavala s neistomišljenic ima. Dakle, diktatura u kojoj ne postoji ni 'd' od demokracije. Pa ipak, nismo čuli za inicijative da se preimenuje Obala Ivana Pavla II u Dubrovniku, ili Ulica Ivana Pavla II u Đakovu. Jbg, ako ćemo biti dosljedni i glumatati demokrate... Evo, ako se pojavi i takva inicijativa, ja ću javno potpisati obje.

Oni koji se svim srcem zalažu za „retuđmanizacij u“ Hrvatske (a takvih, sudeći prema komentarima na ovom portalu, uopće nije malo; predpostavljam da je slična situacija i među potpisnicima inicijative) ne bi bilo loše da se, bar na trenutak, zapitaju zašto taj posao nije obavio prvi hrvatski predsjednik, pokojni Franjo Tuđman. U doba njegove najveće popularnosti i realne moći, u doba kad je i javno mnijenje bilo izuzetno pogodno za takve inicijative, do promjene imena nije došlo. Štoviše, pouzdano se zna da je upravo Tuđman to zabranio (postoji i zgodna crtica o tome; kad su neki samoinicijativn o, tamo u prvoj polovici devedestih, skinuli tablu s nazivom trga, Tuđman im je osobno naredio da je vrate gdje je i bila, pa je odmah sljedećeg jutra osvanula, dotjerana i uglancana, na starom mjestu). Francek je imao gomilu mana, ali glup sigurno nije bio – znao je jako dobro da (čak i danas, više od 30 godina nakon Titove smrti) nije nikakva rijetkost u Hrvatskoj, pa i u njegovom rodnom Zagorju, u kućama ljudi naći na istom zidu raspelo i Titovu sliku. Vidio sam to puno puta svojim očima, u raznim dijelovima Hrvatske i drugdje gdje Hrvati žive (u srednjoj Bosni, primjerice). A kao povjesničar, pa makar i loš, jako dobro je znao koliko je Titov značaj za stvaranje osnovnih preduvjeta za međunarodno priznanje samostalne Hrvatske, od WW2 do ustava iz 1974. godine, kao i pozitivne percepcije Tita u ozbiljnom svijetu.

Što se tiče ljubljanskog primjera, HKV se samo pridružio kakofoniji dezinformacija koje šire desničarski izvori – da je u Sloveniji zabranjeno samo ime. Tamo je ustavni sud zabranio davanje Titovog imena jednoj novoj ulici u Ljubljani, nijedna od postojećih istoimenih ulica, trgova, kao ni kipovi i sl. u Sloveniji (a nije ih malo) nisu preimenovani niti postoji odluka u tom smislu. Uostalom, pitajte građane, primjerice Velenja, grada s najvećim Titovim spomenikom što misle o tome. Ja jesam.

Last but not least, ono što zaista iritira je činjenica da se nikad nije pokrenula jednostavna inicijativa da se građani po pitanju naziva trga izjasne, recimo na referendumu. Prosto je postalo odvratno koliko se sa strane „domoljubne desnice“ podcijenjuje vlastiti narod – u stilu onog dduvnjakovog buncanja o današnjoj (de)generaciji koju treba staviti pred zid. Slične stavove ćete naći u gotovo svakom komentaru na hakave forumu, pa i u autorskim člancima na portalu. Posvuda se ponavlja da je narod naivan, izmanipuliran, da je nasjeo propagandi, da je, jednostavno, preglup da bi donio ispravne odluke koje im tako velikodušno serviraju samozvane veličine s podrškom koja bi stala u školski autobus. Sasvim razumljivo kad se pokušavaju racionalizirati frustracije izazvane potpuno marginalnim značajem tih ideja i njihovih nositelja, frustracije koje su posljedica svijesti o sasvim izvjesnom predstojećem izbornom debaklu, ali gospodo... mogli biste bar malo manje vrijeđati svoj vlastiti narod na kojeg se tako često pozivate.

