Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Fra Nikola Mate Roščić je nedavno predstavio svoju najnoviju knjigu Apologia asinaria, svojevrsni roman o magarcu (tovaru). Ova izuzetno zanimljiva i izgledom lijepa knjiga, opremljena sa 45 vrhunski otisnutih ilustracija fresaka i slika na kojima je naslikan i magarac, može se kupiti za samo sto kuna! Za današnje prilike doista nevjerojatno niska cijena, pa ova knjiga koja je tiskana u samo 1000 primjeraka može biti lijep dar u nadolazećim blagdanima. Uz dozvolu autora donosimo dio teksta po vlastitom izboru. (Lj.Š.)
 
 
Apologia asinaria
  apologia_asinaria.jpg
 
Pabirci o magarcu
Kad sam počeo prikupljati prve podatke o glavnom liku ovog svojevrsnog romana o magarcu, odmah sam otkrio i uočio da se o magarcu može pisati na mnogo načina, s različitih motrišta i polazišta, a, dakako, i s raznolikim uciljenjima. Kako moje polazište i svrhovište nije iz područja prirodoslovnih znanosti, izostavio sam posezanje za grčkim filozofom Aristotelom i njegovim djelom o povijesti životinja (Historia animalium, knjiga VI, poglavlje XXIII), kao i sva druga djela o životinjskom carstvu. Htio sam, doduše, pronaći što o evoluciji magaradi piše Darwin, ali mi se to nije posrećilo. Ipak, moja sam prva "naučna" saznanja potražio u glasovitoj Francuskoj enciklopediji, tom razvikanom barjaktaru pozitivističkog prirodoslovlja i racionalističkog prosuđivanja, nastaloj pod budnim okom glavnih urednika Diderota i D'Alemberta, a u suradnji s Kraljevskom akademijom znanosti iz Pariza, onom Pruskom i, dakako, s Kraljevskim društvom (Societe Royale) iz Londona (vidi: Encyclopedie, ou Dictionaire raisonne des sciences, des Arts et des Metiers, Pariš, 1751.). Sretna je okolnost u tome što se ta enciklopedija nalazi u vrijednoj knjižnici moga šibenskog samostana sv. Frane. U prvom svesku (str. 451-452) pod natuknicom Ane ou Asne (asinus) nalazi se dobar i iscrpan prikaz o toj "četveronožnoj životinji, dobro poznatoj po mnogim manama i po brojnim dobrim kvalitetama". U istoj enciklopediji nalaze se još dvije kratke natuknice u svezi s magarcem, a to su: onager - asne sauvage, divlji ili afrički magarac, često uspoređivan sa zebrama, i asne marin, naziv koji se pridaje morskim polipima ("on a donne ce nom au polvpe de mer", str. 452). Prava je šteta što francuski enciklopedisti nisu znali da najrasprostranjenija riba Jadrana nosi ime magarca. To je naš oslić (Merluccius merluccius), poznat i priznat u raznolikom nazivlju, kao npr.: osal, tovar, mol, azinel, magarac, magarčić, molo, moljo, molete, merluc, morluc, morluco, merluc, mrlo, murlac, smrluc, luc, lov, zubar, molić, osao, tovarčić, tovarić, ugota i obični oslić (usp.: Neven Milišić, Sva riba Jadranskoga mora, Split, 2003., str. 148). A to ime dobio je jamačno zbog svoje smećkasto--sive boje s gornje strane, na leđima, i srebrenkasto--bijele s donje, na potrbušju, pa je po tome veoma nalik tovaru sivcu. A možda je tako nazvan i zbog sveopće prisutnosti u našem moru, poput tovara sivca u našim domaćinstvima na kopnu. (str.13. –15.)  
ap_asinaria_giotto.jpg
 
