Tomislav Nürnberger: Sloboda i blagostanje

Tomislav Nurnberger

Tomislav Nürnberger rođen je 1945. u Zagrebu. Završio je VII. gimnaziju u Zagrebu, te diplomirao praktičnu matematiku na Prirodnoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Otac je troje djece.

Cijeli radni vijek vodio je i izvodio najkompleksnije projekte na ključnim informacijskim sustavima velikih kompanija u svijetu: Air Canada, Ontario Hydro, Bell Canada, aMaDEUS; a kod nas u: SRCE-u, INA-i, 3. Maj-u, Energoinvest-u i Novom Sadu. Izgradio je i instalirao system software za prvi 1100/50 i 1100/90 u Kanadi, radio je kao konzultant u Ontario Hydro za kompleksnu real-time aplikaciju i Air Canada za Exec i FREE SPACE.

U mladosti je bio svestrani sportaš, nalazio se među prvih deset hrvatskih stolnotenisača niz godina. Član je Hrastovog Velikoga vijeća i koordinira Odbor za gospodarstvo.

Zašto ste se odlučili za Hrvatski rast?

Većina ideja Hrvatskoga rasta razmatrana je već duže vrijeme u krugu hrvatskih domoljuba, a intenzivirana je nakon 3. siječnja 2000. Dvije su glavne ideje HRAST-a: otvorenost prema svima koji vole Hrvatsku, a žele i mogu pomoći te predizbori za mjesta na izbornim listama. Te dvije stvari odgovor su na dva najteža i nepopravljiva utega postojeće političke klase: nikoga izvana ne propuštati u najuži krug, koji odlučuje o mjestima na izbornim listama, tako da biračima ostaje birati između onih, koje su oni izabrali.

 
 O dugu i proračunu 

Predsjednik Franjo Tuđman je obranio Hrvatsku, zbrinuo stotine tisuća prognanika i izbjeglica, oslobodio Hrvatsku ne zadužujući se dodatno ni lipe, tako da je cijeli naslijeđeni dug (republički i federalni) na kraju 1999. godine bio oko $8 milijardi, i to s proračunom od 38 milijardi kuna! Račanove “promjene” i Sanaderovo “idemo dalje” su nas stajale dodatnih $50 milijardi (čime je Hrvatska na 50. mjestu u svijetu, jedno mjesto iza bajne Slovenije, koja je 49. s $58 milijardi duga!), uz državni proračun od preko 120 milijardi kuna!

Iz gornjeg je lako zaključiti da novca ima, da nam ne treba dodatno zaduživanje nego razumna i odgovorna štednja, koja zahtijeva odricanje od, na primjer, faraonske raskoši brijunskog kazališta ili diplomatskih sinekura.

Kako obuzdati banke u Hrvatskoj?

bankeNaši zakoni i propisi, ili bolje reći nedostatak zakona i propisa, omogućuju (stranim) bankama privatizaciju dobiti – socijalizaciju gubitaka, a to je upravo ono što je dovelo do velike depresije 1929. kao i ove zadnje 2008. Naime, komercijalne banke se bave svime gdje je novac! Tako su banke, brokeri u trgovini dionicama, u trgovini nekretnina, u osiguranju, u mirovinskoj štednji! Profit njima, rizik nama.

Zato sam prije skoro dvije godine na okruglom stolu povodom rođendana predsjednika Tuđmana izložio rješenje: Glass-Steagallov Act za Hrvatsku. Ukratko, zahtijeva se da se komercijalne banke, samo banke, ne mogu direktno ili indirektno sudjelovati u trgovini dionicama, nekretninama, osiguranjem, mirovinama ili sličnim! Naravno, ukidanje devizne klauzule i pojma jamca dio su prijedloga.

Prevažna točka, prijedlog uredbe, a onda i zakona, je da su parametri i stanje kredita (iznos, termin, kamata, propuštena rata otplate) javni podatak, koji mora biti javno dostupan (na internetu) u roku od 48 sati. Time bi se u potpunosti spriječila najveća korupcija u bankarskom sustavu:krediti poklonjeni privilegiranima!

 
 O svjetskoj recesiji 

Recesija je, po definiciji, dva kvartala negativnog rasta GDP-a (BDP), odnosno kontrakcije. Zadnja recesija (2008.) bila je posebno teška i premda službeno prošla, oporavak je vrlo spor, a američka nezaposlenost je uporno iznad 9%, što je za Ameriku jako visoko. U europskim zemljama je puno gore, što je lako dokazati. Glavni razlog težine ove recesije su financijske institucije, koje su davale kredite šakom i kapom, tako da je u jednom momentu u Americi bilo milijun novih kuća, nikada useljenih, zato se tržište nekretnina još jako dugo ne će oporaviti. Visoka cijena sirove nafte, zadnjih par tjedana između $80 i $100, je jedna od glavnih kočnica oporavka američkog, a onda i svjetskog gospodarstva. I dok j nezaposlenost u Michiganu preko 15%, u North Dakoti je smo 3%, istraživanje i eksploatacija nafte su u velikoj ekspanziji, pa je prije par dana javljeno da samo Halliburton traži 11.000 radnika, od magistra znanosti do onih sa samo maturom. Velika nalazišta škriljca još se nalaze i u Pennsylvaniji i Texasu.