Dakle, zbilja nemam ništa protiv da se trg nazove Sveučilišnim, ili Trgom Republike Hrvatske... ono što izaziva gađenje je i sama pomisao da to bude urađeno pod pritiskom nedosljedne frustrirane skupine koja ne predstavlja nikoga, a često je u sukobu i sa samom sobom.

Prijavi Administratoru

#5 zatvorimo knjigu — dduvnjak 2011-10-13 23:46

Citat:

Homo-Prosto je postalo odvratno koliko se sa strane „domoljubne desnice“ podcijenjuje vlastiti narod – u stilu onog dduvnjakovog buncanja o današnjoj (de)generaciji koju treba staviti pred zid.

Gdje si zaglibio Homo pa vadiš iz konteksta . Hrvati se moraju staviti pred zid u smislu odluke hoće li ili ne će svoju državu. To je stav koji sam naveo. Neki ljudi su ginuli za ovu neovisnu hrvatsku državu a ova narodna većina iz raznoraznih razloga kontunirano bira one koji hrvatsku vraćaju u unije koje su se veoma jasno odredile što misle o našem Domovinskom ratu i nama. Ako ovaj narod ne želi da se nosi sa vlastitom državom neka se konačno izjasni ali da mu obje političke opcije budu na raspolaganju . To je smisao ,nema više -nismo znali ,nismo imali koga ,nas su izvarali ,mi smo izdani....
Ima opciju Volim Hrvatsku -NE U EU pa nek kaže NE volim Hrvatsku .hoću u EU.
Nema više mi bi i ovce i novce ,bit ćemo ono što jesmo -ili svoji ili kako nas je Haag definirao djelo zločinačke organizacije.
Hm nije li degenerirano slaviti zločinca koji je pobio toliko Hrvata druže Homo?

Prijavi Administratoru

#6 jel jasno? — dduvnjak 2011-10-13 23:58

Citat:

Homo-Štoviše, pouzdano se zna da je upravo Tuđman to zabranio (postoji i zgodna crtica o tome; kad su neki samoinicijativn o, tamo u prvoj polovici devedestih, skinuli tablu s nazivom trga, Tuđman im je osobno naredio da je vrate gdje je i bila, pa je odmah sljedećeg jutra osvanula, dotjerana i uglancana, na starom mjestu). Francek je imao gomilu mana, ali glup sigurno nije bio – znao je jako dobro da (čak i danas, više od 30 godina nakon Titove smrti) nije nikakva rijetkost u Hrvatskoj, pa i u njegovom rodnom Zagorju, u kućama ljudi naći na istom zidu raspelo i Titovu sliku.

Ne sudite postupke koje ne možete razumjeti. Tuđman je iz komunističkog milijea na kojeg su drugovi dugo računali ,a to mu je dalo prostor da djeluje. Nitko od njegovih drugova nije ni vjerovao da će se Tuđman stvarno odlučiti za SAMOSTALNU Hrvatsku. Da je onda udario po Titu sve bi bilo jasno.

Prijavi Administratoru

#7 malo strpljenja — dduvnjak 2011-10-14 00:10

Citat:

Last but not least, ono što zaista iritira je činjenica da se nikad nije pokrenula jednostavna inicijativa da se građani po pitanju naziva trga izjasne, recimo na referendumu.

Radi se o evolutivnom procesu koji traži vrijeme i strpljenje. Tuđman nije pravio državu sa nacionalno zrelim narodom već manjim dijelom na koji je mogao računati.
Vjera da će narod prihvatiti svoju državu kao svoju je pokretač svega ali još nije realizirana. Puno takta treba baš s onima koje spomenuste ,koji drže sliku Tita pored Gospine.

Prijavi Administratoru

#8 Crno - bijelo, pa okruglo... — Ecce Homo 2011-10-14 00:20

Nikad nisam ni na trenutak povjerovao u cetinine optužbe da ste plaćenik nekoga „s one strane Dunava“. Za to postoje dva jaka razloga. Prvi je što cetina nikada, niti jednom, nije napisao nešto pametno. A drugi – pa, ne mogu zamisliti da bi bilo tko plaćao VAMA za izlaganje misli.

