Razgovor s dr. sc. Damirom Pešordom

Poštovani gosp. Pešorda, do kraja godine trebali bi se održati izbori za Hrvatski sabor. Smatrate li da će koalicija predvođena HDZ-om ostvariti laku izbornu pobjedu ili nas očekuju neizvjesni izbori?

Nezahvalno je prognozirati ishod izbora, no kad me već izravno pitate, izravno ću i odgovoriti. HDZ-ova koalicija sigurno će pobijediti na predstojećim izborima, no da li će ta pobjeda biti dostatna za većinu u Saboru i sastavljanje vlade, to je za sada teško reći. Naime, na predstojećim izborima bit će osim dvije glavne grupacije, koalicije oko HDZ-a i koalicije oko SDP-a, vjerojatno još nekih koji će ući u Sabor. Kako sada stvari stoje, natjecat će se Josipović – Čačić – Linićeva skupina, njima se možda priključi i Ljubo Jurčić sa svojim Trećim valom, kako li mu se zove stranka, zatim tu je desna koalicija oko Ruže Tomašić i nekih pravaških frakcija, onda ORAH, Živi zid itd. Netko od nabrojanih gotovo sigurno će uspjeti ući u Sabor i možda biti taj presudni jezičac na vagi.

HDZ neće odstupati od smjernica koje stižu iz Bruxellesa

Na desno-konzervativnoj sceni prevladava mišljenje kako je prvi korak za izlazak iz sadašnje duboke političke i gospodarske krize srušiti s vlasti tzv. kukuriku koaliciju. No, nije dovoljno samo „doći na vlast“, nego je potrebno imati konkretne programe i strategije za izlazak iz krize. Kako u tom kontekstu gledate na potencijale HDZ-a i oporbe? Vidite li u njihovim redovima snagu koja bi mogla Hrvatsku izvući iz krize?

Da, u pravu ste, nije dovoljno samo doći na vlast, treba nešto i napraviti kada se dođe na vlast. Ima li sadašnji HDZ potencijala za SmjerniceOno što je već sada razvidno jest činjenica da ni HDZ neće odstupati od smjernica koje stižu iz Bruxellesa, tako da je gospodarska politika manje-više zadana. No prednost bi domoljubne koalicije mogla biti ta što, za pretpostaviti je, neće svjesno činiti štetu hrvatskim interesima. A već i to bi bio znatan napredak.neodgodive promjene i preobrazbu države iz zapuštene i depresivne u prosperitetnu, vidjet ćemo. Za sada su u prvom planu, da tako kažem, terenski izborni operativci Brkić, Čuljak i drugi. Oni svoj posao, a to je dobivanje izbora, dosada odrađuju dobro, štoviše izvrsno, no još uvijek je nepoznanica kako će HDZ funkcionirati kada osvoji vlast. Ono što je već sada razvidno jest činjenica da ni HDZ neće odstupati od smjernica koje stižu iz Bruxellesa, tako da je gospodarska politika manje-više zadana. No prednost bi domoljubne koalicije mogla biti ta što, za pretpostaviti je, neće svjesno činiti štetu hrvatskim interesima. A već i to bi bio znatan napredak.

Što se tiče drugih politika – kulturne, prosvjetne, sportske, zdravstvene itd. – tu bi HDZ već mogao učiniti znatno više, nadam se i da hoće... Međutim, mi još uvijek ne znamo kakve će biti te politike, tko će biti eventualni ministri itd. No, ima vremena do izbora da se to iskristalizira.

HDZ kao stranka ne bi preživio još jedan sanaderovski zaokret

Suđenje bivšim udbašima u Njemačkoj ponovno je aktualiziralo pitanje lustracija kadrova iz vremena komunističke Jugoslavije. Smatrate li da je lustracija u Hrvatskoj provediva i da sadašnja oporba zaista ima namjeru pokrenuti taj proces ili je riječ o predizbornim spinovima?

Neki oblik lustracije morat ćemo provesti ako želimo biti koliko-toliko normalno društvo. Doduše, lustraciju je trebalo provesti još sredinom devedesetih, ali bolje ikad nego nikad. Suđenje u Njemačkoj je dobrodošlo, no ono ne može biti zamjena za lustraciju. Što se tiče Karamarkovih najava o lustraciji i progonu komunističkih zločina, ja ih shvaćam ozbiljno, a vjerujem i mnogi drugi u Hrvatskoj. Ako nakon izbora zaboravi što je govorio prije izbora, ispast će nevjerodostojan. A to ne bi bilo dobro, HDZ kao stranka ne bi preživio još jedan sanaderovski zaokret. Dakle, iskreno vjerujem da ćemo dočekati neku vrstu lustracije, makar na deklarativnoj i simboličnoj razini.

Iako niste politički aktivni, zanima nas Vaše mišljenje o tome koji bi trebali biti prvi potezi HDZ-ove koalicije ako pobjedi na parlamentarnim izborima. Ili, drugim riječima, koji bi to potezi bili jasan pokazatelj da se HDZ zaista, nakon Sanaderove ere, vratio svojim korijenima?

Najbrže se mogu napraviti simbolične promjene, a one pouzdano pokazuju smjer u kojem će nova vlast ići. Zato PromjeneNajbrže se mogu napraviti simbolične promjene, a one pouzdano pokazuju smjer u kojem će nova vlast ići. Zato očekujem da će HDZ prvo vratiti stare nazive pojedinih ministarstava, vratiti Saboru atribut 'državni', možda vratiti 30. svibnja kao Dan državnosti, staviti Medvedgrad u prvobitnu funkciju itd. Mislim da bi već ti potezi bili jasan pokazatelj da se, kako vi to kažete, HDZ vratio svojim korijenima.očekujem da će HDZ prvo vratiti stare nazive pojedinih ministarstava, vratiti Saboru atribut 'državni', možda vratiti 30. svibnja kao Dan državnosti, staviti Medvedgrad u prvobitnu funkciju itd. Mislim da bi već ti potezi bili jasan pokazatelj da se, kako vi to kažete, HDZ vratio svojim korijenima.