Spomenut ću još jednu zanimljivost. Nedavno je prvi puta Apple dostigao Exxon, najveću kompaniju na svijetu, po kapitalizaciji. Apple software, posebno sistemski software, je najveća vrijednosti i prednost, dok su hardwarske komponente, Intel processori, memorije, skoro svima (HP, DEL, SONY, TOSHIBA) zajedničke, a sama proizvodnja je davno preseljena u Aziju i prepuštena proizvođačima na ugovor.

Dakle, dok je nekima najteža recesija, drugima cvjetaju ruže. Hrvatska je mogla znatno ublažiti naftnu krizu, da su građani smjeli ulagati dijelove svojih mirovina u strane kompanije, posebno naftne: Exxon, Chevron.

Preuzmite ovdje: Glass-Steagall Act za Hrvatsku

Kako razriješiti problem s kreditima u stranoj valuti, primjerice, švicarski franak?

Dozvolivši dugoročne kredite (stambene) u stranoj valuti, institucije Republike Hrvatske države (HNB, Vlada, Sabor i Predsjednik) izložili su hrvatske građane velikom riziku, posljedice kojeg su znatno povećanje rata, zlatopa i ovrha u najdrastičnijim slučajevima. Krediti na kuće s varijabilnom kamatom, koja rezultira varijabilnom (najčešće povećanom) ratom otplate, smatraju se kreditima najvišeg rizika, a to naši građani, odgojeni u samoupravnom socijalizmu, nisu mogli znati. Izdavši dugoročne kredit s deviznom klauzulom, strane banke su se oslobodile rizika, prenijevši ga na nositelje kredita.

Ja bih rekao da postoji rješenje i to hitno i dugoročno. Prvo, hitno treba spriječiti stečaj i ovrhe. To se može lako postići tako da otplata ostane ista, a rok otplate se promijeni, u ovom slučaju produži, što bi bio mali ustupak banaka. Ta promjena bi i dugotrajno donijela olakšanje. Ima jedna mogućnost, obećavajuća za uzimatelje kredita, znatno manje obećavajuća za banke, ali bih ju za sada zadržao za sebe.

Nego, rekao bih nešto drugo, kada promotrimo bez emocija, samo brojeve, apstrahiramo manje važne detalje, ostaje: nebrigom državnih institucija, mnogi građani, solidni platiše, dovedeni su u bezizglednu situaciju! Zamislite veliku i solidnu kompaniju, koja zbog trenutne nelikvidnosti propadne! Nezamislivo!

 
 O zlatu 

U nesigurna vremena rata ili visoke inflacije i nezaposlenosti, zlato je na prvim stranicama medija, obično slijedi panično kupovanje. Kada mediji zvone da nema granica cijeni zlata (ili bilo koje druge financijske klase, dionica, nafte,... ), znači da je krah sasvim blizu. To je povijesna činjenica, mnogo puta ponavljana.

1980. godine, zbog inflacije i nezaposlenosti (predsjednik Carter) cijena zlato je skočila preko $850/oz, Dow Jones index je bio oko 700, znači, za jednu uncu zlata, moglo se kupiti jednu jedinicu dionica, a ljudi su u redu čekali i Bay Street-u (Toronto) da kupe zlato, a dionice praktičku nitko nije kupovao.

Zbog iznimno loše ekonomske situacije, Predsjednik Carter nije re-izabran, a novi Predsjednik Reagan, kreše inflaciju, stabilizira financije i vraća Ameriku na pravi put, pa je lako reizabran, hametice pobijedivši Waltera Mondale, liberalnog Demokrata, tipičnog demagoga, borca za siromašne, koji je živio u North Oaks-u, ekskluzivnom dijelu, gdje su čak i ceste bile privatne! Zanimljivost Reaganove kampanje za reizbor je odgovor radnika iz Detroita:radim 60 sati tjedno, glasat ću za Reagana.

U vrijeme oko 2000. godine, na kraju izuzetno uspješnog perioda Predsjednika Clinton, cijena zlata je bila $252, niste nigdje mogli naći ni jedan redak spomena o zlatu, index Dow Jones je bio preko 12.000, dakle je 37 unci zlata bilo vrijedno kao jedna jedinica Dow Jones-a i svi su kupovali dionice, nitko zlato!

Nedavno je zlato premašilo cijenu od $1900/oz (unci) i nezaobilazno je u medijima. Središnje banke mnogih država imaju zlatne rezerve kao djelomičnu podlogu novca, za Hrvatsku postoji bolje rješenje.

Prije nekog vremena, napisao sam tekst o nužnosti Zlatne kune, recimo 500.000 zlatnog Franjka od 1 unce i 1.000.000 zlatnog Jelačića od ½ unce. Da je Hrvatska kupila milijun unci zlata tijekom relativno dugog perioda niske cijene od oko $250/oz, sada bi sama vrijednost zlata bila skoro 2 milijarde dolara, sve u rukama hrvatskih građana!

Kako da Hrvatska izađe iz krize?