Dilema koju ovdje iznosite je školski primjer proizvoda krajnje skučenog uma. Ili „Volim Hrvatsku – ne u EU“ ili „Ne volim Hrvatsku – da u EU“. Crno – bijelo, nikakvih nijansi. Vama je vjerojatno prilično udobno živjeti, i možete biti sigurni da je, bar što se duha tiče, vaše kraljevstvo nebesko.

Dakako da vam nije palo na pamet da postoje i neke međuvarijante. Da se sjetim samo nekih...

„Volim Hrvatsku, hoću u EU“. „Ne volim Hrvatsku, NE u EU“. „Prilično sam ravnodušan prema Hrvatskoj i EU, ali...“. „Živim u Hrvatskoj, ne volim EU, ali ću zaokružiti za EU jer mi nije ponuđeno ništa bolje“. „Ako je dduvnjak tako kategorički protiv EU, pristupanje sigurno nije potpuno loša ideja“. „Baš me briga za EU, neću izaći na referendum“.

I tako redom. Postoje vjerojatno još tisuće varijacija zastupljenih u glavama građana Republike Hrvatske.

Ono što je vama vjerojatno neshvatljivo je činjenica da su svi ti bezbrojni stavovi podjednako legitimni.

Narodu poručujete „...neka se konačno izjasni ali da mu obje političke opcije budu na raspolaganju“. Pa, referendum je upravo to – čovjek, listić, dvije opcije na njemu. Pa zaokruži koju hoćeš.

Jednostavnije ne može biti.

Prijavi Administratoru

#9 Preimenovanja i imenovanja ? — Miroslav 2011-10-14 00:35

Godine upornog rada i brojni prosvjedi!
-----
Što im/nam to vrijedi kada neki izvjesni Marin Knezović (SDP) kao predsjednik komisije za imenovanja ulica i trgova prihvaća sugestiju nekog NN građana (nisu objavili ni inicijale) da se jedna ulica imenuje po nekom rokeru iz beogradskog rock sastava "Ekaterina velika" ??? Ili, isti taj tip nema ništa protiv prijedloga da se Šeferova ulica preimenuju u ulicu braće Drobac, a tako nešto je javno na TV predložio i pordržao i onaj uvjereni jugoslaven Maković sa najjačeg bastiona jugoslavenstva u Zagrebu, tj Filozofskog fakulteta (naravno uz fakultet političkih znanosti).
Možda je trebao i neki NN građanin predložiti toj komisiji da se preimenuje naziv trga u središtu Zagreba nazvanog po jednom od većih komunisitčkih zločinaca, pa bi komisija i taj Knezović uzeli prijedlog u razmatranje?
Treba sve to raspustiti i sav taj crveni ološ rastjerati ili organizirati radne akcije po uzoru na njihove pretke i poslati ih na izgradnju Pelješkog mosta, pa bi RH možda i imala barem nekakve koristi od njih!

Prijavi Administratoru

#10 bit će referendum a ne forma — dduvnjak 2011-10-14 00:40

Citat:

Homo-Narodu poručujete „...neka se konačno izjasni ali da mu obje političke opcije budu na raspolaganju“. Pa, referendum je upravo to – čovjek, listić, dvije opcije na njemu. Pa zaokruži koju hoćeš. Jednostavnije ne može biti.

Da to je to ,referendumsko pitanje je crno bijelo . Ali narod će se kod odlučivanja pitati ,dobro Volim Hrvatsku - NE U EU mi je normalno ,ali zašto ni jedna politička stranka ne razmišlja tako? Sve su za EU a neke kao Hrast bez stava -narode što vi odlučite mi ćemo poštovati?!
Zato se organizira politička opcija Volim Hrvatsku -NE U EU da popuni taj politički i moralni defekt u političkoj strukturi na vlasti i oko nje .Narod ne ostaje sam izdan od vlastite političke vlasti pritjeran da bez jasne alternative uđe u tor zvan EU.
Opcija Volim Hrvatsku NE U EU čini referendum referendumom a ne formom kako su htjeli.