O magarcu govori i Biblija 
(…) Tijekom prelaska pustinje nakon velikog Izlaska iz Egipta narod se hrani mesom prepelica koje su "prekrile tabor". Zlatno tele postalo je klasičan i opći izraz slabe ili nikakve vjere u Boga, odnosno oličenje materijalističkog shvaćanja života i životnih vrjednota. Samson "goloruk raskida lava", a Bog čudesno šalje svoga anđela koji je "zatvorio ralje lavovima" da ne naude i razderu nedužnog Danijela koji je bio bačen u "lavsku jamu". Proroku Iliji Tiš-bijcu dok, je boravio na potoku Keritu, "gavrani su jutrom donosili kruha, a večerom mesa". Dobro je poznata i sudbina proroka Jone, kojega je progutala velika morska riba da ga nakon tri dana i noći "izbljuva na obalu". Ima mnogo drugih primjera i kazivanja o životinjama u Bibliji. Među te biblijske spomene raznih životinja na poseban način spada mnogovrstan i raznovrstan govor o ulozi magarca. I o njemu želim ovdje prosloviti. Razumije se, u obranu i pohvalu magareta. Ipak, tek nakon mnogo dvoumljenja i nesigurnosti odlučih pokušati napisati ovu svojevrsnu i neobičnu obranu i pohvalu magarca, tj. Apologia asinaria, i prikazati ga u ljepšem svjetlu, onom koje tovar doista i zaslužuje. Hoću ispisati pohvale za dragu i vrijednu životinju. Želim pisati o jednom sasvim posebnom i izuzetnom tovaru iz palestinske pokrajine Galileje. Jer, najprije treba znati ovo: "Europski su magarci često maleni i tvrdoglavi. Naprotiv, magarac je na Istoku velika, živahna i lijepa, a uz to dobroćudna životinja. U Zidova je bio na cijeni, jer je on u toplim krajevima vrlo koristan. U Isusovoj je domovini, prije motorizacije, magarac bio najznačajnije prijevozno sredstvo i najobičnija jahaća životinja" (usp.: Josip Burić, Život i običaji Svete zemlje u Isusovo vrijeme, Split, 1998., str. 174-176). Magarac spada u takozvane biblijske životinje, jer se u raznim knjigama Biblije magarac spominje oko 120 puta, bilo kao divlje, šumsko magare (ona-ger), ili kao domaća, pitoma i korisna životinja. "Magare je obvezatni pratilac Palestinca na njegovim putovanjima" (usp.: Dizionario enciclopedico della Biblia e del mondo biblico, Milano, 1986., str. 65). Već u Knjizi Postanka, gdje se opisuje kako Bog kuša Abrahama tražeći od njega da na brdu Moriji žrtvuje svoga sina, jedinca svoga Izaka, čitamo: "Ujutro Abraham podrani, osamari magarca" (Post 22,3). Braća Josipova, sinovi Jakovljevi, donosili su žito iz Egipta na magarcima (Post 42,26), a nakon što su se braća upoznala s Josipom i i prepoznala ga on šalje svom ocu "deset magaraca natovarenih najboljim plodovima egipatskim, i deset magarica natovarenih žitom, kruhom i namirnicama ocu za put" (Post. 45, 23). Jednom magarcu u Bibliji zabilježeno je i ime: "Jisakar je koščat magarac polegao među ogradama. (str.48.- 49.)  
  nm_roscic_promocija.jpg
  Fra Nikola Mate Roščić (u sredini) na predstavljanju knjige u Šibeniku
 
Nikola Mate Roščić: Apologia asinaria
Izdavači: Gradska knjižnica «Juraj Šižgorić» Šibenik i Samostan sv. Frane, Šibenik
Tisak: DENONA d.o.o. Zagreb
Tiskano u rujnu 2008.
 
Knjigu po cijeni od 100kn možete kupiti (ili naručiti) na adresi:
Fra N. M. Roščić
Samostan sv. Frane
Trg Tomaseo 1
22000 Šibenik
Hrvatska
 
 
Ljubomir Škrinjar
 
{mxc}
 
 
 
 
 
 
 
 
Čet, 19-09-2019, 07:05:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.