Podsjetnik na h r v a t s t v o Splita između dva svjetska rata (31)

Tridesetih godina prošlog stoljeća u Splitu su postojala dva gradska groblja: ono na Sustjepanu (1827.- 1931.) te Novo groblje Lovrinac otvoreno 1928. koje je u upotrebi do naših dana. Židovsko groblje (1573.-1945.) smješteno iznad prve marjanske vidilice, danas je zaštićeni spomenik kulture. Međutim, veoma slikovito Sustjepansko groblje, devastirano je godine 1962. i 'preseljeno' na Lovrinac. (Opširnije o toj besramnoj devastaciji vidi poveznicu.

Ovom prilikom da bih dočarao s koliko se pijeteta stari Split odnosio prema svojim mrtvim sugrađanima prenosim dijelove članaka objavljenih o Danu mrtvih u splitskim dnevnim novinama godine 1935.-

Jadranski dnevnik, 2. studenoga

"Mrtvi je dan, dan kada se živi bar jednom u godini sjete svojih milih koji počivaju u hladnoj zemlji. Svake godine staro i mlado, muško i žensko neobičnom ljubavlju kite grobove onih dragih koji više nisu medju živima, i svak bez razlike bogat i siromah, hodočasti na današnji dan gradu mrtvih da se pomoli, pokloni i zaplače nad crnim humkama koje skrivaju zemne ostanke onih sa kojima su u životu dijelili i dobro i zlo, da se sjete onih časova sprovedenih s njima, i tako da probude ugodne i tužne uspomene. Split ima dva svoja grada mrtvih: Sustjepan i Lovrinac, staro i novo groblje. Oba ta mrtva grada čuvaju i uredjuju. Nijedan se grob ne napušta, već se njeguje sa mnogo topline i neobičnom ljubavlju. Kroz čitavu godinu, s vremena na vrijeme, pojedinci, većinom žene obilaze grobove svojih milih i uredjuju, nedopuštajući korovu da naraste na njihovim humcima. A nekoliko dana prije Mrtvog dana grobovi se dotjeruju, da na dan svih mrtvih izgledaju što ljepši i dostojniji onih koji u njima leže. To je kult ljubavi; poštovanja prema mrtvima! Glavni posjet grobovima uslijedjuje obično na dan Svih Svetih, jer je današnji dan posvećen skrušenoj molitvi za upokoj duše dragih pokojnika. Tako je i jučer hodočastilo na mjesna groblja golemo mnoštvo. Dan je bio sav u suncu koje je grijalo toplo i ugodno. Krivudavim cestama koje vode prema Sustjepanu ili Lovrincu kretale su se još od ranog jutra duge povorke ljudi, žena i djece. Upravo golem broj automobila, autobusa i kola išao je u oba pravca. Sve je žurilo da tamo, u carstvu tišine malo odahne. Svak je htio da bude uz svoje mrtve, da tako, sjećajući se njih, koji počivaju u hladnoj zemlji bar nekako i svali svoj teret i svakidašnje brige. Preko čitavog jučerašnjeg dana i sustjepansko i lovrinačko groblje kao da su bili opsjedani; jednom riječju kao da je čitav Split došao u ta dva svoja mrtva grada, da bar trenutak sprovede uz svoje drage pokojnike. Svak pa i ono najsitnije dijete imalo je u rukama bar kitu cvijeća. Nekoji su donosili sobom čitave gomile cvijeća, velike vijence; nekoji su se i po nekoliko puta navraćali u grad odakle su donašali cvijeće, svijeće, ulje i kandila.

Mrtvi St

Ove godine, kao malo koje do sada, grobovi su bili vanredno ukrašeni. Groblja su izgledala kao rascvjetali vrtovi. Izmedju raznovrsnog cvijeća i palma, najviše su oskakale krizanteme: crvene, bijele i zlatne. Posjetioci groblja i nehoteć zaustavljali su se  pored pojedinih grobova, lijepo ukrašenih, pa makar da ti grobovi i nisu njihovih milih, prekrstili bi se i pomolili. Bez plača i jecanja nije moglo biti. Nad pojedinim humkama suze su kvasile zemlju, koja skriva kosti dragog pokojnika.