Prijavi Administratoru

#11 Ecce Homo — Marcus 2011-10-14 00:49

Citat Ecce Homo:
...Last but not least...,


Ovaj se pravi Englez!

Prijavi Administratoru

#12 Komunisticka sramota — Domagojj 2011-10-14 02:19

Dvadeset godina nakon slamanja komunizma i slobodne RH , jos uvijek, kao sramota i kazna, stoje nazivi najljepsih tragova i ulica po jednom od najvecih i najokrutnijih koministickih zlocinaca u povijesti.
Ta moralna ljudska nakaza, boljsevicki kultni primitivac koji je tiraninski ubijao i vladao namecuci nam komunizam i marksizam kao primitivni nacin zivljena, rada i razvijanja, jos uvijek je i danas simbol “pravDe” i morala hrvatskih politickih elita.
Ali i dobrog dijela pojedinaca poput Ecce Homa, govori samo koliko su teska ljudska ostecenja koje je ostavio komunizam kako kod nas tako i svuda po svijetu.
Nadam se da ce skorasnja promjena osloboditi gradjane RH toga tagicnog, zlocinackog nadasve primitivnog ljudskog nasljedja, sto ce pomoci i jadnicima koji su ga slijepo i dugo slijedili.

Prijavi Administratoru

#13 "ECCE HOMO" SE JAVIO OPET.OVOGA PUTA DA DA "ALIBI" "DRUGU TITU" — preporod 2011-10-14 02:50

"ECCE HOMO" opet izmigoljio ispod kamena.
Ovoga puta povodom ponovnih pravednih, pokušaja abolicije i promjene TRGA "MARŠALA" TITA.u Ime dostojno HRVATSKE NACIJE.
Najljepši Hrvatski trg i dalje nosi ime NAJVEĆEGA UBOJICE I DESTRUKTORA HRVATA.
NEVJEROVATNO! "ECCE,HOMMO","E CCE HOMO".. opet na zadatku...
Znao sam da neće ostati dugo"van akcije"
prepukao bi od jada. Znam da ga privlači "šarm desnice"...Na stranu i to što je na nečijoj platnoj listi, a novinarski i dezimformacijsk i kruh se treba zaraditi.Znam da se na ovom Portalu mora iznova dokazati istomišljenicim a kojima vjerovatno NAGLAS čita svoje tirade protiv NACIONALISTA ("ustaša" privatno) Tu ima puno sličnosti sa "drugom"MESIĆEM.
Gospodi Sigmund Freud bi u njemu našao
dobrog pacijenta.
Posebice kad se radi o reflexsnim reakcijama i podsvjesnim poštapalicama.
Radi se o tome da gospodin "ECCE HOMO"
hoće svim silama na svoj ignorantski način "dokazati" da HRVATSKI NAROD NIJE DOMOLJUBAN,DA HRVATSKI NAROD PLAČE ZA JUGOSLAVIJOM,DA JE HRVATSKI NAROD NOSTALGIČAN ZA DRUGOM TITOM... I finalno: da smo mi DOMOLJUBNI HRVATI JEDNA SITNA , GOTOVO ZANEMARIVA USKA MANJINA.. Nešto kao terminologija i klasioficiranje iz doba TITOVE JUGOSLAVIJE.
Po njemu NEMA NACIONALNIH HRVATA
a ako ih ima
onda su JUGOSLAVENSKI
i LJEVIČARSKI ORJENTIRANI.
Po njemu DOMOVNSKI RAT predstavlja
GREŠKU,MALI NESPORAZUM.
Znači "de facto" vraćamo se u
"NATRAG U PROŠLOST" u doba JUGOSLAVIJE.
Eto zato sam bio onako
bijesan na njega posljednji puta.
"ON" i njegovi POSLODAVCI
odlučili su pobjediti u ovome
KULTUROLOŠKO-HEGEMONIJSKOM RATU
u kome nas hoće "RAZDRŽAVITI"
i proglasiti "NEPRIJATELJKSKOM
EMIGRACIJOM U VLASTITOJ HRVATSKOJ
DOMOVINI.
HRVATE
MANJINOM I "OTPADKOM"
A JUGOSLAVENE,I ANACIONALISTE
ISTINSKIM I "STVARNIM" PREDSTAVNICIMA HRVATSKOG NARODA".
RazmisliPitam Vas sada braćo Hrvati.ćitaoci i komentatori na ovom časnom Portalu:
DALI STE IKADA VIDJELI,ČULI, ILI PROČITALI,
"IŠTA POKVARENIJE,POD MUKLIJE I ZLONAMJERNIJE?
Razmislite malo o tome.
A što se tiče njegovog "ležernog"
