Spomen na žrtve Bleiburga i Križnoga puta 1945. godine

Za čuvare uspomene na hrvatske žrtve i stradanja,

poginule u Drugom svjetskom ratu i poraću,

te stradale u ratovima XX. stoljeća i progonima totalitarnih režima

 

Zbog opasnosti od širenja bolesti koronavirusa, preporuka i odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, kao i sličnih mjera u susjednim zemljama, te nemogućnosti odlaska u Austriju, komemoraciju za žrtve Bleiburga i Križnoga puta, u dogovoru s vlč. Markom Zadravcem, Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava organiziralo je ove godine u nedjelju 16. svibnja u župi Donja Voća.

Župa sv. Martina biskupa - Donja Voća – Varaždinska biskupija

Sjećanje na žrtve ratova i totalitarnih režima dvadesetoga stoljeća započelo je u 10,30 sati kod Spomen obilježja stradalim i poginulim župljanima u 1. svjetskom ratu, 2. svjetskom ratu i poraću te u Domovinskom ratu.

Nakon izvođenja hrvatske himne kod spomen križa je položen vijenac i zapaljene svijeće, a potom je predsjednik Društva zahvalio svima koji su se, u nemogućnosti odlaska na komemoraciju žrtvama poratnih likvidacija 1945. godine na drugim mjestima (Udbina, Zagreb…), došli za žrtve pomoliti u Donju Voću. Kod spomen obilježja potom je pročitana Izjava koju je za hodočašća u Bleiburg i Salzburg 24. kolovoza 2019. godine, povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, pročitala prof. Jasenka Vidić, a isto je te godine organizirano i u spomen na 110. godišnjicu rođenja i 30. obljetnicu smrti vlč. Vilima Cecelje. Molitvu za žrtve predvodio je vlč. Marko Zadravec, voditelj Hrvatske katoličke misije blaženoga Alojzija Stepinca – Maribor, ujedno i župnik župe sv. Martina u Donjoj Voći.

 5t

 4t

Vlč. Vilim Cecelja založio se za održavanje molitve i komemoracije u Bleiburgu

U završnom dijelu komemoracije uputili smo se do obnovljene kapele sv. Tome, koja je sjeverno od groblja, iznad spomen obilježja nestalim i poginulim Voćancima u ratovima XX. stoljeća koje je 26. travnja 2009. godine blagoslovio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

Nakon nekoliko kišnih dana koji su obilježili drugu polovicu protekloga tjedna (13., 14. i 15. svibnja 2021.) u nedjelju je osvanuo prekrasan sunčan dan s tek pokojim oblačkom, pa je misa kod kapele sv. Tome bila u cintoru, a oltar je bio postavljen ispod sjenice-nadstrešnice koja je uz sjeverni dio ograde, nasuprot cesti koja vodi prema Slivarskom i Višnjici i kojom se može i do Lepoglave i Trakošćana.

Tijekom mise je pjevao zbor uz glasovirsku pratnju Ivana Mihaljevića, a misna čitanja i molitvu vjernika pročitali su Lidija Vukalović i Franjo Črep. Misu je predvodio vlč. Marko Zadravec, a u propovijedi je između ostaloga rekao: „Ovih dana u svibnju, oko Majčina dana, prisjećamo se tragičnog stradanja pripadnika hrvatske vojske, ali s njima i brojnih civila, na Bleiburškom polju i na brojnim drugim mjestima u Sloveniji i Hrvatskoj. Zadnji dani rata i vrijeme poraća, umjesto da donesu dugo očekivani mir i prestanak stradanja, donijeli su pokolje nad poraženima i ideološki nepoćudnima. Tragove počinjenih zločina pokušalo se sakriti i prešutjeti, ali želje za obilježavanjem posljednjih počivališta i za molitvom za duše pokojnika bile su jače. Te su želje vodile svećenika vlč. Vilima Cecelju da iz Salzburga, kamo ga je vihor rata i poraća odnio, djeluje na čuvanju uspomene i komemoriranju bleiburških žrtava. Osim što je uspio ishoditi kod austrijskih vlasti da se o Majčinu danu i o blagdanu Svih svetih svake godine održava molitva i komemoracija u Bleiburgu, neumornim radom postigao je i podizanje spomen-obilježja na Bleiburškom polju. To bi mjesto trebalo biti mjesto gdje se svatko može doći pomoliti, prisjećati, žalovati. Pogotovo u današnje vrijeme, suočeni s novim pošastima koje odnose živote, moramo uvidjeti dragocjenost svakog života, žaliti za svim izgubljenim životima i shvaćati opasnosti koje dovode do novih gubitaka.