Hrvatska nije u krizi, već se Hrvatska od 8.5.1945. na krivom "kursu". Rigidni i svirepi komunistički sustav je 1990-ih zamijenjen kolonijalno-podaničkim modelom financijskoga gospodarstva, kojem treba samo jeftina radna snaga za poslove niske složenosti! gospodarstvoTaj je sustav rasprodao naše bogatstvo: hotele, Plivu, Inu, ZABA-u te je uništio tehnološku bazu poduzeća i zadužio Hrvatsku za dodatnih $50 milijardi, ukupno $59 milijardi.

Uvođenjem tehnološkoga gospodarstva HRAST u Hrvatskoj će se promijeniti sljedeće:

1. postupno raskinuti podaničke gospodarske odnose u svom gospodarstvu, posebno u bankarskom podsustavu;

2. sačuvati svoje nacionalno blago, između ostaloga i hitnim proglašavanjem hrvatskoga gospodarskog pojasa na Jadranu;

3. zasnovati svoj tehnološki i gospodarski razvoj na nacionalnim vrijednostima, posebno na obnovljivom nacionalnom blagu;

4. postupno ostvariti državni nadzor u nacionalnom interesu nad svim komponentama hrvatske tehnološko-gospodarske infrastrukture, posebno nad informacijskom, telekomunikacijskom i prometnom komponentom;

5. ostvariti uvjete da se iseljena Hrvatska vrati ne samo svojim kapitalom, nego i ostalim tehnološkim resursima (ljudskim, informacijskim, motivacijskim) da bi ravnopravno sudjelovala u hrvatskom tehnološkom i gospodarskom razvoju;

U kakvom je stanju hrvatska tehnologija?

Hrvatska je tehnološki zaostala, totalnom nebrigom i ne razumijevanjem politike. Ipak, ima svijetlih primjera, uvijek pojedinačnih ili malih grupa. Jedan poznanik izrađuje mehaničke dijelove za tehnološki kompleksne uređaje kanadske kompanije, a Kanađani kažu: ne možemo dobiti takvu kakvoću u Kanadi! Ima i primjera u suradnji s Nijemcima. Uspjesi su individualni, bez ikakve pomoći "institucija sistema", a to će HRAST sigurno promijeniti i na sve načine pomagati međunarodnu tehnološku suradnju na korist svih sudionika.

U području IT hrvatske su potrebe neograničene, samo potreba za aplikacijama u državnim, županijskim, gradskim i općinskim službama, općenito upravi, ne možemo ispuniti u sljedećih 50 godina. Naravno, uzor moraju biti najbolji, svjetska kakvoća, a ne lokalni, regionalni ili europski "standardi". Stolni tenis išli smo učiti u Kinu, a košarku u Ameriku!

Sudjelujete u izradi gospodarskog programa Hrvatskoga rasta, na čemu se temelji Hrastov program?

Zahvaljujem svim članovima Odbora za gospodarstvo na njihovoj pomoći i savjetima, te vremenu i trudu, kojeg su nesebično uložili. znanostPosebno zahvaljujem starom poznaniku, inženjeru, sveučilišnom profesoru i ekspertu za mnoga pitanja tehnologije, posebno za Opće Sustave, na širokim i dubokim diskusijama o tehnologiji, gdje su se moje teoretsko znanje i praktično iskustvo stečeno u velikim svjetskim korporacijama savršeno stopili s njegovom ekspertizom na najvišem nivou općenitosti!

Dakle, postavlja se pitanje: ima li naše gospodarstvo strukturni problem, ili je samo pitanje (trenutne) krize? I dalje, može li funkcionirati sustav u kojem su najbolje plaćeni suvišni, odlično zarađuju oni, koji čine štetu, a svime upravljaju trutovi!? Osvrnuo bih se i na često zlorabljen i krivo shvaćen pojam znanja, često u sintagmi: "Društvo znanja". Znanje je samo prvi korak prema ekspertizi! Mnoge godine rada u specifičnom području akumuliraju se u iskustvo, a samo rijetki najbolji uspiju steći status eksperta.

Svijet funkcionira zahvaljujući stručnjacima. Bez njih, ili s njima u štrajku, sve bi stalo: avioni ne bi mogli poletjeti, pacijenti bi umirali, svi mission critical computeri bi prestali raditi, niti jedna kap nafte ne bi izašla iz zemlje.. I ne bi tako brzo, ako ikada, povratili tehnološki nivo današnjice!

U našem društvenom sustavu naslijeđenom iz "bivše" ne postoji pojam eksperta, oni su nepotrebni i nema mjesta za njih u društvenoj hijerarhiji! Zato svi koji su spremni samo svojim radom zarađivati kruh svagdašnji i pritom biti pravedno nagrađivani, morali su i moraju napustiti Hrvatsku. Misija je HRAST-a da to zaustavi i da hrvatski ekspert u nastanku ili zrelom dobu, bio inženjer, liječnik ili majstor mehaničar, ostane u Hrvatskoj, pravedno nagrađivan, na naše i njegovo zadovoljstvo!

www.h-rast.hr

Uto, 7-12-2021, 18:29:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.