Kad komesari i ulica uređuju TV kalendar
12. srpnja ove godine, slično kao i prošle, u emisiji TV kalendar na 1. programu HTV-a emitiran je prilog u povodu obljetnice smrti hrvatskog pjesnika i proznog pisca, političkog emigranta Vinka Nikolića (vidjeti prilog). Međutim, problem je nastao kad su se u uređivanje spomenute emisije umiješali ljudi koji si svašta dozvoljavaju, i kojima se svašta dozvoljava.
Jedan od takvih je i izvjesni Zdenko Petrinović. On se našao pozvanim napisati pismo glavnoj urednici 1. programa Gordani Mrđen u kojem napada emitiranje priloga o Vinku Nikoliću (vidjeti prilog). Ona je odmah, potpuno nekritički i neprofesionalno za ulogu koju obnaša, zatražila objašnjenje od urednika spomenute emisije Vladimira Brnardića.
Što se izrodilo iz ovog slučaja može se možda i najbolje vidjeti iz pisma autorice priloga o Vinku Nikoliću, novinarke HTV-a Nade Prkačin. Ona je svoje pismo uputila članu Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća g. Đuri Vidmaroviću. Iz njega postaje kristalno jasno kakve sve neugodnosti može novinarki HTV-a prouzročiti pismo samo jednog „objektivnog gledatelja“ puno neistinitih navoda. Nasuprot tome, puno puna smo svjedočili opravdanoj kritici tisuća građana neprofesionalnostima na HTV-u. No, tada su nadležni, dakako ostali potpuno nijemi, pa i na slučajeve otvorenog krivotvorenja i montiranja.
hkv
Prilog novinarke HTV-a Nade Prkačin u emisiji TV kalendat 12. srpnja 2013.
Umro Vinko Nikolić
insert Vinko Nikolić (Kad sam ja bio na granicama Hrvatske, onda sam kleko i šakom zagrabio zemlju i ponio u svijet kao uspomenu na moju zemlju)
U rodnome Šibeniku 12. srpnja 1997. umro je hrvatski pjesnik, prozni pisac, antologičar i politički emigrant Vinko Nikolić.
Uspostavu Nezavisne države Hrvatske Vinko Nikolić dočekao je u Zagrebu kao profesor književnosti i domoljubni pjesnik. Odmah se uključio u književni i kulturni život nove države. Poput mnogih, posljednjih dana rata povukao se s postrojbama NDH i civilima u Austriju. Preživio je kolone smrti i postao ratni zarobljenik u talijanskom izbjegličkom logoru. S grudom hrvatske zemlje u džepu, dvije godine poslije otišao je u Argentinu gdje je u početku radio razne fizičke poslove. Ubrzo je s Franjom Nevistićem pokrenuo i uređivao zbornik „Hrvatska“, a potom s Antunom Bonifačićem pokrenuo novi časopis „Hrvatska revija“. Pod njegovim uredničkim vodstvom Revija je postala tribina hrvatske misli u emigraciji. Na njezinim je stranicama objavljivao potresna svjedočenja hrvatskih emigranata. Ali i vlastite knjige „Bleiburška tragedija hrvatskoga naroda“ i dnevničke zapise „Tragedija se dogodila u svibnju.“
Da bi bio bliže domovini, Nikolić se vratio u Europu. Osim što je u Barceloni nastavio uređivati Reviju, objavio je dvotomnu knjigu „Pred vratima domovine.“
Iako je ponekad pomišljao da je rodno tlo zauvijek nestalo ispod njegove noge, taj vrijedni publicist vratio se 1990. u domovinu. Hrvatskoj je javnosti skrenuo pozornost na ljude koji su poput njega desetljećima u tuđini čekali slobodnu Hrvatsku.
Vinko Nikolić ostavio je u nasljeđe vrijednu povijesnu i literarnu građu čija je najdublja inspiracija i najsvetija istina bila upravo Hrvatska“.
Pismo Zdenka Petrinovića glavnoj urednici 1. programa HTV-a Gordani Mrđen
Poštovana gospođo,
Dana 12.07.2013. u emisiji TV kalendar iza podnevnog Dnevnika na HRT1 emitiran je prilog o Vinku Nikoliću.
