Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Banska straža 

Kiro GLIGOROV: Došao sam u Zagreb, on je još tada bio u Banskim dvorima, još nije bio pao onaj projektil na Banske dvore. I prva stvar koja me je jako iznenadila, pred ulazom u Banske dvore bilo je jedno desetak-petnaest ljudi koji su bili kao straža, u nekim srednjovjekovnim uniformama, s kacigama, sa halebardama, perjem i tako dalje - i onda su izvodili ceremoniju.

RFE: Vas su dočekivali kao predsjednika strane države?

Kiro GLIGOROV: Da. Ja u zemlju da propadnem. To je trajalo desetak minuta, skupio se narod, gledaju šta se dešava. Kada se to završilo, uvedu me u Banske dvore. Pođem iz jedne sale u drugu salu, treću salu, četvrtu salu, to je sve povezano kao u Versaillesu, i svuda na ulazu je jedan gardijski oficir, pozdravi i pokretom ruke da znak da uđemo. … (Radio Slobodna Europa, 1996.)

banska_str_1

Prva povijesno dokumentirana banska rezidencija ("Banska palača") u Zagrebu se spominje 1284. godine. Od 1809. do 1918. godine je palača bana Ferdinada Kulmera, na zapadnoj strani Trga Sv. Marka u Zagrebu, dom hrvatskih banova, pa otuda i naziv Banska palača, a kasnije i Banski dvori.

Godine 1929. srpski kralj Aleksandar zabranio je hrvatske nacionalne simbole. Osnutkom Banovine Hrvatske (1939.), Hrvati su ponovno izborili pravo na svoju zastavu i grb, a ista zastava i nacionalni grb su hrvatski nacionalni amblemi u razdoblju od 25. srpnja 1990. do 21. prosinca 1990. godine. Mnogi Srbi, Titovi jurišnici, goldsteinovski krugovi, brojne babe bažuljarke, tri vještice iz Rija i ignoranti, svi razjareni uspostavom Hrvatske države, nariču ustaška zastava Ustaša na vlasti. Rijetko viđena količina mržnje sručila se na Hrvatsku.

Zbog povijesnih okolnosti Hrvatima su nacionalni simboli i institucije zabranjivani, mnoge hrvatske tradicije su potiskivane ili odnarođene, jugoslavenizirane.

banska_str_2

Kad jedan narod ponovno uspostavi svoju Državu, ima li išta prirodnije od obnove njegovih nacionalnih simbola, vidljive tradicije i kolektivnih rituala, u obnovi svega onoga što i drugi narodi imaju u svojoj državi? Za normalnog čovjeka suvišno pitanje.

banska_str_3

Banski su dvori postali sjedište predsjednika Republike Hrvatske te hrvatske Vlade (1990.), a od 1992. su sjedište Vlade RH. Nacionalnu instituciju čuvaju stražari obučeni u svečane hrvatske povijesne odore, dajući tako svima do znanja da u Banskim dvorima ne stoluje kolonijalni namjesnik.

Smjena počasne banske straže iz dana u dan privlačila je sve više pogleda, ali i sve više otrova u hrvatskim javnim medijima. Neki od današnjih vodećih političkih komentatora tada su podigli svoj glas protiv te neprikladnosti i pisali o «Tuđmanovoj izmišljotini», «srednjovjekovnoj pompi», «baletanima», «cirkusu na Markovom trgu»… S njima su u psihološkom ratu protiv Hrvatske sinkronizirano djelovale i strane specijalizirane radio postaje iz EU: BBC, RFI, RFE i druge.

Franjo Tuđman je, kao svaki obrazovani hrvatski domoljub, samo želio da imamo ono što i brojni drugi narodi imaju. I da Hrvati postanu toga svjesni.

banska_str_4

One Hrvate koji još i danas vjeruju da su banski stražari i počasna straža bili «Tuđmanova izmišljotina» treba podsjetiti na sljedeću povijesnu činjenicu - osnutkom Banovine Hrvatske (1939.) Banske dvore čuva ISTA počasna straža banskih stražara. Filmski zapis smjene počasne straže iz tog vremena, u trajanju od dvadesetak sekunda, bilo je moguće vidjeti (jedino!) na izložbi «Hrvatsko domobranstvo 1868. – 1993.», održanoj 1994. godine u Meštrovićevom paviljonu na Trgu hrvatskih velikana. Izložbu, pod pokroviteljstvom Ministarstva obrane RH, su osmislili brigadiri Drago Krpina i Dinko Čutura, a Slavko Goldstein (utemeljitelj stranke HSLS) je pokrenuo žestoku kampanju da se ona zabrani i zatvori.

krivokletnici_2000

Bezskrupulozni sijaći obmana i krivokletnici, vozeći se na biciklima i u starim automobilima, obećavajući da ni nogom neće kročiti u Predsjedničke dvore na Pantovčaku, dolaskom na vlast su dokinuli smjenu počasne straže ispred Banskih dvora, i Hrvatski državni Sabor preimenovali u Hrvatski sabor. Rekoše nam da je to mjera štednje, ne skrivajući svoje oduševljenje i nakane. Zato danas građani Hrvatske po povratku iz inozemstva s ponosom pokazuju svoje fotografije na kojima su snimili smjenu počasne straže u Londonu, Pragu, Varšavi, Parizu, Kopenhagenu, Oslu, Seulu… Nek se vidi gdje smo bili.                                                                                                                                                                                   

Umjesto svirke počasne straže danas uživamo u tišini Markova trga.

I zato je Priopćenje HKV-a u svezi s nepoštivanjem simbola hrvatske države od 12. listopada 2006. još i danas samo mrtvo slovo na papiru.

Ne treba zaboraviti ni prof. Ivu Goldsteina, sina Slavkovog, koji borbu hrvatskoga naroda za slobodu i za nezavisnu državu, tumači kao "urođeno nasilje". S obzirom na to, predsjedniku Republike Hrvatske nije preostalo nego da knjigu profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta posebno »preporuči piscima povijesnih udžbenika« (»Mesić se zauzeo za nove udžbenike povijesti«, Vjesnik, 30. travnja i 1. svibnja 2003.). Samo slijed slučajnih podudarnosti?

 

hsls_skj

Pionirski osmijeh gradonačelnice Bjelovara i predsjednice HSLS-a u Jutarnjem listu iz 2002. godine.

Približava se kršćanski blagdan Svih svetih (1.XI) i sveljudski Dušni dan ili Dan duša (2.XI) koje će javni mediji u Hrvatskoj ponovno zvati poznatom sintagmom iz doba komunizma – Dan mrtvih.

Ne, ne postoji dan mrtvih. Poslušajmo samo taj šapat.

ftudjman_grob
ft_oltar_s

 

 

 

 

 

Došli su ljudi, kaj nisu već imali srca za Zagreb naš stari,

vse su razrušili, vse su razmetali,

kak da su došli Tatari.

                                        (Dragutin Domjanić) 

 

 

 

Ljubomir Škrinjar

{mxc} 

Čet, 13-12-2018, 08:50:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).