 1t

 2t

 3t

 6t

Tragična iskustva prošlosti govore nam da se stoljećima u važnijim povijesnim događajima hrvatski narod gotovo uvijek dijelio i nalazio na suprotnim, sukobljenim stranama. U sukobima uvijek ima pobjednika i gubitnika. Žrtava ima na obje strane, a poražena strana obično ima više žrtava. Još je tragičnija činjenica da žrtava ima i nakon službenog završetka ratova, u vrijeme mira, među civilima i vojnicima koji su položili oružje te da su i nakon ratova živote gubili civili, ljudi u zbjegovima kao i intelektualci i politički lideri nepoćudni pobjedničkim režimima.“ U završnom dijelu homilije vl. Zadravec je naglasio: „Zato je ovo mjesto danas mjesto sjećanja i mjesto molitve – da duše stradalnika dobiju utjehu i zadovoljštinu kod Stvoritelja, a da mi živi cijenimo Njegov dar života, čuvajući sebe i druge od novih stradanja.

Blagoslov sadnica i svega potrebnog u poljoprivredi

U župi Donja Voća, uz zaštitnika župe sv. Martina biskupa, posebno se svečano slavi i sv. Izidor, zaštitnik poljodjelaca i seljaka (spomendan 15. svibnja), a na najbližu je nedjelju i proštenje, pa je tako bilo i ove godine u nedjelju 16. svibnja.

Da bi omogućili poljoprivrednicima i hodočasnicima, nabavu sadnica povrća, paprike, rajčice, krastavaca, tikvica i ostaloga povrća, pa i cvijeća, uz prilaznu cestu između groblja i cintora kapele sv. Tome smjestili su se i proizvođači kod kojih su se mogli nabaviti sadnice („flanci“) povrća, a pred kraj mise vlč. Marko blagoslovio je sadnice i sav alat koji su župljani i hodočasnici nabavili za obradu zemlje i obavljanje poslova u poljoprivredi.

Spomen na svećenike Antuna Klasića i Ivana Šimunovića te učiteljicu Maricu Stanković i žrtve ostalih grobišta

Po završetku mise članovi Društva svijeće su zapalili i na grobovima svećenika župe Donja Voća koji su pokopani u cintoru kapele sv. Tome, uz istočni zid kapele, a potom su se prisjetili i žrtava totalitarnoga jugo-komunističkoga režima među kojima su bili i svećenici, voćanski kapelani, vlč. Antun Klasić (1914. – 1945.) i dr. Ivan Šimunovića (1892. – 1945.) te učiteljica Marica Stanković, koja je pred Drugi svjetski rat djecu podučavala u tamošnjoj školi.

 7t

Spomenuti su u Donjoj Voći djelovali na početku svojega službovanja: učiteljica Marica Stanković od 1922. do 1924. godine, vlč. Ivan Šimunović bio je u Voći kapelan od 1930. do 1931. godine, a vlč. Antun Klasić za kapelana je došao 1939. i ostao do 1942. godine. Za zasluge što je djecu podučavala, učiteljica Marica Stanković je od jugo-komunističkoga režima dobila „smještaj“ u logoru Stara Gradiška, a mjesta gdje su ubijeni i pokopani svećenici nisu ni danas poznata.

U spomen na spomenute mučenike i žrtve, župa Donja Voća postavila je u dvorištu župnoga dvora njihova poprsja, a u nedjelju 8. studenoga 2015. godine blagoslovio ih je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

 8t

Kako su na komemoraciju žrtvama Bleiburga i Križnog puta 1945. godine članovi Društva došli iz raznih smjerova Varaždinske biskupije, na povratku svojim domovima svijeće su zapaljene i na grobištu Dravska šuma Varaždin, a i na grobištu Pancerica u Otok Virju.

 Dravska suma

 Dravska suma2

 Pancerica

 Pancerica2

U ime Društva za obilježavanje grobišta na komemoraciji za žrtve Bleiburga i Križnoga puta 2021. godine u župi Donja Voća (16. svibnja 2021. godine) bili su Lidija Vukalović, Miroslav Kocijan, Ivo Ivanović, Stanko Cecelja, Franjo Črep, Boris Veselnik i Franjo Talan.

Tekst: Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta
Fotografije: Zlatko Cesar, Boris Veselnik, Stanko Cecelja i Franjo Talan

Sri, 27-10-2021, 00:28:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.