hvalenja i davanja alibija
JOSIPU BROZU TITU (Za kojega postoje opravdane sumnje da je
uopće i bio JOSIP BROZ ZAGORAC IZ KUMROVCA,to je opet priča za sebe.
U principu za NACIONALNE HRVATE
(Kao i za druge Nacije u sličnoj situaciji)
SVAKI ONAJ KOJI IZ BILO KOJEG RAZLOGA
stvara VIŠENACIONALNE DRŽAVE
I NAMEĆE STRANE BOLJŠEVISTIČKE IDEOLOGIJE
SVOME NARODU I PROGONI HRVATSKE NACIONALISTE
Nemože NIKADA biti osoba dužna poštovanja niti kod običnih Hrvatskih ljudi a niti u POVJESNIM KNJIGAMA HRVATSKE NACIJE. To su tuđi poltroni,agenti i izdajnici
kao što je 100% bio i JOSIP BROZ TITO
PREMA HRVATSKOM NARODU.
A najgroznija je činjenica,o izraz njegove "Humanosti" kojemu se "ljevica " tako divi. Da idiotski i papagajski ,divi se RATNOM KRIMINALCU PRVE KLASE.
Tu prednjači njegovo nesmiljeno naređivanje Bleiburških masovnih streljanja i agonije "KRIŽNOG PUTA".logora i kazamata (nepobitna "Zapovjedna odgovornost"za
streljanje zarobljene,i razoružane Hrvatske vojske(a i pratećih civila) tjedan dana nakon
završetka drugog svjetskog rata
u EVROPI.
Radi se o najmanje 180.000- 200.000 tisuća pogubljenih ako je suditi po jamama i stratištima Slovenije i Hrvatske ,jama koje se i dan-danas otkrivaju.
Ne,nema većeg kriminala,većeg barbarizma i neljuskosti od streljanja ratnih zarobljenika koji su
položili oružje.
Nemoramo spominjati i druge "zasluge " DRUGA TITA u njegovoj diktatorskoj
eri od 35 godina gdje je taj "radnički vođa" živio
u raskoši poput faraona,(50 raznih dvoraca vila i ljetnikovaca)za branjivao je javnu kritiku,
slobodu štampe, bilo kakve demokratske izbore,raselio stotine tisuća hrvata na "KAPITALISTIČKI ZAPAD",
"izvlačio" nacionalni dohodak iz Hrvatske
za potrebe federacije i Beograda
Sve u svemu porazna bilanca! Svaki imalo realan,pošten i razuman čovjek bi instantno zaključio da
ovakav HRVATOŽDER,AGEN T KOMINTERNE MASONERIJE I LONDONA ,
ne zaslužuje nikakvih počasti ni spomen ploča ni naziva ulica u
SLOBODNOJ I SUVERENOJ DRŽAVI HRVATSKOJ
tom ŽIVOM TKIVU HRVATSKE NACIJE
koju je skoro dokrajčio dekadama,strelj anja,progona, diktature,posrbljavanja,mješanja
i planskog raseljavanja.
Ne zaslužuje taj takozvani
"JOSIP BROZ TITO" rušitelj bilo kakve
SLOBODNE I NACIONALNE DRŽAVE HRVATSKOG NARODA,niti jednog spomenika niti pohvale,
(Osim u muzeju "Hrvatke strave i užasa")
Sjetite se kad je ono rekao:
"Prije će Sava poteći prema Zagrebu
nego li će Hrvati imati svoju nacionalnu državu"!
Sjećate se toga?
Dali tako može reći ITKO tko ima i jednu kap HRVATSKE KRVI U SEBI?
Eto,a opet "političari" koji "gaze" po SVETOJ HRVATSKOJ ZEMLJI ,"političari"po put STIPICE MESIĆA,poput,VE SNE PUSIĆ,poput SLAVKA GOLDSTEINA,POPU T MILANOVIĆA,JOSI POVIĆA ,(da "Hrvatskog predsjednika" zamislite)i mnogih,mnogih drugih..koji se upravo natječu
da"Dokrajče" Nacionalnu Hrvatsku Državu
koju je uspio obnoviti FRANJO TUĐMAN a koju sada lešinari,izdajn ici i mrzitelji HRVATSKOG NARODA
tako "zdušno" degradiraju,pro daju i ruše.
Eto iz takovog "MILJEA" nažalost
dolaziš i "TI" "ECCE HOMMO",udbaškog ,jugoslavenskog ,privilegiranog , korumpiranog ,tuđeg...
Iz miljea neprijatelja i mrzitelja
NACIONALNE HRVATSKE DRŽAVE a
s tim
I njenih neotuđivih
NACIONALNIH INTERESA.

