Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-Krasno-SvetisteMBK

Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (2/2)

Srp 19, 2010
Nikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike…
0-zenske-gacice

Gundulićeva

Velj 05, 2012
Znate li koje je boje gaćica danas obukla efemerna pjevačica Slađana? Da, naravno. A, da je današnju žarulju izumio Hrvat, i da je prva ulična žarulja zasjala u Zagrebu ispred Hrvatskog glazbenog zavoda u Gundulićevoj, i da je prvi neboder...? Ej, ne znam i ne zanima baš. Nisu to životna pitanja – reći će danas mnogi…
0_cilic_m

Veliki petak

Tra 06, 2007
Vidjeti u centru Zagreba sliku kršćanske tematike u izlogu neke prodavaonice nije uobičajeno, ali je moguće.
Radimlje

Reportaža: Nekropola Radimlje – hercegovački bilizi (stećci)

Lis 23, 2009
Mitovi i legende prate neobične srednjovjekovne kršćanske nadgrobne spomenike kakvih nema nigdje u svijetu osim na prostoru današnje južne Hrvatske, Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije i dijela Crne Gore. Podizani su od početka XIII pa do početka XVI stoljeća, a veličinom ne zaostaju za megalitskim spomenicima iz…
0 Zidovska bolnica

Kako se kralo u doba naših starih - zatajene istine o bolnici Rebro (6)

Stu 04, 2015
Natječaj za rušenje bolnice započelo je 16. veljače 1931. i trajalo je dva mjeseca. Pristiglo je pet ponuda. Ugledne građevinske tvrtke zagrebačkih Židova "Pollak & Bornstein", "Adolf i Ernest Ehrlich" i "Dubsky i drug" tražile su po milijun dinara, a nepoznati građevinski poduzetnik Dragutin Peška iz Soblinca pokraj…
Kamena-vrata

Od Kamen(it)ih vrata do Palainovke i Jurjevskog groblja

Ruj 29, 2011
Sjećate li se kad ste zadnji put prošetali Gornjim gradom u Zagrebu? Jeste li ikada zapalili svijeću na Kameni(ti)m vratima, tom simbolu slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, kroz koja se ulazilo i izlazilo iz Gradeca od 1266. godine? Jeste li znali da je "cijeli Zagreb" dva puta prešao preko Kipnog trga na Gornjem…
Božji grob - Zagrebačka katedrala

Riznica zagrebačke katedrale: Božji grob, remek-djelo XVII stoljeća

Tra 26, 2011
Riznica zagrebačke katedrale je utemeljena 1094. godine osnivanjem biskupije. U izuzetno blago riznice ubraja se i vezeni pokrov za Božji grob (datira se u 1659. godinu) izrađen u tehnici reljefnog zlatoveza, remek-djelo europske barokne umjetnosti i umjetničkog obrta tkanja. Izrađen je u Zagrebačkoj biskupskoj…
Grb SHS 1918

Intelektualne prostitutke – simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)

Pro 02, 2014
Hrvatski grb je u procesu izumiranja. Stoka sitnog zuba (ovce i koze) nemilice ga brsti jer on u Hrvatskoj više nije zaštićena autohtona svojta. Tako te sitne, ali otporne domaće životinje postaju zatornice hrvatske državnosti. Obzirom da ova pasmina životinja predstavlja savjest Hrvatske njihova se hranidba, tov i…
Sabor Udruge Macelj 2016

Udruga Macelj nastavlja sa širenjem informacija o razmjeru komunističkog zločina

Velj 14, 2016
Izvještajni sabor Udruge Macelj 1945. održan je u subotu u prostorima Kulturnoga centra Dubrava u Zagrebu. Nakon izbora radnoga predsjedništva Saboru su se obratili gosti svojim pozdravnim govorima. Predsjednik udruge dr. Stjepan Bačić uručio zahvalnice pojedinim članovima udruge za iznimni rad oko otkrivanja masovnih…
vindija_m

Reportaža: Fosilni vulkan i špilja Vindija u Hrvatskom zagorju

Lip 11, 2008
Ravna gora, najsjevernija planina Hrvatskog zagorja visoka 686 metara, kao posljednji ogranak jugoistočnih Alpi, ima brojne špilje i lokalitete od iznimnog paleontološko-geomorfološkog i arheološkog značaja. Zaštićeni spomenici prirode su špilja Vindija te Mačkova i Šincekova špilja, koje su prije 28 000 godina…
Maksimir

Maksimir: Četiri godišnja doba za šafrane na skrivenim grobovima

Lis 03, 2011
U vrijeme svečanog otvaranja, 1843. godine, zagrebački park Jurjevac (Maksimir) bio je najveći i najljepši perivoj u Europi jugoistočno od Beča, kojim je i car Franjo Jospi I. prošetao 1852. godine. Danas je, iako bez brojnih prvotnih obilježja, uvršten u popis Svjetske baštine i zaštićeni je spomenik prirode i…

Reportaže u kronološkom redu

Kuzma Kovačić - retrospektivna izložba - Moderna galerija

U srijedu, 24. travnja otvorena je u Modernoj galeriji u Zagrebu retrospektivna izložba velikoga hrvatskog kipara Kuzme Kovačića. Izložbu su otvorili Biserka Rauter Plančić i Milan Bešlić, u nazočnosti brojnih uglednika iz kulturnoga kruga kojima se u nadahnutom govoru obratio i sam autor.

