Genocid nad Armencima

Armenski narod diljem svijeta svake godine 24. travnja obilježava Dan genocida nad Armencima. Dana 24. travnja 1915. godine u Carigradu i armenskim naseljima Osmanlijske carevine, po nalogu tadanje osmanlijske vlasti, bilo je uhićeno više od dvjesto poznatih armenskih intelektualaca: glazbenika, književnika, liječnika, nastavnika, političara, svećenika i dr. Počevši od 24.travnja 1915. godine pa sve do 1923. godine ubijeno je milijun i pol ljudi. Među milijun i pol Armenaca bilo je približno 100.000 armenokatolika. Godine 1916. u sirijskoj pustinji Der Zor, gdje se nalazilo 500 tisuća Armenaca, na životu je ostavljeno samo njih 10 do 20 tisuća ljudi. Stotine tisuća Armenaca protjerane su sa svojih ognjišta te su našli nova pribježišta u različitim stranim zemljama. Osim ljudskih gubitaka bio je izvršen i kulturocid nad duhovnom i kulturnom baštinom armenskoga naroda. Sravnjen je sa zemljom golem broj armenskih naselja, crkava, samostana te drugih povijesnih i kulturnih spomenika.

Mnoge države i različite međunarodne organizacije priznale su i osudile genocid nad Armencima. Obilježavajući stotinu obljetnicu genocida nad Armencima papa Franjo je godine 2015. taj strašan događaj nazvao “prvim genocidom u 20. stoljeću”. Svake godine, stotine tisuća Armenaca i pripadnika armenskoga iseljeništva, u žalosti hodočaste na Spomen obilježja genocida nad Armencima.

Nad hrvatski je narodom nakon drugoga svjetskoga rata također izvršen strašan genocid. Bez suda i suđenja pobijeno je stotine tisuća Hrvata, točan broj kojih ne zna se ni sada. Hrvatski bi državni sabor trebao, na sličan način, odrediti jedan dan u godini kao spomendan na sve žrtve genocida nad Hrvatima i utemeljiti Muzej genocida nad Hrvatima.

aa