Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-masoni-sk

U Zagrebu predstavljena knjiga "Otkrivena tajna masona"

Tra 20, 2011
Sinoć je u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljena knjiga čileanskoga kardinala i nadbiskupa Santiaga Jose Marie Cara y Rodrigueza (1866 -1958.) "Otkrivena tajna masona s enciklikom Ljudski rod (Humanum genus) pape Lava XIII." Ovu rijetku knjigu u Hrvatskoj, iako je stara skoro 90 godina, su…
1-Hrvoje-Sosic-sprovod

Reportaža: Posljednji ispraćaj prof. dr. Hrvoja Šošića

Srp 09, 2012
Prof. dr. sci. Hrvoje Šošić, zastupnik u bivšem Županijskom domu Hrvatskoga državnog sabora pokopan je danas na zagrebačkom groblju Mirogoj. Istaknutog hrvatskog intelektualca i domoljuba, kojeg su zbog njegove cjeloživotne borbe za Hrvatsku komunisti "nagradili" s više od 5 godina robije, na posljednji počinak…
giotto

Dura Europos i simboli grba Kraljevine Slavonije (3/4)

Svi 07, 2013
Teza da je petokraka zvijezda stari kršćanski simbol za Betlehemski zvijezdu nije uvjerljiva. Povijesna je istina pritom pomaknuta, reklo bi se, motivirano. Brojni likovni prikazi teme "Poklonstvo kraljeva", od kasne antike do baroka, to potvrđuju. To su stvari koje su jednostavno vidljive. Možda se to čini smiješnim,…
01-zvonko-busic

Zvonko Bušić – Život za ideale

Lip 12, 2010
Zbog „tehničkih problema" najavljena tribina pod nazivom „Život za ideale" održana je umjesto u kinu "Forum" studentskog doma Stjepan Radić, u predavaonici Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, premalenoj da primi sve studente koji su došli slušati i vidjeti Zvonka Bušića. Gospodin Bušić pričao je iz srca, spontano,…
0-kalnik.jpg

Srednjovjekovna utvrda Veliki Kalnik (1/2)

Ožu 12, 2009
Područje Kalničke gore, odnosno njezini najistaknutiji i najviši predjeli upisani su u registar zaštićenih dijelova prirode, a srednjovjekovna utvrda (zamak - burg - stari grad) Veliki Kalnik upisan je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske. Proljeće je idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj…
Radimlje

Reportaža: Nekropola Radimlje – hercegovački bilizi (stećci)

Lis 23, 2009
Mitovi i legende prate neobične srednjovjekovne kršćanske nadgrobne spomenike kakvih nema nigdje u svijetu osim na prostoru današnje južne Hrvatske, Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije i dijela Crne Gore. Podizani su od početka XIII pa do početka XVI stoljeća, a veličinom ne zaostaju za megalitskim spomenicima iz…
banjevci_-m

U kamenu povijest piše – Banjevci i Stankovci

Svi 26, 2008
Hrvatska je bogata kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, no Hrvati će radije otkrivati povijesnu baštinu Barcelone ili dvoraca u Bavarskoj nego iskusiti identitet Hrvatske. Razlog tome djelomice leži u još uvijek prisutnom, i od vučjeg čopora poticanom, djelovanju "jugoslavenskog virusa" koji je razarao sve…
Džamija u Zagrebu

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Stu 14, 2011
"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih)…
tanajska_m

Reportaža: Tanajske ploče i Veliki Tabor (1/2)

Stu 13, 2007
Poslušajte dobar savjet iz Hrvatskog lista -"Hrvati, isključite televizor i uključite mozak" - i povedite unuke na nedjeljni izlet u hrvatsku prošlost, pa im u jednom danu pokažite i objasnite Tanajske ploče, zatim najimpresivniji hrvatski srednjovjekovni dvorac Veliki Tabor, spomenik Hrvatskoj himni i dvore hrvatskog…
Škrip - muzej

Reportaža: Škrip - Lijepa li si...

Lis 02, 2007
Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz…
0_cigoc

Čigoć – selo s najmanje dimnjaka, a najviše roda u Hrvatskoj

Kol 23, 2008
U središnjem dijelu Lonjskoga polja, uz staro korito rijeke Save, nalazi se Čigoć, selo s najviše rodinih gnijezda na jednom mjestu u Hrvatskoj. Naši klinci znaju reći da rode donose djecu, a pauci odnose aute. No u Čigoću nema male djece, možda zato jer rode gnijezde na kućama bez dimnjaka.(Lj.Š.)

Reportaže u kronološkom redu

Kuzma Kovačić - retrospektivna izložba - Moderna galerija

U srijedu, 24. travnja otvorena je u Modernoj galeriji u Zagrebu retrospektivna izložba velikoga hrvatskog kipara Kuzme Kovačića. Izložbu su otvorili Biserka Rauter Plančić i Milan Bešlić, u nazočnosti brojnih uglednika iz kulturnoga kruga kojima se u nadahnutom govoru obratio i sam autor.

