Hrvati izvan Hrvatske rijetko surađuju između sebe iz razloga što se malo poznaju, a u matičnoj državi nedovoljno se bave istraživanjem hrvatske dijaspore od kojih su se neki njihovi dijelovi održali na prostorima na koje su se doselili bez ikakve potpore institucija Republike Hrvatske. To su naučili su od svojih predaka i ponosito nose svoje ime. Za ovu tvrdnju su najbolji primjer Hrvati koji žive na prostoru Banata u AP Vojvodini.

Brojnije naseljavanje Hrvata u vojvođanskom dijelu Banata odvijalo se od druge polovice XVIII. stoljeća zbog preustroja vojne granice. Do tada od hrvatskih skupina u Banatu žive malobrojni Šokci doseljeni za vrijeme osmanlijske vlasti. Južni Banat (okolicu Pančeva) naselili su štokavci, a središnji većinom kajkavci. Preuređenjem vojne granice pojedini vlastelinski posjedi u Hrvatskoj zamijenjeni su za zemljišta u Banatu. Hrvati ikavski štokavci iz Ličke i Modruške županije, zatim iz okolice Petrinje i Gline oko 1765. naseljavaju u većim skupinama Perlez (u središnjem Banatu), Opavu (Opovo) i Starčevo u tzv. Gornjanski kraj, a u manjim skupinama Borču, Glogonj, Omoljicu i Kovin.

Preustroj vojne granice potaknuo je i preseljenje Hrvata kajkavaca u središnji Banat. Odlukom Marije Terezije (1778.) znatni dio posjeda zagrebačkoga biskupa i turopoljskog plemstva trebao je biti ustupljen vojnoj upravi. Nakon dugogodišnjih pregovora postignut je sporazum (1801.) kojim su oštećeni plemići dobili selišta Sarču (danas Sutjeska), Modoš (danas Jaša Tomić) i Biled (u Rumunjskoj). Naselili su se u Neuzini (jedno vrijeme Nezsény, Horváth Neuzina ili Hrvatska Neuzina), Boku (nazivana Horváth Bóka ili Hrvatska Boka) i selište Biled. Hrvati su naselili još i Klariju (dio naselja Hrvatska Klarija, danas Radojevo), Jarkovac, Botoš, Konak (Kanak) i Margiticu (Kismargita danas Banatska Dubica). Jedan dio ovih naseljenika nastanio se u naseljima današnjeg rumunjskog dijela Banata (Hrvatska Keča, Checea Croată). Ukupno je oko 1.000 Hrvata naseljeno na području navedenih sela. Pored zamijenjene zemlje, pridošli plemići dobili su i kmetove iz srpskih, rumunjskih i bugarskih zajednica. Ubrzo (1803.) i treća skupina hrvatskih naseljenika dolazi u Banat. Stanovnici iz triju karaševskih naselja Karašova, Lupaka i Klokotića (rumunjski dio Banata) naselili su se u Karlsdorfu (danas Banatski Karlovac).

Razgovor: Goran Kaurić, udruga Hrvata iz Banata

Za početak razgovora se predstavite našim čitateljima.

Aktivan sam ronilac i lovac, a po zanimanju sam diplomirani profesor tjelesnog odgoja i Kauricsporta - master. Radim u Pokrajinskom tajništvu za Privredu i Turizam. Moja obitelj Kaurić se prije dva stoljeća preselila na područje današnjeg Zrenjanina.

Predstavite nam udrugu. Koji vam je bio cilj osnutka? Koji su vam planovi djelovanja.

Planovi djelovanja su k potpunoj i stvarnoj ravnopravnosti banatskih Hrvata na ovim prostorima kao Hrvata u cjelini. Iste šanse i mogućnosti za očuvanje i razvijanje svog jezika, svoje kulture i svojih običaja.

Upoznajte nas sa poviješću Hrvata iz Banata.

Ne bih dužio jer treba živjeti u sadašnjosti, a ne u povijesti, pa ću Vas upoznati samo s onim činjenicama koje osobno smatram najznačajnijim.

Hrvati su u Banat došli u tri navrata. Jedna grupacija od stotinjak pretežno plemićkih obitelji nastanila se početkom 19. stoljeća u Radojevu (klarija), Keč (sada u Rumunjskom dijelu Banata), Boki, Neuzina i selima u istočnom dijelu Zrenjanina zbog preuređenja Vojne krajine tijekom vladavine Marije Terezije. Druga grupacija došla je u Potisje i Podunavlje, istočno od Titela do Omoljice ispod Pančeva na jugu, a posebna skupina naselila se još krajem 18. stoljeća u današnjem Novom Bečeju. Održavali su veze s matičnim narodom, sudjelovali na izborima, išli u katoličku crkvu i imali svoje škole dok one nisu pripojene državnim školama.

