Samovoljan zahvat u jezik

U Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u poglavlju Razlike u pisanju velikoga i maloga početnoga slova piše: "Armenac / Armenka (pripadnik / pripadnica armenskoga naroda) i armenac / armenka (pripadnik / pripadnica Armenske Crkve)." (Hrvatski pravopis, Zagreb, IHJJ, 2013., str. 41.).

Isto nalazimo i u pravopisnom rječniku: "Armenac V Armenče (pripadnik armenskoga naroda), armenac V armenče (pripadnik Armenske Crkve) i Armenka (pripadnica armenskoga naroda), armenka (pripadnica Armenske (pravoslavne) Crkve)." (str. 159. - 160.) Objasnidbe naziva među zagradama "pripadnica Armenske pravoslavne Crkve" sada su na mrežnoj institutskoj stranici Hrvatskoga pravopisa i u tiskanoj inačici izbrisani.

Armcrkva1

Armenska apostolska crkva, Ečmijadzin, Armenija

Do sada je u hrvatskom jeziku postojala samo razlika u pisanju i značenju riječi Židov i židov, Arijac i Arijevac, arijac i arijevac, a prije Musliman i musliman i možda još poneka. I prije se je objašnjavalo da je židov pripadnik židovske, Mojsijeve vjere (usp. kršćanin, musliman, budist, hindus itd.), a Židov pripadnik židovskoga naroda.

Musliman je bio pripadnik muslimanskoga naroda u bivšoj Jugoslaviji (osim kosovskih Albanaca), a musliman pripadnik muslimanske (islamske) vjere. Standardizacija (izbor) riječi Arijac/Arijevac, arijac/arijevac nije završena jer je u Šonjinu rječniku, na primjer, Arijevac > Arijac, a u Hrvatskom pravopisu obratno - Arijac > Arijevac.

Novotvorenice

Više je takvih primjera u nazivima predmeta, biljaka i životinja, na primjer: Arapin (pripadnik arapskoga naroda) i arapin (vrsta konja), Francuz (pripadnik franuskoga naroda) i francuz (vrsta ključa), Španjolka (pripadnica španjolskoga naroda) i španjolka (gripa koja je harala 1919.), Arnautka (pripadnica albanskoga naroda) i arnautka (vrsta puške), Bosanka (stanovnica Bosne) i bosanka (vrsta šljive), Dalmatinac (stanovnik Dalmacije) i dalmatinac (pas), Mađarica (pripadnica mađarskoga naroda) i mađarica (sorta šljive; vrsta igraćih karata), Hrvatica (pripadnica hrvatskoga naroda) i hrvatica (vrsta kape; sorta kukuruza; sorta stolnoga grožđa i vina u Istri).

Sada pak institutski pravopisci na svoju ruku bez ikakva objašnjenja uvode novotvorenice armenac u značenju „pripadnik Armenske Crkve" i armenka - „pripadnica Armenske Crkve". Bilo bi dobro da nam institutski pravopisci objasne koje su Crkve u Armeniji armenac i armenka pripadnici jer ima Armenaca pripadnika Armenske apostolske crkve, Armenske katoličke crkve, Armenske protestantske crkve, a Armenaca pripadnika Armenske (pravoslavne) crkve tradicijski uopće nema jer takva Crkva i ne postoji.

Armcrkva2

Grb Armenske apostolske crkve

Primjerice, broj Armenaca katolika prema podatcima Annuario Pontifico iznosi 545.700. Treba napomenuti da je službeni naziv crkve – Armenska apostolska sveta crkva ili Armenska apostolska crkva. Armenska apostolska crkva tradicijski nema u svojem službenom nazivu pridjev „pravoslavna" (v. autorov članak Poštujući druge, poštujemo i sebe, poveznica, 14. veljače 2013.).

Katkada Armenska apostolska crkva (AAC), napose u Rusiji, neslužbeno rabi naziv – Sveta armenska apostolska pravoslavna crkva. Kada prvi put navodimo službeni naziv neke crkvene zajednice, moramo dati njezin potpun, a ne skraćen naziv, i to u obliku kakav službeno rabi određena Crkva.

