Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Božićne jaslice u našim crkvama


U današnjem ofucanom i banaliziranom svijetu božićne jaslice vraćaju me svijetu djetinjstva, siromašnom materijalnim dobrima, ali tako bogato mnoštvom emocija. Traju u sjećanju ona uzbuđenja koja počinju popodne uoči Badnjaka: miris borovine u sobi, odmatanje starinskih ukrasa i sjajnih staklenih srebrenih kuglica, a ovčice, tri kralja i Isusek u jaslicama još zrače davnim danima božićnih radosti. Traje u sjećanju i ono nestrpljivo iščekivanje božićnog jutra i pogleda na darove koje je Isusek ostavio ispod bora (rijetko su to bili oni darovi koje sam u svojoj dječjoj mašti priželjkivao).

Božićne jaslice u očima i mašti djeteta bile su nešto tajnovito i lijepo, put u daleko vrijeme i daleke prostore u vrijeme rođenja Isusa, što ono, kao dijete, dovoljno ne razumije, ali zna da je nešto o čemu treba razmišljati sa strahopoštovanjem. I mnogi će se sjetiti tih svojih dječjih dana.

Reminiscencija na te dane je reportaža „Božićne jaslice u našim crkvama“ snimljena u nekoliko crkva u Zagrebu, prvenstveno onih iz središta grada, u čijim sam božićnim jaslicama kao klinac svake godine uživao i maštao od Božića do Tri kralja.

Isusovci

Presveto Srce Isusovo, Zagreb

Povijesti jaslica, odnosno božićne spilje (jednostavno uprizorenje Isusova rođenja) možemo pratiti već od 2. stoljeća: štovanje spilje rođenja u Betlehemu, iznad koje je u 4. stoljeću izgrađena crkvica, u kojoj je sv. Jeronim dao naslikati scene sa spiljom i rođenjem Isusa; u Njemačkoj se nakon Prvog križarskog rata počinje razvijati tradicija božićnih jaslica, da bi nakon tri stoljeća bila prekinuta početkom reformacije u 16. stoljeću. Jaslice su osobiti procvat doživjele poslije obnoviteljskoga  Tridentskog koncila (1545–1563.), u protureformaciji, kada  su isusovci i franjevci započeli ponovno oživljavati ovu tradiciju.

Isusovci_2

Presveto Srce Isusovo, Zagreb

Prva božićna spilja, kako se danas postavlja u crkvama kod nas i diljem katoličkog svijeta, napravljena je u Pragu, u isusovačkom samostanu, 1562. godine; isusovačka crkva Presvetog Srca Isusova je druga po veličini crkva u Hrvatskoj, iza Zagrebačke katedrale.

Dominikanci

Kraljica svete krunice, Zagreb

pater-Drago-Kolimbatovic

Kraljica svete krunice, Zagreb

Dominikanac fr. Drago Kolimbatović i autor ove reportaže ispred stare crkve, 1960. godina (lijevo);  nova crkva izgrađena je 1971. godine (desno).

 

Dominikanski samostan i crkva Kraljice svete krunice na Željezničkoj koloniji u Zagrebu (kod Dinamovog stadiona) teško su oštećeni u „savezničkom“ bombardiranju Zagreba 1944. godine, kada je poginulo i osam redovnika. Nova crkva i samostan izgrađeni su 1971. godine. Bila je to prva crkva podignuta nakon Drugoga svjetskog rata u Zagrebu.

*Partizani su nakon svršetka rata u svojem danse macabre srušili crkvu u zagrebačkom Trnju i od njenog bijelog bračkoga kamena izgradili spomenik Jugoslavenskom narodnom heroju na Mirogoju.

Uz crkvu Kraljice svete krunice vežu me sjećanja na moju prvu polnočku, pričest (ali i vjenčanje), te neizostavno na katehetu patera Dragu. Ne mogu se ne zapitati zašto je nakon toliko vremena njegov živi lik i glas očuvan u fragmentima sjećanja.

*Drago Kolimbatović rođen je 1925. godine u Supetru na Braču. Svoja sjećanja na gorka iskustva Bleiburga opisao je u knjizi „Moj Bleiburg“, koju je objavila Dominikanska naklada Istina, 2003. godine.

Katedrala

Zagrebačka katedrala

Katedrala_2

Zagrebačka katedrala

Katedrala_3

Zagrebačka katedrala

Petrova

Sveti Petar, Zagreb

Petrova_2

Sveti Petar, Zagreb

Sv. Franjo Asiški, Zagreb

Franjevci-2

Sv. Franjo Asiški, Zagreb

Kapucini

Bl. papa Ivan XXIII, Zagreb-Dubrava

Rebro

Sv. Barbara, Zagreb-bolnica Rebro

Sesvete

Sv. Vid, Zagreb-Sesvete

SvNikola-biskup

Sv. Nikola biskup, Zagreb-Stenjevec

SvNikola-stenjevec

Sv. Nikola biskup, Zagreb-Stenjevec

SvJosipRadnik

Sv. Josip Radnik, Zagreb-Gajnice

Josip-Radnik

Sv. Josip Radnik, Zagreb-Gajnice

Josip-Radnik-2

Sv. Josip Radnik, Zagreb-Gajnice

 

Sljedeći – crveni Božić?

Ljubomir Škrinjar

Sri, 14-11-2018, 15:21:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).