Tijekom posljednjih 70 godina, broj Hrvata u Srbiji smanjio se više od tri puta. To je trend koji vrijedi (o) i za Hrvate u Banatu. Samo u općiini Opovo Hrvati čine više od 1% stanovništva, a ukupno nas ima (prema BanatSmanjivanjeTijekom posljednjih 70 godina, broj Hrvata u Srbiji smanjio se više od tri puta. To je trend koji vrijedi (o) i za Hrvate u Banatu. Samo u općiini Opovo Hrvati čine više od 1% stanovništva, a ukupno nas ima (prema posljednjem popisu) manje od tri tisuće na teritoriju cijelog Banata. Ipak, danas se hrvatski jezik može čuti u Zrenjaninu, Boki, Neuzina, Opovu, Bijeloj Crkvi, Ivanovu, Pančevu i Starčevu. I upravo da bi se mogao čuti i dalje, odlučili smo se organizirati u Udrugu banatskih Hrvata.posljednjem popisu) manje od tri tisuće na teritoriju cijelog Banata. Ipak, danas se hrvatski jezik može čuti u Zrenjaninu, Boki, Neuzina, Opovu, Bijeloj Crkvi, Ivanovu, Pančevu i Starčevu. I upravo da bi se mogao čuti i dalje, odlučili smo se organizirati u Udrugu banatskih Hrvata.

Kako vidite budućnost Hrvata iz Banata?

Prije svega, smatram da je izuzetno važno da se svi oni koji se osjećaju kao Hrvati tako i izjasne, a to će biti i temelj djelovanja udruge i to je nešto na čemu aktivno radim jer samo tako Hrvati u Banatu i mogu imati budućnost. Zaštita nacionalnih manjina, pa i Hrvata, nije dovoljno uređena zakonom i drugim aktima, a problemi nastaju i kod njihovog provođenja i to je nešto za što mi sami moramo da se izborimo.

Jesu li Hrvati u Srbiji sačuvali svoj kulturni identitet?

Mislim da jesu, ali i da je situacija izuzetno teška i sve teža kako idete k istoku Srbije. U mjestima gdje živi dosta Hrvata, posebno u blizini granice s Hrvatskom, organizira se solidan broj raznih kulturnih događaja: festivali, manifestacije namijenjene djeci, kazališne predstave. To, nažalost, nije slučaj u Banatu

Kako ocjenjujete medijski tretman Hrvata u Srbiji, u hrvatskim i srbijanskim medijima?

Kada je Srbija u pitanju, mediji su sami po sebi problem, pa se tretman Hrvata nikako ne može smatrati]zadovoljavajućim. Ipak, stvaranje slike o konstantnoj tenziji na relaciji Beograd-Zagreb, posebno u domeni otvaranja poglavlja za članstvo u Europskoj uniji, ne donosi ništa dobro za svakodnevni život Hrvata u Srbiji. U hrvatskim medijima s vremena na vrijeme se čuje kako Srbija ne ulaže dovoljno u zaštitu hrvatske nacionalne manjine, posebno u domeni obrazovanja, jezika i kulture, a ja se slažem s tim.

Zanima nas koja vaša ocjena trenutnog položaja Hrvata u Srbiji? Što po Vama treba mijenjati?

Može i mora bolje? Osim onoga što bismo mogli nazvati "klasičnim" problemima nacionalnih manjina, a to su obrazovanje, jezik i zaštita kulturnog identiteta, velik problem predstavlja i pitanje zapošljavanja. Posebno su "na meti" Hrvati koji su aktivni u svojim zajednicama, bilo oni koji su u udrugama građana ili oni koji su politički aktivni. Eto, prije svega nekoliko dana su u medije dospjeli slučajevi Mate Žarka iz Sremske Mitrovice, koji je dobio otkaz nakon 31 godine radnog staža i izgubio licencu za rad u prosvjeti, i Željka Pakledinca, čija je plaća umanjena zbog navodnih povreda obveza. Što mislite kako je tek u javnom sektoru? Nedostaje, prije svega, povjerenje u institucije i ideju da će one, ukoliko zatreba, poduzeti potrebne korake da zaštite pripadnike svih manjina, pa i hrvatske.

Karasevski Hrvati

Karaševski Hrvati

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Vlade Srbije Aleksandar Vučić potpisali su 20. lipnja u Subotici Deklaracija o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske. Koliko ona može utjecati na položaj Hrvata u Srbiji?

Koliko i Sporazum iz 2004. godine i koliko i bilo koja druga deklaracija – jednom riječju malo ... i ovisno od političke volje. Moram primjetiti da je Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pokazala da Hrvatska brine o Hrvatima u Srbiji. Ako premijer Srbije Aleksandar Vučić bude potaknut da brine o položaju Hrvata u Srbiji i ukoliko bude postojala volja za suradnjom s obje strane, može mnogo toga da doprinese, prije svega rješavanju problema koje muče pripadnike hrvatske nacionalne zajednice svakoga dana. Ukoliko suradnja bude postojala samo pro forme i premijer odluči da je zauzet drugim pitanjima, bit će to samo još jedno slovo na papiru.

Zlatko Ifković

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 23-10-2018, 12:44:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

HT: Kolumna Z. Hodaka

Hrvatski tjednikOd četvrtka u prodaji

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).