Hodočašća delegacija

Uz pojedince grobovima su hodočastile i čitave grupe, razne delegacije velikog broja splitskih društava. Medju prvim pošli su vatrogasci. U grobljanskoj kapeli na Sustjepanu otslužena je sveta misa i dato je odriješenje preminulim vatrogascima. Služio je društveni kapelan Fra Vjekoslav Mrdje. Prisustvavala je korporativno četa sa vatrogasnom glazbom i cijelom upravom. Nakon odriješenja komemorativno slovo održao je najprije zapovjednik vatrogasne čete g. inž. Fabjan Lukas a zatim Fra Vjekoslav Mrdje. Nakon Sustjepana pošla je delegacija vatrogasaca na novo gtoblje Lovrinac, gdje su takodjer položeni vijenci. U 9 i po sati uprava Hajduka skupa sa članovima posjetila je najprije staro gtoblje Sustjepan a zatim novo groblje Lovrinac. Na starom groblju položeni su vijenci na grobovima preminulih pretsjednika pk. dr. G. Bulata i pk. dr. A. Grgina te preminulih igrača Gazdića i Tagliaferia. Na novom groblju položeni su vijenci na grobovima preminulih igrača pk. Žulja, Montane i Tandare te zaslužnog člana pk. prof. Josipa Cotića. Jedna delegacija mornara aviatičata položila je desetak vijenaca na grobovima svojih preminulih drugova na groblju Lovrinac. U 11 sati prije podne članovi pjevačkog društva »Zvonimir« posjetili su staro groblje da se poklone sjeni preminulih osnivača i preminulih članova. Na grobu prvog pretsjednika »Zvonimira« pk. dr. Dujma Rendića položen je vijenac sa državnom i narodnom trakom. Nad njegovim grobom otpjevana je Galusova tužaljka »Evo pravednika kako umire«. Zatim je na sredini groblja društveni potpretsjednik g. Šimun Čović održao komemorativno slovo nakon čega je otpjevana nova kompozicija društvenog zborovodje Mo Borisa Papadonpula »Pokoj im vječni«.

Sustipansko groblje

U 3 sata poslije podne »Zvonimir« je posjetio novo groblje »Lovrinac«. Na grobu pk. Gaje Bulata u 2 i po sata poslije podne iz kancelarije pristaša g. dr. Vladimira Mačeka krenula je duga povorka članova raznih hrvatskih društava Splita na čelu koje su nošeni vijenci Napretka, Hrvatske omladine Splita, Hrvatskih žena Splita te nekoliko buketa cvijeća. Iza vijenaca išli su pretstavnici splitskih hrvatskih društava, zatim pjevači hrvatskog pjevačkog društva »Tomislav« te brojna hrvatska omladina Splita. Povorka se je kretala mimo i dostojanstveno u četveroredovima preko grada do Sustjepana. Na grobu blagopokojnog dr. Gaje Bulata, vo-dje Hrvata u hrvatskom natodnom preporodu položio je vijenac u ime Napretka pretsjednik g. dr. Stjepan Vukušić, a nakon toga održao topao komemorativni govor u kome je evocirao ličnost blpk. Gaje Bulata i njegov rad u narodnom preporodu prije 60—70 godina. Sjetio se je i njegovih suboraca. Nakon njegovog govora »Tomislav« je otpjevao tužaljku »Pokoj«. Nakon toga svi su pošli na sredinu groblja. Tu je u ime Hrvata Splita govorio b. pretsjednik kotarske organizacije b. HSS g. Paško Kaliterna. U svom govoru toplim riječima sjetio se je svih a napose nezaboravnog vodju i učitelja blpk. Stjepana Radića i ostalih narodnih velikana. U ime hrvatskog pjevačkog društva »Tomislav« zanosnim riječima govorio je prof. g. Ante Belas. On je iznio razne momente iz naše hrvatske historije. G. dr. Ivo Cuzzi govorio je o borbi Hrvata za slobodu kroz prošlih 13 vjekova otkada su se doselili u ove naše krajeve. Osobitim pietetom sjetio se je blpk. Stjepana Radića. U ime hrvatske omladine Splita i okolice govorio je g. inž. Božo Vučković, sjećajući se sa osobitim pietetom poginulih hrvatskih omladinaca znanih i neznanih."

