Blagoslovljen spomen-križna grobištu Savica u Beretincu, u župi Sveti Ilija kod Varaždina

Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin 14. kolovoza 2017. postavilo je spomen-križ na grobištu Savica (naselje Beretinec u istoimenoj općini i župi Sv. Ilije proroka kod Varaždina).

Blagoslov spomen-križa i sjećanje na žrtve poratnih likvidacija Drugoga svjetskog rata održano je u utorak, 22. kolovoza 2017., dan uoči obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima.

Talan1

Komemoracija je kod spomen-križa na grobištu Savica započela hrvatskom himnom koju je otpjevao zbor župe, a potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Prvo je položen vijenac Vlade Republike Hrvatske, nakon toga Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata - Klub Petrijanec, udruge Hrvatski domobran – Sveti Ivan Zelina, a u ime Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava vijenac su položili i svijeće zapalili Boris Veselnik, Stanko Cecelja i Franjo Črep.

Talan2

Nazočnima se potom u ime Društva za obilježavanje grobišta žrtava komunizma iz Čakovca obratio Josip Kolarić, u ime Općine Beretinec prisutne je pozdravio zamjenik načelnika Matija Kefelja, potom je govorio Alen Runac, predsjednik skupštine Varaždinske županije, a na kraju je u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića govorio saborski zastupnik Anđelko Stričak.

Talan3

Franjo Talan, predsjednik Društvaza obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin, govorio je o okolnostima pod kojim stradale žrtve grobišta na Savica:

Nakon povlačenja njemačke i hrvatske vojske za njima se iz smjera istoka, od Ludbrega i Jalžabeta kretala jedna partizanska jedinica koja je po selima u koja su nailazili vršila racije te sobom vodila zarobljenike, a tako su učinili i po dolasku u naselje Beretinec. Tu su organizirali „sud“, a prethodno su na predjelu Savica alatom, motikama i lopatama, koji su prikupili po selu dali iskopati grabu prema kojoj su u noći poveli grupu ljudi koju su odredili za likvidaciju. Njih su potom poubijali i tankim slojem zemlje zagrnuli. Ostatak zarobljenika potom su poveli kroz naselje Črešnjevo. Na izlasku iz sela, podno brda, na predjelu podno Prepretnice, nekoliko su ih likvidirali, a ostale su poveli prema Sloveniji. Kad su došli do Višnjice tamo su, na predjelu Belaš, u šumi brojne poubijali, a među njima i braću Đuru i Franju Kukret koje je mrtve tamo pronašao otac i dopremio ih kući te su pokopani na groblju u Črešnjevu. Nakon toga u potragu za sinom krenuo je i otac Stjepana Borščaka (Lončarev Štef) koji je isto pokopan na filijalnom groblju župe Sveti Ilija u Črešnjevu.Kasnije su vlasti u Višnjici zabranile dolazak na grobište koje je sve do demokratskih promjena bilo zavijeno velom tajne, a onda je nad grobištem postavljen spomen-križ. Lanjske godine u listopadu izvršena su probna iskapanja koja su potvrdila postojanje grobišta.

Talan4

Na komemoraciji je naglašeno da je na području Republike Hrvatske evidentirano više od900 jama u kojim se nalaze žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća. Brojne su žrtve ekshumirane, ali nisu sve na groblju pokopane, nego su negdje zbrinute i „pospremljene“ – bez znaka i spomena – tako da se ne zna gdje počivaju. Spomenute su i žrtve grobišta Očura kod Lepoglave, ekshumirane 1996. godine, koje su bez sprovoda i spomena „zbrinute“ u grobnicu za privremene ukope na varaždinskom groblju.

Talan5

Stoga Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin podržava inicijativu biskupa u miru mons. dr. Mile Bogovića da se u Republici Hrvatskoj formira jedinstveno groblje u kojem će se sve žrtve uz sprovodne obrededostojanstveno pokopati i nad njihovim počivalištem postavi spomen-ploča.

Talan6

Komemoracija je završila blagoslovom spomen-križa i molitvom koju je predvodio preč. Izidor Ferek, mjesni župnik, a nakon toga je u župnoj crkvi sv. Ilije prikazana misa za sve poginule u Prvom i Drugom svjetskom ratu, za poginule u Domovinskom ratu te za sve žrtve i proganjane u doba vladanja totalitarnih režima i stradalih u raznim diktatorskim režimima XX. stoljeća.

tekst i fotografije: Franjo Talan

Pet, 17-11-2017, 22:31:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).