Naš jezik

Strana imena u hrvatski standardni jezik preuzimaju se u izvornom slovopisnom (grafijskom) obliku. Ovo vrijedi za sva imena osim manjega broja zemljopisnih ponašenica koje su pohrvaćene: Azurna obala, Beč, Fidži, Lisabon, Prag, Rim, Tiber, Tihi ocean... Način pisanja stranih imena tiče se i slavenskih imena.

Jezik cirZanimljivo je da u tzv. novosadskom pravopisu iz 1960. god. nalazimo: "272. - a) Slovenska (hr. - slavenska, A. B.) geografska imena prenosimo u naš jezik prema izgovoru..." (Pravopis srpskohrvatskog jezika, školsko fototipsko izdanje, Beograd: Matica srpska - Matica hrvatska, 1983., str. 117.). Naziv 'naš jezik' tu znači tzv. srpskohrvatski/hrvatskosrpski, a u biti srpski jezik. Radi se o uobičajenom izgovoru u srpskom, a ne u hrvatskom standardnom jeziku.

Naziv 'naš jezik' u to doba označivao je unitaristički pokušaj stvaranja i djelomičnoga ostvaraja jedinstvenoga srpsko-hrvatsko-muslimansko (bošnjačko-)-crnogorskoga jezika (usporedite i sadanji pokušaj stvaranja bchs/bhs jezika). Uzgred budi rečeno da je tada izlazio, pa i sada izlazi beogradski jezikoslovni časopis s karakterističnim nazivom - "Naš jezik" (od 1932.) u usporedbi sa UnitarizamNaziv 'naš jezik' u to doba označivao je unitaristički pokušaj stvaranja i djelomičnoga ostvaraja jedinstvenoga srpsko-hrvatsko-muslimansko (bošnjačko-)-crnogorskoga jezika (usporedite i sadanji pokušaj stvaranja bchs/bhs jezika). Uzgred budi rečeno da je tada izlazio, pa i sada izlazi beogradski jezikoslovni časopis s karakterističnim nazivom - "Naš jezik" (od 1932.) u usporedbi sa zagrebačkim časopisom "Jezik" (od 1952.).zagrebačkim časopisom "Jezik" (od 1952.).

Kao potvrda ostvaraja 'našega jezika' jest da je jugoslavenska novinska agencija TANJUG, uz posredstvo sovjetske državne agencije TASS, prenosila u hrvatski jezik uz pomoć srpskoga mnoga Jezik revijaslavenska pa i druga strana imena iz SSSR-a (v. M. Nosić, Černobil ili Čornobylj, poveznica, hkv, 11. 3. 2014. ).

Stalni pokušaji povratka na tzv. srpskohrvatski jezik postoje i danas. Primjerice, sarajevski Institut za jezik 2013. god. je objavio Pravopisni priručnik bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika s osnovama gramatike iako je u tom institutu planiran projekt pisanja pravopisa bosanskoga jezika.

Navest ćemo nekoliko pravopisnih pravila prenošenja zemljopisnih imena iz jezika koji se služe ćirilicom, i to u različitim pravopisnim priručnicima:

- "1. Po općem pravilu tuđa se vlastita imena pišu onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu. (...) Pri prenošenju vlastitih imena iz jezika s ćiriličnim pismom moramo ćirilična slova presloviti slovima latinice." (S. Babić / B. Finka / M. Moguš: Hrvatski pravopis, str. 57., Školska knjiga, Zagreb, 41996.);

- "518. Imena iz drugih jezika pišu se izvorno." (str. 179.) "22. Ruski 5. ь → ~ Xapьkoв (transl. Har'kov) → Harkov." (str. 200.) (V. Anić / J. Silić: Pravopis hrvatskoga jezika, hrv pravopisŠkolska knjiga / Novi Liber, Zagreb, 2001.). Ovdje treba napomenuti da su autori ukrajinski grad Harkiv strpali u poglavlje o transliteraciji ruskih imena;

- "b. ako strana imena ljudi dolaze iz jezika koji se služe ćirilicom ili kakvim pismom koje nije latinično, pišu se prema odgovarajućim transliteracijskim pravilima... (...) c. za imena naseljenih mjesta vrijede ista pravila kao i za imena ljudi..." (Pravopisni pruručnik, str. 159., EPH - Novi Liber, 2004.);

- "Imena iz jezika koji se služe nelatiničnim pismom (v. 324., 325.) pišu se transliteriranim ili u transkribiranom obliku. Uporaba jednoga od tih dvaju oblika načelno ovisi o tradiciji bilježenja imena iz pojedinoga jezika. (...) "Чорнобиль (Čornobyl') → Čornobilj, Днiпро (Dnipro) → Dnjipro, Харкiв (Harkiv) → Harkiv, Київ (Kyiv) → Kijiv, Львiв (L'viv) → Ljviv." (L. Badurina / I. Marković / K. Mićanović, Hrvatski pravopis, str. 205., 302. - 303., Matica hrvatska, Zagreb, 2007.);

- "b) prema uobičajenome izgovoru u hrvatskome: • osobna i zemljopisna imena iz jezika koji se služe ćirilicom (...) • Černobil, Dnjepar, Dnjepropretrovsk, Harkov, Kijev, Lavov, (...) S obzirom na to da su i osobna i ostala imena iz ukrajinskoga u hrvatski često ušla prema ruskome (srpskom ili ruskom, A. B.) izgovoru, istovrijedno je i njihovo pisanje prema transfonemizacijskim pravilima koja vrijede za prenošenje ukrajinske ćirilice na hrvatsku latinicu: Čornobilj, Kijiv, Ljviv, Dnjipro, Dnjipropetrovsk, Harkiv, (...), a za nova imena mjesta i osobna imena preporučuje se transfonemizacija iz ukrajinskoga jezika." (Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, str. 70. - 71., Zagreb, 2013.).

