Hitlerovi mali brkovi

Zagreb u listopadu 1999., hrvatska predsjednička palača. Pokušavajući iskorijeniti leproznu sliku svoje zemlje, Franjo Tuđman sazvao je rijetku konferenciju za tisak na kojoj je želio predstaviti „drugačiju Hrvatsku" – Franjo Tuđmandemokratsku i pluralističku. Sve je bilo pažljivo pripremljeno. Pločice mramornih podova sjale su, trava na tratini bila je posječena, čak je i vrijeme bilo povoljno. Dvije stvari nisu uzete u obzir: pitanja novinara i karakter Tuđmana, „oca hrvatske nacije".

„Kaže se da ste jednom rekli: Hvala Bogu, moja žena nije ni Srpkinja ni Židovka", obratio sam mu se. „Osim toga, u engleskoj verziji svoje knjige ispravili Broj žrtavaPredsjednik je posebno zapanjio prisutne svojim odgovorom o broju žrtava u koncentracijskom logoru Jasenovac. Rekao je da je u logoru, koji je postao poznat kao „Auschwitz Balkana" i kojim su upravljali ustaše (marionetska vlada koju su uspostavili nacisti u Hrvatskoj od 1941. do 1945), umrlo „samo" 40.000 ljudiste odlomke koje bacaju sumnju na razmjere holokausta, ali ne i u verzijama na drugim jezicima."

Predsjednik je posebno zapanjio prisutne svojim odgovorom o broju žrtava u koncentracijskom logoru Jasenovac. Rekao je da je u logoru, koji je postao poznat kao „Auschwitz Balkana" i kojim su upravljali ustaše (marionetska vlada koju su uspostavili nacisti u Hrvatskoj od 1941. do 1945), umrlo „samo" 40.000 ljudi.

Strahovita graja

Te su riječi izazvale strahovitu graju. Po mišljenju većine povjesničara broj umrlih koji je Tuđman naveo manji je od polovine aktualnog broja umrlih u logoru. Neki navode 850.000, od čega su četvrtina bili Židovi. Revizionistički odgovor nacionalističkog predsjednika doveo je do otkazivanja njegovog posjeta Izraelu, koji bi bio povijesni.

Puno je vode otad proteklo rijekom Savom. Oko dva mjeseca nakon te konferencije za tisak Tuđmana je svladao rak. JosipovićStjepan Mesić, njegov nasljednik tijekom proteklog desetljeća, doveo je Hrvatsku u novu eru, težeći normalnosti i otvorenosti. U bliskoj budućnosti Hrvatska će postati 28. država članica Europske unije.

Usprkos tome, do danas nije završena bitka za hrvatsko sjećanje. Nostalgija za kvislinškom državom izblijedjela je ali nije nestala, priznaje Mesić u telefonskom razgovoru. U Zagrebu i Splitu održane su velike javne mise kojima se slavila uspomena na Antu Pavelića, vođu ustaša. Ulice u brojnim gradovima još uvijek nose ime suradnika, a spomenici posvećeni partizanima i žrtvama fašizma uništavaju se. God. 2010. sadašnji predsjednik Hrvatske Ivo Josipović bio je prvi predsjednik koji je posjetio Bleiburg u Austriji, gdje je na kraju rata ubijeno mnoštvo ustaša.

Povijesni revizionizam dosegao je u drugim dijelovima post-komunističkog svijeta razmjere koji još više uznemiruju. Stotine ljudi marširalo je nedavno u Ukrajini u sjećanje na nacionalista Stepana Banderu, koji je surađivao s nacistima. U Estoniji je objavljeno da je Ministarstvo obrane započelo priznavanje lokalne postrojbe koja je bila podčinjena Waffen SS-u, a najistaknutiji od svih je litavski ministar vanjskih poslova Audronius Azubalis. On je napao osam članova Jasenovacparlamenta svoje zemlje koji su na 70. godišnju konferencije u Wanseeu potpisali europsku deklaraciju o jedinstvenosti holokausta. „Patetično", rekla je ministrova glasnogovornica. „nije moguće pronaći razlike između Hitlera i Staljina, osim veličine njihovih brkova. Hitlerovi su bili manji."

Time se Litva pridružila promotorima koncepta Osuda zločinaJosipovićeva odluka da položi vijenac u Bleiburgu donesena je u ime nacionalne pomirbe. Prije toga je posjetio Jasenovac. Posjet prema posjetu. Savršena ravnoteža. Osudio je zločine fašizma i poklonio se sjećanju na žrtve komunizma. Pokušao je povući crtu u prošlosti kako bi izgradio budućnost„dvostrukog genocida". Ovi, a sve su brojniji – žele priznati nacizam i staljinizam kao zajedničko europsko nasljeđe i održati dan sjećanja na žrtve oba totalitarna režima.

Hrvatski predsjednik Josipović sada posjećuje Izrael. On ga smatra uzorom. Ulazak njegove zemlje u EU ojačat će proizraelski tabor u Europi. Izrael bi ga trebao toplo pozdraviti. No, također bi trebao iskoristiti njegov posjet i izraziti beskompromisan stav protiv teze „dvostrukog genocida", koja nije niša drugo nego revitalizacija holokausta i pokušaj da se opravdaju protivnici Sovjeta i njihovi zločini.

Nacionalna pomirba

Josipovićeva odluka da položi vijenac u Bleiburgu donesena je u ime nacionalne pomirbe. Prije toga je posjetio Jasenovac. Posjet prema posjetu. Savršena ravnoteža. Osudio je zločine fašizma i poklonio se sjećanju na žrtve komunizma. Pokušao je povući crtu u prošlosti kako bi izgradio budućnost.

Međutim, izjednačavanje krvnika i njihovih žrtava neće dovesti do pravog pomirenja. Staljinizam, koliko god strašni bili njegovi zločini, nije razvio rasnu teoriju i nije se bavio sustavnim ubijanjem naroda. Izjednačavanje je grijeh protiv povijesti, koja neće oprostiti onima koji umanjuju i iskrivljuju holokaust.

Adar Primor
Haaretz

 

Čet, 28-05-2020, 13:03:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.