Prijavi Administratoru

#14 Konačno! Titu-lopatom po glavi! — Paganini 2011-10-14 04:36

Osjećajući neku gorčinu u ustima i gadjenje ,pitam se (i vas pitam) koliko je od svih ovih potpisanih hrvatskih "rodoljuba" intelektualaca, osobito akademičara, koji misle da nama svojim potpisom prave neku uslugu,ondašnji h nazdravičara onog silnog hrvatskog krvoprolića, ako su bili dovoljno stari za Titove boljševičke diktature nad hrvatskim narodom, da nisu i oni bili članovi Komunističke partije Hrvatske? Otkud našim tolikim vajnim "intelektualcim a" "rodoljubna hrabrost" da potpišu posthumno smrt tomu kranjsko-hrvats kom razbojniku Titu?

Prijavi Administratoru

#15 zasluge Tita — dtuckar 2011-10-14 08:23

Citat:

Preporod navodi "zasluge" : "...Ne,nema većeg kriminala,većeg barbarizma i neljuskosti od streljanja ratnih zarobljenika koji su položili oružje...."

To se odnosi posebno na ranjenike po ZAGREBAČKIM bolnicama koje su "osloboditelji" zatekli u krevetima i "premjestili" u Jazovke...

Ovim "zaslugama", kojima je JBT "zadužio" HRVATSKI narod (u današnjoj Hrvatskoj i BiH) svakako treba pribrojiti:
- prekopavanje GROBOVA, službenih vojnih groblja, stradalih pripadnika poraženih vojski, kako NDH tako i Njemačke.

Doduše, Nijemci su, diplomatskim pritiskom, uspjeli kod Manolić evsko-Boljković evskogUDBA-metam orfoziranih "demokratskog" miljea, usađenog u "antifašističke " temelje TUĐMANOVE HRVATSKE, ishoditi DOZVOLU i financirati, obnove nekih NJEMAČKIH vojnih groblja iz II. sv. rata. Primjer je prekrasno obnovljen Mirogojski dio Njemačkog vojnog groblja, gdje leže i brojni pripadnici HRVATSKOG i MUSLIMANSKOG naroda. na nekim su grobljima (Podsused) obavljali i ekshumacije i prijevoz ostataka na groblja rodbine u Njemačku, no barem su se izborili za pravo na dostojan UKOP !