Višestrukosti

Hrvatski pravopis IHJJ-a u usporedbi s prijašnjim pravopisima uvodi dvostrukost porabe ukrajinskih imena: Černobil i Černobilj, Dnjepar i Dnjipro, Dnjepropetrovsk i Dnjipropetrovsk, Harkov i Harkiv, Kijev i Kijiv, Lavov i Ljviv pravopisni prirucnik(v. pravopisni rječnik Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a, str. 188., 200., 231., 262., 277.) što je u proturječju s institutskim pravopisnim 'načelom jednostavnosti' (v. Hrvatski pravopis IHJJ-a, str. VIII.) gdje se govori o nastojanju da se smanji broj pravopisnih dvostrukosti. Pravopisne dvostrukosti izazivaju jezičnu nesređenost, nered u mnogim funkcionalnim stilovima standardnoga jezika. Evo kakvu nesređenost i nedosljednost, primjerice, izaziva u tisku poraba dvostrukih naziva ukrajinskih gradova:

Harkiv/Harkov

"Ukrajinske vlasti tvrde da su povratile kontrolu nad zgradama regionalne uprave u istočnom gradu Harkovu..." i "(...) da je provedena protuteroristička operacija u Harkivu..." (poveznica, tportal.hr, 8. travnja 2014.).

Lugans'k/Lugansk/Luhansk

"(...) nakon Krima i udara na dvije najistočnije oblasti Donjeck i Lugansk." "U Luhansku su već najavili..." "Zato će Luhansk, ili Lugansk u ruskoj varijanti..." (poveznica, Večernji list, 12. svibnja 2014.).

Slavjansk/Slovjansk/Slaviansk

"U Slovjansku se pucalo...." i "(....) tjedan dana držali u svome uporištu u Slavjansku." (poveznica, index. hr., 28. svibnja 2014.) i "Grad Slaviansk je strateški važan..." (poveznica, advance.hr, 13. travnja, 2014.).

Mješanice

"Šimonović je do sada posjetio Kijev i najveći grad u istočnom dijelu Ukrajine, Harkiv." (poveznica, rtl.hr., 11. ožujka 2014.) i "- Nakon Donbasa i riba jezLuhanjska, slijede Harkiv, Dnjipropetrovsk, Odesa, Zaporižja... - pun entuzijazma kaže nam Roman Ljagin, predsjednik Izbornog povjerenstva. Vlast u Kijevu koju je, svi su ovdje uvjereni..." (poveznica, Glas Slavonije, 12. svibnja 2014.). "Ukrajinski oporbeni aktivist koji je pronađen mrtav u šumi blizu Kijeva, pokopan je u petak uz počasti i u nazočnosti tisuća ljudi u Lvivu, na zapadu Kijeva." (poveznica, Jutarnji list, 1. siječnja 2014.). "Prava" Ukrajina se proteže, naglašava, od Lviva na krajnjem zapadu, do Kijeva na Dnjepru,..." (poveznica, dnevno.hr., 20. veljače 2014.). "Nakon što je sletjela u Kijev iz Harkiva..." ( poveznica, 24 sata, 22. veljače 2014.).

Razvidno je da je stvoren jezičnopravopisni koktel ili "pijetlov rep" (engl. cocktail doslovno znači pijetlov rep), mješavina naziva ukrajinskih gradova koja je ušla u hrvatski prema srpskomu, ruskomu, ukrajinskomu i engleskomu izgovoru i pisanju. Posljedak pravopisne neujednačenosti, nesređenosti i kokeljezinesustavnosti jest u tom da se jedan dnevni list ili portal služi jednim pravilom, drugi - drugim, a treći katkada i jednim i drugim ili uopće ne poštuje pravopisna pravila pisanja stranih imena.

Ivana Crljenko piše da "rješenja takvih pitanja mogu se postići samo predanim, zajedničkim radom skupine stručnjaka i znanstvenika iz područja lingvistike (toponomastike), geografije, povijesti, leksikografije i dr., pa se ovdje, osim pokoje sugestije, nisu pretenciozno nudila rješenja na tako složena pitanja. Jedan od ciljeva takve stručne radne skupine, a sukladno UNGEGN-a, treba bi biti izrada cjelovita imenika (baze) hrvatskih i najčešće rabljenih ili barem najspornijih stranih geografskih imena što bi leksikografima i kartografima umnogom olakšalo posao.

Postojanje takva znanstveno utemeljena imenika toponima omogućilo bi da se putem atlasa i leksikografskih izdanja promoviraju, a u konačnici i prihvate u široj javnosti, jedinstvena, nedvojbena, usustavljena i dosljedna geografska imena." (I. Crljenko, O pisanju geografskih imena: Neke nedoumice u hrvatskim leksikografskim djelima, Studia lexicographica, god. 2., br. 1. (2.), str. 101., Zagreb, 2008.).

I zaključno, dvostruke pravopisne inačice ne čine jezično bogatstvo standardnoga jezika. One se ne mogu istodobno rabiti u jednoj te istoj rečenici, ulomku, tekstu ili knjizi. Valja kodificirati jedan od oblika inačice prema već ustaljenim pravopisnim pravilima pisanja stranih riječi i strogo ih i dosljedno rabiti u javnoj, adimistrativnoj, školskoj i dr. porabi. Pravopisna pravila, kao i svaki zakon, gube svoj smisao i značaj ako ih se svaki čas mijenja i prekraja.

Artur Bagdasarov

Uto, 19-11-2019, 04:23:39

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.