Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

 Nacionalni park "Krka"- prva hidroelektrana u svijetu

 

Godine 1895. na Skradinskom buku je Ante Šupuk (1838. – 1904.), prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika, u suradnji s inženjerom Vjekoslavom pl. Meicshnerom izgradio prvi sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje u svijetu, i tako pretekao amerikanca Forbesa čak za godinu dana! Forbesova hidroelektrana (po Teslinom patentu) na slapovima Nijagare u SAD, prva hidroelektrana u svijetu, proradila je 26. kolovoza, tj. dva dana prije Šupukove na slapovima Krke, ali je grad Buffalo električnu energiju iz te elektrane dobio gotovo godinu dana kasnije kada je izgrađen dalekovod i niskonaponska mreža. Najstariji hrvatski grad Šibenik imao je javnu električnu rasvjetu i izmjeničnu struju u kućama prije svih metropola u svijetu.

krka_1
Turbina iz prve hrvatske hidroelektrane (snage oko 230 kW) izložena je u Nacionalnom parku Krka.
 
krka_2
 Spomen ploča na ostatku zida Šupukove hidroelektrane postavljena je 1995. godine.

OVDJE JE ČOVJEK
ČUVAJUĆI I ŠTUJUĆI BOŽJE DJELO
GRADEĆI PRIJE JEDNOG STOLJEĆA KRKU
UPISAO SVOJOM RUKOM HRVATSKU
U POVIJEST SVIJETA ...

Godišnje kroz NP "Krka" prođe više od pola milijuna turista, i malo njih zna da u Europi nema nijedne suvremene države, s nepromijenjenim imenom države, naroda i jezika, koja bi bila starija od Hrvatske. I da na početku hrvatskog pisma (hrvatske glagoljice) stoji slovo AZ, to jest znak križa.

krka_3

Rijeka Krka sa svojih sedam slapišta, 2 sutoka, 5 pritoka i 11 jezera, na svom putu do mora, dugom 72 kilometra, probija se kraškim područjem kroz kanjone s liticama visokim i do 180 m.

Nacionalni park «Krka» pripada mediteranskom području i odlikuje se bogatom biocenozom. U njenim vodama, jezerima, močvarama, kanjonima i na njenim obalama živi 860 vrsta biljaka i oko 200 vrsta životinja, od kojih čak 10 endemskih. Posebno su značajna staništa danas ugroženih vrsta, divlje mačke i vidre.

U parku se nalaze ostaci srednjovjekovnih hrvatskih utvrda iz 14. stoljeća: Kamičak, Trošenj-grad, Nečven-grad, Bogočin-grad i Ključica. Tu su i franjevački samostan iz 1445. i crkva izgrađena 1576. na otočiću Visovcu.

krka_4
Skradinski buk je najduži i najljepši slap na rijeci Krki i jedan je od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske.
 
krka_5
Carski vidikovac je izgrađen 1875., u čast caru Franji Josipu I. za njegova posjeta Skradinskom buku. 
 
krka_6
 
Slapovi na Krki nisu tek fizičke zapreke u vodenom toku nego živa bića koja se rađaju, rastu i umiru. Sedrotvorci (alge i mahovine) talože vapnenac koji stalno izgrađuje i podiže sedrene barijere i stvara slapove. Veći dio žive sedre nastao je prije manje od 10 000 godina, dok je mrtva sedra stara oko 125 000 godina. 
 
krka_7
krka_8
krka_9
Sposobnost "proizvodnje" prirodnog sapuna još je jedno neobično svojstvo Krke i njenog ušća. 
 
krka_10
 
Obilna pjena koja se pojavljuje ispod slapova Skradinskog buka nastaje kada preko Skradinskog buka slatkovodni fitoplankton iz Visovačkog jezera dospije do sloja slane morske vode u Prukljanskom jezeru i tu "eksplodira" zbog fenomena osmoze. Iz raspadnutih fitoplanktona oslobode se saponini, organska tvar zbog koje se stvara sapunica, koja nije ni štetna ni otrovna nego čisti, prirodni proizvod. 
krka_11
Na Skradinskom buku i Roškom slapu nalaze se mlinice i stupe, obnovljene i u "turističkoj" funkciji. 
krka_12
Mlinice (vodenice) – postojale su i u rimskim vremenima, a prvi se put spominju 1251. godine u dokumentu kralja Bele III. Zakup mlinica plaćao se do dvije tisuće zlatnika godišnje. Osim žitarica u njima se mrvio i buhač – prirodni pesticid. 
 
krka_13
Stupe čekičare – naprave u kojima snaga vode pokreće drvene batove koji omekšavaju grubu vunenu tkaninu. 
 
krka_14
krka_15
krka_16
Iz Skradinskog buka moguće je plovnim putem u gornjem toku posjetiti ušće rijeke Čikole, Visovačko jezero, franjevački samostan na otoku Visovcu, kanjon Među gredama i Roški slap. 
 
krka_17
Površinski sloj Prukljanskog jezera slatka je voda rijeke Krke, a ispod dubine od 1,5 metra je slana i topla morska voda (u ljetnim mjesecima do 31 stupnja).

NP "Krka" otvoren je cijele godine. Službeni plovni ulaz je u Skradinu, na Prukljanskom jezeru, odakle se posjetitelji prevoze brodovima Nacionalnog parka do Skradinskog buka, a cestovni ulaz je na Lozovcu.  

Ljubomir Škrinjar

{mxc} 

Čet, 19-09-2019, 07:02:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.