Dakako, HRVATI i u ovoj HRVATSKOJ, do dana današnjega, nemaju pravo OBNOVITI vojna groblja NDH iz rata od prije 70 goina, iako se, kao u slučaju "preoranih grobova na MIROGOJU", vrlo dobro zna TKO je pokopan i GDJE. Tek rijetki pojedinci, čija je najuža rodbina bila tamo pokopana, nakon 90ih, usudili su se na mjestima, po pamćenju gdje su njihovi najmiliji pokopani, i danas zapaliti po koju svijeću...

To pravo i dalje im brane "antifašisti", posebno oni iz "sjene", koji, iako malo "uzdrmani", ovaj puta kao pripadnici "demokratskih stranki" i "tajkunskih (iz privatizacijski h vremena) krugova poslovnih ljudi, nepokolebljivo brane svoje "društvene" pozicije (čitaj: pravo na TAJNOST porjekla novca u svom đepu i PRIVILEGIJE poslovnih interesa kojima te đepove i dalje "nepokolebljivo " PUNE, u "društvenoj mreži" svojih istomišljenika i "poslovnih partnera" !)

"KRUG ZA TRG" je konačno, nakon brojnih pokušaja, povukao POTEZ u pravo vrijeme ! Peticija ima težinu, jer je podržava 500 potpisa "intelektualnog kruga", ali "zamjerka" organizatorima je, kako je broj potpisnika mogao biti VIŠESTRUKO veći, da se organiziralo potpisivanje i u javnim prostorima, a posebno internetskim prostranstvima . Razumijem i strah od mogućih provokatorskih falsifikatora s ciljem obezvređivanja inicijative, no podrška i prikupljanje JAVNIH "potpisa" već PREDANOJ inicijativi, s ciljem snaženja i JAVNE promocije, i danas je moguća. Dakle pored 500 potpisnika koji su neupitni, još uvijek je moguće prikupiti tisuće PRIDRUŽENIH podupiratelja, a što niti najzagriženiji "ZG-škuptinari komisije za ulice", neće moći ignorirati...

Ali, trebamo biti svjesni, "YU umreženosti" bivših, koji i dalje koriste "emocije masa" uz spomen na JBT, u svim "bivšim republikama propale države". Pa, vidimo, kako i SLOVENCI u EU, ne mogu sasvim izbrisati "sjećanja na Tita"....

Prijavi Administratoru

#16 glupog li argumenta — henok 2011-10-14 10:18

Citat Ecce Homo:

Tko ga je preimenovao u Jelačića plac, i po čemu je Jelačić, koji sasvim sigurno nije bio ni napredan, ni demokrat, veća povijesna ličnost od Tita?

glupo argumentiranje,
kralj Tomislav (ali niti jedan narodni kralj) sigurno nije bio demokrat,
niti je išao s ecce homom u kumrovečku školu

zar onda treba i izbrisati ulice s imenima hrvatskih kraljeva?

jasno je da se ecce homo ne bori a priori
protiv elite,
njemu je draga komunistička-gl obalistička-ana cionalna elita
(prilično sam uvjeren da je bio i njezin pripadnik, ili da su mu to bili roditelji),
ali stoga ne podnosi pravu elitu koja je vjerna svojem narodu

Prijavi Administratoru

#17 Diktator Ivan Pavao II — kbunjevac 2011-10-14 11:45

Citat Ecce Homo:

Papa je upravo ono što je iznad opisano: doživotno izabrani poglavar apsolutne monarhije u čijim je rukama koncentrirana sva izvršna i svaka druga vlast u toj državi, koja se jako često kroz svoju povijest surovo obračunavala s neistomišljenic ima. Dakle, diktatura u kojoj ne postoji ni 'd' od demokracije. Pa ipak, nismo čuli za inicijative da se preimenuje Obala Ivana Pavla II u Dubrovniku, ili Ulica Ivana Pavla II u Đakovu. Jbg, ako ćemo biti dosljedni i glumatati demokrate... Evo, ako se pojavi i takva inicijativa, ja ću javno potpisati obje.

Da! Jednom takvom svirepom diktatoru kakav je bio Ivan Pavao II definitivno treba oduzeti obalu u Dubrovniku koju je uzurpirao.