"Povlastica"

Ako slijedimo logiku institutskih pravopisaca, tada se i pripadnici drugih vjera mogu pisati prema novomu pravopisnomu pravilu o pisanju velikih i malih početnih slova. Primjerice, u pravopisnom bi rječniku, prema logici institutskih pravopisaca, uz Gruzijac / Gruzijka trebalo dodati i gruzijac / gruzijka - pripadnik / pripadnica Gruzijske apostolske autokefalne pravoslavne crkve. Dakako, u pravopisnom rječniku tih primjera nema.

Zašto Armenci imaju povlasticu u usporedbi s drugima jer su samo oni navedeni u pravopisnom rječniku, a ne, primjerice, susjedni Gruzijci. Ako se pridržavamo pravila Institutova pravopisa, tada bismo morali pisati hrvat / hrvatica malim početnim slovima u značenju pripadnik / pripadnica Katoličke crkve u Hrvata.

Po objavljenim podatcima popisa pučanstva iz 2011. god. u Hrvatskoj živi 16.647 Hrvata pripadnika pravoslavne vjere, 8.042 protestanta, 10.502 pripadnika ostalih kršćana, 9.647 muslimana, 231 židov, 1.969 pripadnika istočnih religija. (poveznica)

Uzgred budi rečeno da je vezir Mehmed-paša Sokolović bio Hrvat islamske vjere koji je kao zet turskoga sultana pred njim izjavio da potječe iz zemlje Hrvata. Zanimljivo je da je u početcima osmanlijske vladavine Bošnjak ime za podanika kršćanske vjere, dok se je izraz Bosnalu odnosio na islamizirano domaće pučanstvo. (poveznica)

Armcrkva3

Grb Armenske katoličke crkve

Bilo koji čovjek može biti pripadnik kršćanske, muslimanske, židovske, budističke pa i drugih vjera. Isto se tiče i Armenaca, većina kojih su pripadnici Armenske apostolske crkve, ali ima ih i katolika, protestanata, pravoslavaca pa i mali broj sunitskih muslimana (dio Amšenaca / Hemšina koji žive većinom u Turskoj i drugim zemljama).

Pravopisac ne mora, ne bi ni trebao, s neba pa u rebra, dakle bez obrazloženja, uvoditi novotvorenice u normativni priručnik. Svaka novotvorenica mora proći svoj put od standardizacije (izbora norme) do kodifikacije (normativnoga prihvaćenja).

Riječi armenac / armenka nema u jezičnoj praksi u značenju pripadnik / pripadnica Armenske apostolske crkve. Razvidno je da su institutski pravopisci preuzeli riječ armenac / armenka iz Hrvatskoga enciklopedijskoga rječnika. U tom rječniku nalazimo uz natuknicu: "Armenac m (Armenka ž) 1. stanovnik ili državljanin Armenije 2. pripadnik Armenske kršćanske crkve; armensk/i <...> Δ ~a crkva kršć. autokefalna pravoslavna crkva, osnovana, o. 300" (Hrvatski enciklopedijski rječnik, sv. 1., Zagreb, EPH - Novi Liber, 2004., str. 165.).

Treba također napomenuti da je Hrvatski enciklopedijski rječnik nastao kao čisto opisni (deskriptivni) rječnik i sastavljen je metodom nekritičkoga prikupljanja standardne i nestandardne građe koja je većinom preuzeta iz Anićeva pa i drugih nenormativnih rječnika. Sve su te natuknice preuzete u normativni jednojezični Školski rječnik hrvatskoga jezika.

Nepouzdan izvor

U tom je rječniku "armenac: 1. pripadnik Armenske apostolske crkve, 2. (Armenac) pripadnik armenskoga naroda; armenka: 1. pripadnica Armenske apostolske crkve, 2. (Armenka) pripadnica armenskoga naroda." (Školski rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga, 2012., str. 16.). Uzgred budi rečeno da Armenac sebe zove Hay, Haj (arm. Հայ), a Armeniju - Hayastan, [hɑjɑs'tɑn]) (arm. Հայաստան).