Vukusic Stjepan

Stjepan Vukušić

Istoga datuma Novo doba posvećuje čitavu stranicu (sa fotografijama) tom događaju te iscrpno objavljuje govor dr. Stjepana Vukušića. Budući da njegove riječi odišu istinskim hrvatskim domoljubljem, a ukratko rezimiraju mukotrpna preporodna nastojanja Splićana, vrijedno ih je čuti i danas:

"Polažući na Tvoj svijetli grob lovor-vijenac u ime Hrvat. kult. Društva Napredak na dan, kada našim dragim mrtvima iskazujemo izraze pieteta i sjećanja klanjamo se dre. Gaju F. Bulatu tvom prahu ali još i više Tvomu duhu kroz koji živeš. Tvomu životnom djelu zbog kojega Ti je neumrli spomen u srcima živih Hrvata. Ti si onaj hrvatski prvoborac iz narodnog preporoda u Dalmaciji, neumorni vođa splitskih Hrvata koji si sabranošću svoga velikog talenta pregnuo da ostvariš veliki cilj: pohrvaćenje splitske Općine. Iskazujući Tebi počast i priznanje, sjećamo se istodobno Tvojih drugova i mučne i žilave narodne borbe: Dr. Vojnovića, Bartula Ganze, pučkog pjesnika Špira Tomića. Ivana Tesolatto, Luke Šore, kap. Karla Kovačevlća, Franje Fatori, Dr. Petra Deškovića, Šimuna Pajića koji su uz mnoge druge hrvatske rodoljube opetovano napadnuti, udareni, a neki i na smrt ranjeni ubojitim oružjem. Sjećamo se sa zahvalnošću i pietetom i Tvoga druga Vita Morpurga koji je, svojom vanrednom radinošću svojim mnogostrukim doticajima s pukom, bio čvrsto uporište našega narodnog pokreta u Dalmaciji: za pobjedu hrvatske narodne misli na svim područjima. Nisi prezao pred borbom, nisi se zanašao mnogim i raznovrsnim osnovama, ali ono što si zamislio to si morao da izvršiš i izvršio si dično i dosljedno: ugrabivši Splitsku općinu iz nenarodnih ruku, osvojio si je za Hrvate, da kroz nju što više ojačaš hrvatsku narodnu misao pak si nako toga ostvario i daljnji Tvoj cilj: uzgajanje inteligencije koja izlazi iz naroda, u narodnom jeziku - hrvatskom jeziku - izvršujuči time pohrvaćenje splitske gimnazije i realke pak
im da uređenje Jezičnog pitanja u državnim uredima, tako da uredovni Jezik bude odgovarao faktičnim prilikama u već
potpuno hrvatskoj Tvojoj Dalmaciji. Ovo potonje bilo je izvršeno konačno poslije Tvoje smrti, ali ne malo zasluga ide za ovo Tebi što si hrvatsku riječ izveo i u državne urede, Zbog ovih Tvojih zasluga i Tvojih drugova, zbog Tvoga neustrašivog rada za hrvatsku stvar, koji neka bude jakim poticajem živim Hrvatima Splita u borbenosti i privrženosti prema narodnim hrvatskim svetinjama, neka je Tebi Dre. Bulat i Tvojim drugovima vječna slava i hvala u hrvatskom Narodu (Slava!)"

NAPOMENA: Dvojicu uglednih Splićana koji se spominju u ovim člancima: ing. Fabjana Lukasa (1893.-1944.) i dr. Stjepana Vukušića (1889.-1944.) Sud Vojne oblasti 8. korpusa NOVJ - tjedan dana nakon 'oslobođenja' Splita - osudio je na smrt, strijeljani su na groblju Lovrinac 3. studenoga 1944. Ing Lukas bio je profesor i ravnatelj Tehničke škole te dugogodišnji uspješni zapovjednik splitskih Vatrogasaca. Odvjetnik dr. Vukušić bio je istaknuti hrvatski katolički domoljub, pokretač brojnih kulturnih manifestacija, dugogodišnji predsjednik Napretka te odgovorni urednik tjednika Katolička riječ (1935.-1941.) Nakon kapitulacije Italije, u vrijeme obnovljene jednogodišnje hrvatske vladavine, imenovan je gradonačelnikom Splita (5. listopada 1943. – 26. listopada 1944.) Obojica spomenutih uvelike su zadužili građane Splita, osobito u teškim danima razornih savezničkih bombardiranja kada su rukovodili spašavanjem ranjenih i zatrpanih te uzastopnim popravcima vodovodnih i električnih mreža...

Frano Baras

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 14-11-2019, 18:37:34

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.