Židov/Židovka i židov/židovka

U Hrvatskom prvavopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u poglavlju Razlike u pisanje velikoga i maloga početnoga slova piše:"Židov/Židovka (pripadnik/pripadnica židovskoga naroda i židov/židovka (pripadnik/pripadnica židovske vjere" (Hrvatski pravopis, Zareb, IHJJ, 2013., str. 46.). Slično nalazimo i u pravopisnom rječniku:"židov (pripadnik ili sljedbenik židovske vjere) i Židov (pripadnik židovskoga naroda)" (str.480.).

Pois1

Vjersko poistovjećivanje nije uvijek isto što i narodnosno pa i obratno. Tako, na primjer, prema popisu stanovništva provedena 2011. godine u Hrvatskoj ima 509 Židova po narodnosti i 536 židova po vjeroispovijesti. Od tih 509 Židova su: Hrvati – 231, Austrijanci – 2, Mađari – 2, Nijemci – 1, Srbi – 6, Talijani – 3, Židovi – 266, ostali – 10, po područnoj pripadnosti – 3, neraspoređeno – 1, ne izjašnjavaju se – 11. Istraživači popisa stanovništva u Hrvatskoj pišu: "Obzirom da židovski identitet obuhvaća i narodnost i vjeru, dolazi do dihotomije podataka, ali je sigurno da je broj Židova veći od onoga koji se obično obrađuje u popisima stanovništva – samo po narodnosti" (poveznica).

Prema Hrvatskomu pravopisu i drugim priručnicima židovi, tj. pripadnici židovske vjeroispovijesti su gotovo bez iznimke Židovi što nije sasvim točno. Bilo koji čovjek može biti pripadnik kršćanske, muslimanske, židovske, budističke pa i drugih vjera. Isto se tiče i Židova, većina kojih su pripadnici židovstva, ali ima ih i katolika, protestanata, pravoslavaca pa i muslimana. Postoje, na primjer, mar(r)ani ("novi kršćani") – pokršteni Židovi u Portugalu i Španjolskoj ili džadidi i čala – židovski muslimani u Iranu i središnjoj Aziji.

Pois2

Mar(r)ani

Ne valja smetnuti s uma i činjenicu da su povijesno postojali židovski kršćani, tj. pokršteni Židovi, napose u Jeruzalemu u početku kršćanskoga doba. A u Ranjine "Zadarski i Ranjinin lekcionar (Zagreb, 1894.) na str. 171 čitamo:"Mnozi od Žudijev odhođahu od vjere žudijske i vjerovahu u Isusa po njemu" (v. J. Šetka, Hrvatska kršćanska terminologija, reprint, Split, 1976., str. 335.). Ima naravno Židova i agnostika i nevjernika. Vjersko poistovjećivanje nije uvijek isto što i narodnosno poistovjećivanje. Slično se tiče i pravopisne novotvorenice armenac/armenka u značenju pripadnik/pripadnica Armenske crkve (v. A. Bagdasarov, armenac i armenka ?, Jezik, god. 61., br. 1.- 2., Zagreb, travanj, 2014., str. 74.- 77.; poveznica).

Uzgred budi rečeno da u suvremenom ruskom jeziku jevrej (Židov) je nacionalnost, a iudej (židov) – vjeroispovijest, vjerska pripadnost. Zanimljivo je da u pravopisnom rječniku imamo samo Asirac/Asirka (str. 160.), vjerojatno u značenju pripadnik asirskoga naroda, a asirac/asirka malim slovom – pripadnik/pripadnica Asirske istočne crkve ili Kaldejske katoličke crkve nema i kao da sada i ne postoji Asirska crkva.

Pois3

Anićev rječnik iz 1998. godine ne pravi razliku u pravopisanju i značenju riječi Židov. Natuknica Židov znači i "pripadnika Mojsijeve vjere" i "pripadnik semitskoga naroda" (V. Anić, Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1998., str. 1396.), a Babić-Finka-Mogušev pravopis iz 1996. (str. 464.), Hrvatski jezični savjetnik iz 1999. (str. 1642.) i Hrvatski enciklopedijski rječnik iz 2004. godine (str.208.) imaju Židov u značenju pripadnik naroda i židov – vjerski pripadnik.

Pravopisna neusklađenost u pisanju riječi Židov i židov u općilima izaziva opravdanu zabrinutost pojedinih čitatelja. Primjerice, čitatelj Jutarnjega lista ogorčeno piše:" Pisanje riječi Židov malim slovom u meni izaziva nelagodu, a vjerujem i kod većine sunarodnjaka i može se protumačiti kao omalovažavanje najstarijeg, a još živućeg biblijskog naroda" (Jutarnji list od 3. kolovoza 2009.,poveznica).