U razgovornom jeziku biologa (botaničara i zoologa) često dolazi do kraćenja hrvatskoga naziva za armensku šljivu (lat. Prunus armeniaca) i armensku ovcu (lat. Ovis armeniaca) pa šljivu i ovcu kraće nazivaju armenka. Iako pokraćeni nazivi za armensku šljivu i armensku ovcu nisu u rječnicima, to ne znači da ne postoje u hrvatskom jeziku.

Armckrva4

Je li Hrvatski enciklopedijski rječnik pouzdan izvor za pisanje pravopisa i pravopisnoga rječnika? Nije, jer nije ni izrađen u meritornoj znanstvenoj ustanovi. Ako smo pak tvorili neku novu riječ, to ne znači da ju odmah moramo uvesti u normativne priručnike to više što, na primjer, ni Babić-Mogušev pravopis, ni Badurina-Marković-Mićanovićev pravopis, ni Anić-Slićev pravopis, ni Šonjin rječnik, ni Hrvatski opći leksikon, niti Institutov Hrvatski jezični savjetnik nemaju riječi armenac / armenka u značenju pripadnik / pripadnica Armenske apostolske crkve. Institut koji se bavi pisanjem normativnih priručnika pa i razvojem hrvatske normativistike mora snositi višestruku odgovornost jer se ove ili one riječi mogu pogrješno rabiti.

Imamo li pravo bez znanstvenoga obrazloženja uvoditi novotvorenice u normativni priručnik? Ima li toga još gdje? To je nešto novo u praksi pravopisanja kada netko oblikuje pravila pisanja u "realnoj jezičnoj praksi" nepostojećih riječi samovoljno ih tumačeći. Treba ovdje uvijek imati na umu i to da se višeznačnost riječi određuje kontekstom, dakle njezinom konkretnom porabom, a tu toga nema. Pravopisno Institutovo "načelo ovjerenosti i potvrđenosti u uporabi" (v. Predgovor Pravopisu, str. VIII.) i ovdje zakazuje.

Nasilje nad jezikom

Pravopis je normativni priručnik i u njem nema mjesta za ono što ne postoji u jeziku zato što netko iz čista mira želi uvesti novotvorenicu. To je samovoljan zahvat u jeziku, zapravo nasilje nad jezikom. U pravopis ulazi ono što u jeziku postoji, a ne ono što netko misli da postoji. Ne mogu dvije ili tri osobe rješavati pojedina ozbiljna pitanja razvoja hrvatske normativistike mimo jezičnih zakona u tom području.

JEzikznanje

Zato Hrvatska treba imati Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika i Ured za jezik pri Vladi s nadzornim ulogama. Standardni jezik se ne razvija stihijski i on nije vlasništvo pojedinih kodifikatora. Jezik pripada narodu jer mnogi narodi sebe identificiraju putem jezika kojim se služe i koji ga povezuje s prethodnim i budućim naraštajima.

Prema tomu, pisati armenac i armenka malim početnim slovom misleći pritom da tako imenujemo pripadnike Armenske apostolske crkve nepotrebno je i pogrješno. Normativni priručnik ne izmišlja riječi i njihova značenja, on propisuje riječi koje postoje u jeziku.

Artur Bagdasarov
Jezik, god.61., br.1.-2., Zagreb, 2014.

 


FOTOGALERIJA

Armckrva5

Katedrala sv. Grgura Prosvjetitelja Armenske apostolske crkve, Jerevan, Armenija

Armcrkva6

Armenska katolička crkva sv. Ilije i Grgura Prosvjetitelja, Beirut/Bejrut, Libanon

Armcrkva7

Armenska protestantska crkva, Kessab, Sirija

Arkcrkva8

Armenska apostolska crkva sv. Akopa (Jakova) iz 12.st., Jeruzalem

Armcrkva9

Armenska katolička crkva sv.Petra i Pavla iz 1746. u Novom Sadu. Porušena je tijekom izgradnje Bulevara Maršala Tita 1963.

VIDEO: Armenska apostolska crkva u Moskvi

 

 

Pon, 9-12-2019, 00:06:10

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.