Bio je to događaj koji će ostati zapisanim u povijesti likovne umjetnosti. Bilježim impresiju meni površno poznatoga čovjeka koji mi je nakon obilaska izloženih Kuzminih kiparskih djela rekao: "Jeste li opazili kako su svi nasmiješeni i razvedreni, premda ima naravno i teških tema. To je Kuzma. On vraća ljudima ljepotu i vjeru."

Kuzma Kovačić

Akademski kipar Kuzma Kovačić

Na isti način, biranim riječima likovnoga kritičara, govori i Biserka Rauter Plančić u predgovoru katalogu, naime o nasilju negativne estetitke nad svim utješnim i lijepim. "Upravo tome se kipar i vjernik Kuzma Kovačić snažno suprotstavlja svojim čovjekoljubljem, iznimnom kreativnošću, metijerskom izvrsnošću i jedinstvenim plastičnim govorom utemeljenim na inovativnom dijalogu baštine i suvremenosti."

Josip Botteri piše: "Baština koja nas sve drži na okupu, hrani nas i jača neuništivim skladom oblika. Taj je sklad zarana osjetio i Kuzma Kovačić i svi su njegovi kiparski tragovi iskaz nježnosti prema baštini u koju je ucijepljen. Njegove sakralne skulpture otkrivaju ga kao istinskog vjernika koji slijedi benediktinsko pravilo: Ora et labora.

Vratnice prvostolnice u Hvaru, procesijski križ iz prvostolnice u Splitu, veliki reljef Sv. Mati Slobode u Zagrebu skulpture su koje pozivaju na sabranost, na pohvalu i na zahvalu Gospodinu što nismo besciljni prolaznici turobnom dolinom svijeta."

O univerzalnosti Kuzmina stvaranja govori Milan Bešlić:" Odbijanje stilskoga određenja jest njegova temeljna stilska značajka", te još jednom (kao i monografiji) podsjeća da je Kuzma Kovačić kipar koji je koristio najveći broj tvoriva, čime dodatno pojačava zaključak o radoznalosti umjetnikova duha.

Jednom riječi: Kuzma Kovačić je genije. Tu riječ suvremenici teško izgovaraju, a potomci će im se čuditi što ju nisu znali izreći na vrijeme i u vremenu. No tako je to u Hrvatskoj. Najteže je biti suvremenikom.

Na kraju, premda nije posebno važno: u publici nije viđen nitko iz aktualne vlasti, ponajmanje iz Ministarstva kulture. Njima tu i nije bilo mjesta jer bijaše riječ o hrvatskoj umjetnosti najvišega dometa, o trijumfu sinteze hrvatske baštine i modernosti.

Tekst: Hrvoje Hitrec

P.S. Izložba će u lipnju biti prenesena u Split.

Kuzma Kovačić - Optjecajni kovani novac RH

Optjecajni kovani novac RH, 1993; gipsani i keramički odljevi modela: 1 lipa, 20 lipa, 1 kuma, 5 kuna.

Kuzma Kovačić

Kuzma Kovačić - Popodnevni odmor

Popodnevni odmor, 1979.

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Evo se more znoji krvavim znojem, 1977.

Kuzma Kovačić - Studija za spomenik Hrvatskim žrtvama komunizma

Studija za spomenik "Hrvatskim žrtvama komunizma", 2012.

Kuzma Kovačić - Studija za spomenik Hrvatskim žrtvama komunizma

Tri skulpture: Jedna za Violu, jedna za Cleliju, jedna za Lolitu, 1977.

Tri skulpture: Jedna za Violu, jedna za Cleliju, jedna za Lolitu, 1977.

Kuzma Kovačić - Mercabrunova pjesma

Mercabrunova pjesma, 1979.

Kuzma Kovačić - Godišnja doba

Godišnja doba, 1979.

Ivan Aralica - Kuzma Kovačić

Akademik Ivan Aralica

Kuzma Kovačić - Spomenik Divi Grabovčevoj

Spomenik Divi Grabovčevoj, 1997.

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Hanibal Lucić

Hanibal Lucić, 1990.

Kuzma Kovačić - Petar Hektorović

Petar Hektorović, 1990.

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Posljednja večera

Posljednja večera, 1999.

Kuzma Kovačić - Franjo Tuđman

"O VIR INVICEE" (O, junače neslomljivi!) 2000.

Kuzma Kovačić

Kuzma Kovačić - Marina

Marina, 1976.

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Studija za kip Šegrta Hlapića

Studija za kip Šegrta Hlapića, 2007.

Kuzma Kovačić - Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac, 2005.

Kuzma Kovačić - Spomenik križonoši i procesiji

Spomenik križonoši i procesiji "Za križen", 2005.

Kuzma Kovačić - Spomenik hrvatskim braniteljima u Splitu (nije izveden)

Spomenik hrvatskim braniteljima u Splitu (nije izveden) 2007.

Kuzma Kovačić - Melankolija sv. Tome Apostola

Melankolija sv. Tome Apostola, 1983.

Kuzma Kovačić - Samoća

Samoća. 1971.

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Budimir Lončar

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Ivan Aralica

Ivan Aralica i Kuzma Kovačić

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Miroslav Međimorec i Miroslav Tuđman

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Fotografije: Ljubomir Škrinjar

Ned, 19-09-2021, 16:30:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.