Nikolić je prikazan kao pjesnik, književnik, rodoljub i domoljub, koji je morao bježati krajem rata, a potpuno je prešućena njegova fašistička prošlost. Vinko Nikolić je bio na važnim dužnostima u samom vrhu ustaškog režima. Ostao je u duši genocidni fašistički zločinac za što imamo i njegovu vlastitu izjavu na promociji hrvatskog izdanja "Krivovjernika" akademika Ivana Supeka (gdje sam i ja bio prisutan i sjedio do njega) kad je s govornice izjavio da je "petsto tisuća žrtava na Bleiburgu opravdanje za Jasenovac", što ne samo da je besmislica nego je i fašistoidno ludilo, potvrđujući da kod njega nije bilo nikakve evolucije ili "krivovjerništva" kojeg je očekivao od drugih. Nakon pedeset godina ostao je isti.
U TV kalendaru se spominje kako je ponio, bježeći u Argentinu, grumen hrvatske zemlje, no bez spomena da je bio dio režima odgovornog za otuđenje najvrednijih hrvatskih krajeva i kako je reagirao kad je dan i njegov rodni Šibenik, da je u Argentini surađivao s (dr) Franjom Nevistićem za kojeg se kaže da je "pjesnik" ali ne da je zaklao svog kolegu-studenta u Zagrebu zbog političkih razmimoilaženja još prije rata.
Bilo bi zanimljivo znati tko je autor priloga.
HRT i nema mehanizam preko kojega bi se moglo efikasno ukazivati na greške i netočnosti, praktično nemaju kontakt za prijavljivanje takvih slučajeva, davanje mišljenja i ocjena koje bi se mogle razmotriti i eventualno uzeti u obzir, pogotovo ne povratnu informaciju.
Tak npr. 9.07. u istoj emisiji prilog o strijeljanju Adžije, Price i Keršovanija, ali ni riječi da je u istoj grupi strijeljan Zvonimir Richtman, ne manje važan, kojeg je i Krleža podupirao, i koji je zastupao stajališta na kojima je Hebrang kasnije ustrajao. Hebrang je ubijen (premda ne od strane koju "optužuje" TV kalendar, o čemu sam pred više od dvije godine razgovarao s tadašnjim urednikom, dok se to još moglo), a i danas se prešućuje Richtman.
S poštovanjem,
Zdenko Petrinović
Pismo autorice priloga Nade Prkačin
Poštovani,
Zovem se Nada Prkačin, novinarka sam u redakciji emisije TV kalendar Hrvatske radiotelevizije.
Dana 12. srpnja u našoj emisiji sjetili smo se prigodnim prilogom velikog Hrvata i domoljuba Vinka Nikolića. Tekst koji sam s velikim zadovoljstvom napisala šaljem vam u attachmentu.
Ali, nekom od zlonamjernih gledatelja taj je tekst zasmetao pa je uputio e meil glavnoj urednici 1. programa Gordani Mrđen. Tekst Vam se nalazi u nastavku.
Gospođa Mrđen zatražila je objašnjenje od mog urednika Vladimira Brnardića. Na takvo izrazito negativno, neargumentirano i destruktivno ponašanje prema desnim intelektualcima u povijesti koji su živjeli i radili dio života u NDH mi smo u redakciji TV Kalendara već navikli. To nije problem, ali je problem što smatram da ne treba stvari stalno puštati i svoditi na nekakve tobožnje uredničke i novinarske propuste koje nam nabijaju na nos.
Vinko Nikolić velika je ličnost koja je zadužila Hrvatsku kroz svoj mučenički rad izvan Domovine. Stoga Vas kao autorica teksta prvo molim za savjet - treba li odšutjeti prozivanje?
To je tek jedno u nizu, sva bole, a tek kad je u pitanju ovakva iznimna ličnost, nameće se smisao hrvatske žrtve.
Zar se opet one trebaju prešućivati?
Zar se opet povijest revidira?
Na ovakvom mjestu na kojem ja radim vjerujte mi i te kako se osjećaju takvi pritisci.
Na Vas su me uputili iz Matice hrvatskih iseljenika.
Molim vas, svakako mi se javite da znam što mi je činiti.
Nemam ni pravo ni obraza prešutjeti svojevrsni šamar koji sam dobila podsjećajući na iznimnog čovjeka.
Možda Vam se može sve učiniti benigno i nevažno... No, nije tako.
Prozivanje zbog Nikolića ( i ne samo njega, da Vas ne gnjavim s drugim primjerima) trenutno su simptomi, ali s vremenom će oni postati ozbiljna bolest zvana povijesni revizionizam. Ovo je primjer kako on počinje.
Srdačan pozdrav!
Nada Prkačin
novinarka TV kalendara
Napominjemo da ćemo objaviti i tekst g. Đure Vidmarovića u kojem detaljno dokazuje neistinitost navoda dežurnog komesara Zdenka Petrinovića. (hkv)