Asirska crkva

Uzgred budi rečeno da u hrvatskoj jezičnoj praksi susrećemo katkada vjerojatno pogrješan kratki i puni naziv jedne od asirskih crkava: Asirska crkva Istoka i Sveta apostolska katolička asirska Crkva Istoka (poveznica). Riječ katolička tu je u značenju sveopća, zajednička crkva. Predlažem sljedeći kratki i potpun naziv te Crkve: kratki naziv - Asirska istočna crkva i potpun – Sveta apostolska sveopća asirska istočna crkva.

Pois4

Asirska istočna crkva Mat Marjam (Djevice Marije) 1998. u Moskvi

U crkvenim općilima prema tradicijskomu pravopisanju - Asirska istočna Crkva i potpun – Sveta apostolska sveopća asirska istočna Crkva. Treba napomenuti da postoji također Kaldejska katolička crkva koja je sjedinjena s Rimom. Nesjedinjena Asirska istočna crkva i sjedinjena Kaldejska katolička crkva imaju jedan istočnosirijski korijen i opću povijest do početka razdvajanja u 16. stoljeću.

Pois5

Svećenici Asirske istočne crkve

Mišljenja sam da valja razborito, obrazloženo i bez ikakve žurbe stvarati ili, ako je to nužno, preinačivati nazive te ih postupno u suradnji mjerodavnih strukovnjaka i jezikoslovaca uvoditi u normativnu porabu. Samo ne treba naglo uvoditi u normativne priručnike novotvorenice kojih još nema u uzusu, jezičnoj praksi. Primjerice, u budućim normativnim priručnicima ne treba, ako tko možda zaželi, stvarati nove riječi tipa asirac/asirka s početnim malim slovom u značenju „pripadnik asirske vjeroispovijesti" jer ima Asiraca različitih vjeroispovijesti.

Pois6

Kaldejska katolička crkva u Kirkuku, Irak

Nedosljednost u normativnim priručnicima

U Hrvatskom pravopisu (str. 480.) i Školskom rječniku hrvatskoga jezika iz 2012. godine (str. 927.) piše sljedeće – "židov (pripadnik ili sljedbenik židovske vjere)", ali u navedenom Školskom rječniku ... uz natuknicu vjera nalazimo odrednicu v.:"4. rel. v. vjeroispovijest", a uz natuknicu vjeroispovijest sin. (sinonim) "(vjera)" (Školski rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 2012., str. 866.).

Pois7

O odrednici v. i zagradama u uvodu Školskomu rječniku ... piše:"Ako se natuknica s v. upućuje na normativno prihvatljiviju natuknicu, ona se kod te natuknice navodi kao sinonim, ali u zagradama kako bi se označilo da se smatra normativno manje prihvatljivom (str. XIX.). Ponaprije valja reći da u normativnim priručnicima obično nema pojma "manje ili više prihvatljivosti" jer je to više svojstveno u pisanju jezičnih savjetnika.

Bez obzira na to, ako se polaziti od proslovne objasnidbe, tada i u Hrvatskom pravopisu i u Školskom rječniku ... mora biti ovako – židov "pripadnik židovske vjeroispovijesti", a ne vjere. Autori jednih te istih normativnih priručnika sami sa sobom su u proturječju jer nisu dosljedni u pisanju pojedinih natuknica. Uzgred budi rečeno da Šonjin rječnik iz 2000. godine uz natuknice vjeroispovijed, vjeroispovijest navodi:" vjeroispovijed → vjera 2; vjeroispovijest → vjera 2" (Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, str. 1358.). Razvidno je da odnosi u riječima vjera, vjeroispovijest, vjeroispovijed (vjeroispovijed > vjeroispovijest) nisu do konca normativno sređeni u značenju riječi "pripadnost kojoj crkvi ili vjerskoj zajednici".

Pois8

Dakle, pojedini pokušaji spajanja vjerskoga poistovjećivanja s njegovim narodnosnim opredjeljenjem u mnogim primjerima mogu biti pogrješni. Vjera i vjerska zajednica može skupiti različite etnose i etnolingvokulture. Do nužnoga pravopisnoga rješenja i prilagodbe hrvatskomu jeziku pripadnika naroda i vjerskih pripadnika može se doći samo zajedničkim radom skupine različitih strukovnjaka. Pravopisanje i značenje etnovjerskih pripadnika i sljedbenika vrlo su škakljiva pitanja. Stara poslovica veli – Tri puta mjeri, jednom reži.

Artur Bagdasarov
Hrvatsko slovo

Sub, 31-10-2020, 16:57:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.