Bio je to događaj koji će ostati zapisanim u povijesti likovne umjetnosti. Bilježim impresiju meni površno poznatoga čovjeka koji mi je nakon obilaska izloženih Kuzminih kiparskih djela rekao: "Jeste li opazili kako su svi nasmiješeni i razvedreni, premda ima naravno i teških tema. To je Kuzma. On vraća ljudima ljepotu i vjeru."

Kuzma Kovačić

Akademski kipar Kuzma Kovačić

Na isti način, biranim riječima likovnoga kritičara, govori i Biserka Rauter Plančić u predgovoru katalogu, naime o nasilju negativne estetitke nad svim utješnim i lijepim. "Upravo tome se kipar i vjernik Kuzma Kovačić snažno suprotstavlja svojim čovjekoljubljem, iznimnom kreativnošću, metijerskom izvrsnošću i jedinstvenim plastičnim govorom utemeljenim na inovativnom dijalogu baštine i suvremenosti."

Josip Botteri piše: "Baština koja nas sve drži na okupu, hrani nas i jača neuništivim skladom oblika. Taj je sklad zarana osjetio i Kuzma Kovačić i svi su njegovi kiparski tragovi iskaz nježnosti prema baštini u koju je ucijepljen. Njegove sakralne skulpture otkrivaju ga kao istinskog vjernika koji slijedi benediktinsko pravilo: Ora et labora.

Vratnice prvostolnice u Hvaru, procesijski križ iz prvostolnice u Splitu, veliki reljef Sv. Mati Slobode u Zagrebu skulpture su koje pozivaju na sabranost, na pohvalu i na zahvalu Gospodinu što nismo besciljni prolaznici turobnom dolinom svijeta."

O univerzalnosti Kuzmina stvaranja govori Milan Bešlić:" Odbijanje stilskoga određenja jest njegova temeljna stilska značajka", te još jednom (kao i monografiji) podsjeća da je Kuzma Kovačić kipar koji je koristio najveći broj tvoriva, čime dodatno pojačava zaključak o radoznalosti umjetnikova duha.

Jednom riječi: Kuzma Kovačić je genije. Tu riječ suvremenici teško izgovaraju, a potomci će im se čuditi što ju nisu znali izreći na vrijeme i u vremenu. No tako je to u Hrvatskoj. Najteže je biti suvremenikom.

Na kraju, premda nije posebno važno: u publici nije viđen nitko iz aktualne vlasti, ponajmanje iz Ministarstva kulture. Njima tu i nije bilo mjesta jer bijaše riječ o hrvatskoj umjetnosti najvišega dometa, o trijumfu sinteze hrvatske baštine i modernosti.

Tekst: Hrvoje Hitrec

P.S. Izložba će u lipnju biti prenesena u Split.

Kuzma Kovačić - Optjecajni kovani novac RH

Optjecajni kovani novac RH, 1993; gipsani i keramički odljevi modela: 1 lipa, 20 lipa, 1 kuma, 5 kuna.

Kuzma Kovačić

Kuzma Kovačić - Popodnevni odmor

Popodnevni odmor, 1979.

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Evo se more znoji krvavim znojem, 1977.

Kuzma Kovačić - Studija za spomenik Hrvatskim žrtvama komunizma

Studija za spomenik "Hrvatskim žrtvama komunizma", 2012.

Kuzma Kovačić - Studija za spomenik Hrvatskim žrtvama komunizma

Tri skulpture: Jedna za Violu, jedna za Cleliju, jedna za Lolitu, 1977.

Tri skulpture: Jedna za Violu, jedna za Cleliju, jedna za Lolitu, 1977.

Kuzma Kovačić - Mercabrunova pjesma

Mercabrunova pjesma, 1979.

Kuzma Kovačić - Godišnja doba

Godišnja doba, 1979.

Ivan Aralica - Kuzma Kovačić

Akademik Ivan Aralica

Kuzma Kovačić - Spomenik Divi Grabovčevoj

Spomenik Divi Grabovčevoj, 1997.

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Hanibal Lucić

Hanibal Lucić, 1990.

Kuzma Kovačić - Petar Hektorović

Petar Hektorović, 1990.

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Posljednja večera

Posljednja večera, 1999.

Kuzma Kovačić - Franjo Tuđman

"O VIR INVICEE" (O, junače neslomljivi!) 2000.

Kuzma Kovačić

Kuzma Kovačić - Marina

Marina, 1976.

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Studija za kip Šegrta Hlapića

Studija za kip Šegrta Hlapića, 2007.

Kuzma Kovačić - Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac, 2005.

Kuzma Kovačić - Spomenik križonoši i procesiji

Spomenik križonoši i procesiji "Za križen", 2005.

Kuzma Kovačić - Spomenik hrvatskim braniteljima u Splitu (nije izveden)

Spomenik hrvatskim braniteljima u Splitu (nije izveden) 2007.

Kuzma Kovačić - Melankolija sv. Tome Apostola

Melankolija sv. Tome Apostola, 1983.

Kuzma Kovačić - Samoća

Samoća. 1971.

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Budimir Lončar

Kuzma Kovačić - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Ivan Aralica

Ivan Aralica i Kuzma Kovačić

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Miroslav Međimorec i Miroslav Tuđman

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Kuzma Kovačić - Retrospektivna izložba - Moderna galerija

Fotografije: Ljubomir Škrinjar

Uto, 11-05-2021, 06:37:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.