Eh, da mi je imati Vaš mozak i Vaše sposobnosti rezoniranja samo na pet minuta. Zbilja bih se dobro odmorio.

Prijavi Administratoru

#18 kbunjevac — Cetina 2011-10-14 11:58

Citat kbunjevac:

Citat Ecce Homo:

Papa je upravo ono što je iznad opisano: doživotno izabrani poglavar apsolutne monarhije u čijim je rukama koncentrirana sva izvršna i svaka druga vlast u toj državi, koja se jako često kroz svoju povijest surovo obračunavala s neistomišljenic ima. Dakle, diktatura u kojoj ne postoji ni 'd' od demokracije. Pa ipak, nismo čuli za inicijative da se preimenuje Obala Ivana Pavla II u Dubrovniku, ili Ulica Ivana Pavla II u Đakovu. Jbg, ako ćemo biti dosljedni i glumatati demokrate... Evo, ako se pojavi i takva inicijativa, ja ću javno potpisati obje.

Da! Jednom takvom svirepom diktatoru kakav je bio Ivan Pavao II definitivno treba oduzeti obalu u Dubrovniku koju je uzurpirao.

Eh, da mi je imati Vaš mozak i Vaše sposobnosti rezoniranja samo na pet minuta. Zbilja bih se dobro odmorio.

Nemojte se zalijetati.
Ima provalija iz kojih nema povratka.

Prijavi Administratoru

#19 dobar savjet — kbunjevac 2011-10-14 12:07

Citat Cetina:

Nemojte se zalijetati.
Ima provalija iz kojih nema povratka.

Prijavi Administratoru

#20 Šegedin i Kranjčević — M.B.Martinov 2011-10-14 14:22

Negdje sam pročitao kako je veliki hrvatski književnik Petar Šegedin bio šokiran spoznajom da postoji jako puno Hrvata koji strasno mrze svoj narod.

Ne samo da mrze veliki književniku, oni se ponose Bleiburg-om, Jazovkama ...., oni su spremni i danas poslati na stratište sve Hrvate koji se prepoznaju u pjesmi Silvija Kranjčevića.


Silvije Strahimir Kranjčević
Moj dom

Ja domovinu imam; tek u srcu je nosim,
I brda joj i dol;
Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijet prosim,
I... gutam svoju bol!
I sve što po njoj gazi, po mojem srcu pleše,
Njen rug je i moj rug;
Mom otkinuše biću sve njojzi što uzeše,
I ne vraćaju dug.
Ja nosim boštvo ovo - ko zapis čudotvorni,
Ko žića zadnji dah;
I da mi ono pane pod nokat sverazorni,
Ja past ću utoma.
Ah, ništa više nemam; to sve je što sam spaso,
A spasoh u tom sve,
U čemu vijek mi negda vas srećan sve je glaso
Kroz čarne, mlade sne!
Kroz požar, koji suklja da oprži mi krila,
Ja obraz pronijeh njen;
Na svojem srcu grijem već klonula joj bila
I ljubim njenu sjen.
I kralje iznijeh njene i velike joj bane,
Svih pradjedova prah,
Nepogažene gore i šaren-đulistane
I morske vile dah.
Ja domovinu imam; tek u grud sam je skrio
I bježat moram svijet;
U vijencu mojih sanja već sve je pogazio,
Al' ovaj nije cvijet.
On vreba, vreba, vreba... a ja je grlim mûkom
Na javi i u snu,

Prijavi Administratoru

#21 nešto se mjenja? — dduvnjak 2011-10-15 18:22

Citat:

ANKETA Jeste li za promjenu imena Trgu maršala Tita? 66% Da 34% Ne Ukupno glasova: 6574

Ljudi ovo je anketa na Jutarnjem listu! Skidaju je sa naslovnice jer im rezultat nije mio.
Dakle tako stoji stvar.

Prijavi Administratoru

#22 Socrates = Boljunac — Boljunac 2011-10-15 19:16

komunikator.tportal.hr/.../...

Prijavi Administratoru

Osvježi listu komentara

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

JComments