Naravno, povratak korijenima neće biti sam po sebi dostatan. Ovo je novo vrijeme, drukčije okolnosti i drukčije okruženje, trebat će iznaći i odgovore na nova pitanja koja se pred Hrvatsku postavljaju, tu prije svega mislim na pozicioniranje Hrvatske u Europskoj uniji, u koju smo navrat-nanos ušli. No sad smo tu gdje jesmo, moramo se izboriti za što bolji status u novom okruženju, a tu bismo trebali učiti od susjeda Madžara, pa i Slovenaca...

Ministarstvo kulture kao pokazatelj

Vezano za prethodno pitanje, zanimljivo je primijetiti kako je Ministarstvo kulture, neovisno o tome bili na vlasti HDZ ili SDP, unazad 15 godina, pa čak nešto manje i u vremenu Tuđmanove vlasti, protežiralo jugofilne autore i projekte. Hoće li odnos potencijalne HDZ-ove vlade prema tom problemu biti jedan od pokazatelja HDZ-ove odlučnosti da se provede lustracija?

Naravno! I to možda najpouzdaniji pokazatelj! Dobijemo li s novim HDZ-om nekog novog Biškupića na čelu Ministarstva kulture, onda se ništa bitno neće promijeniti. Stanje u hrvatskoj kulturi je takvo da se ništa preko noći ne može promijeniti, strukture o kojima govorite dobro su strateški raspoređene i drže gotovo sve ključne poluge moći u svojim rukama. Oni neće odstupiti bez borbe. Zato je vrlo važno da sljedeći ministar bude staložena i odlučna osoba s jasnom vizijom hrvatske kulture u 21. stoljeću. Ne želim nagađati tko bi to mogao biti, no već po odabiru osobe za tu funkciju, vidjet ćemo namjerava li nova vlast, nadam se da će biti HDZ-ova, doista mijenjati stvari u hrvatskoj kulturi.

Mediji

Nepostojanje tiražnih medija koji bi zastupali nacionalne interese svakako je jedan od važnih problema današnje Hrvatske s obzirom na to da upravo mediji služe kao ključni instrument rastakanja društva i države. Može li u tom pogledu doći do kakvih promjena?

Teško, a moralo bi! Naime, mediji u Hrvatskoj nisu isplativ posao, čak i najveći mediji u zemlji posluju s gubitkom ili na granici rentabilnosti. Zato iza svakog medija mora MedijiPolitičke stranke ne bi trebale izravno pokretati medijske projekte, no postoje i suptilniji načini ako postoji volja. Za sada samo Hrvatski tjednik, Hrvatsko slovo i nekoliko portala na medijskoj sceni djeluju s jasno izraženih prohrvatskih pozicija, a to je premalo za neki znatniji učinak, dostatno tek za konstataciju da u Hrvatskoj postoji kakav-takav medijski pluralizam. Hoće li s promjenom vlasti doći do nekih promjena i na tom planu, vidjet ćemo, no, iskreno, ja sam skeptičan. S druge strane nadam se da barem na čelu HRT-a neće ostati posljednji primalac Titove štafete.stajati politička i financijska moć koja ga financira zbog nekih svojih interesa iako sam po sebi nije isplativ. Ta političko-financijska moć može biti tuzemna ili inozemna, a mogu biti i udružene. Dosada nitko od domaćih tajkuna nije pokazao interes da podupire prohrvatski medij, vjerojatno i stoga što bi se to loše odrazilo na njihov biznis. Zakazala je po tom pitanju i Katolička crkva. Političke stranke ne bi trebale izravno pokretati medijske projekte, no postoje i suptilniji načini ako postoji volja. Za sada samo Hrvatski tjednik, Hrvatsko slovo i nekoliko portala na medijskoj sceni djeluju s jasno izraženih prohrvatskih pozicija, a to je premalo za neki znatniji učinak, dostatno tek za konstataciju da u Hrvatskoj postoji kakav-takav medijski pluralizam. Hoće li s promjenom vlasti doći do nekih promjena i na tom planu, vidjet ćemo, no, iskreno, ja sam skeptičan. S druge strane nadam se da barem na čelu HRT-a neće ostati posljednji primalac Titove štafete.

Kako ocjenjujete dosadašnji rad predsjednice Kolinde Grabar Kitarović?

Da se razumijemo, izuzetno je važno da je na izborima za predsjednika države Kolinda Grabar Kitarović pobijedila Ivu Josipovića. Što se tiče njezinih poteza na funkciji predsjednice Republike Hrvatske, oni su u velikoj mjeri limitirani predsjedničkim ovlastima i otvorenim neprijateljstvom aktualne vlasti. Dosada njezino držanje i aktivnosti ocjenjujem dobrim, no glede prijepora oko pozdrava ''Za dom spremni'' mogla se elegantnije izvući. Akademik Pečarić nije zaslužio da ga se naziva neozbiljnim ili provokatorom.

Vanjskopolitičko pozicioniranje

Kako se čini, predsjednica umjesto fiksacije na prostor Jugoslavije zastupa hrvatsku orijentaciju na prostor Srednje Europe i Baltika. Može li se prema Vašem mišljenju Hrvatska konačno vratiti u svoj prirodni geopolitički i kulturni ambijent?

Koliki i kakav će biti doseg te nove orijentacije, vidjet ćemo, no svakako je pozitivno da se rješavamo fiksacije na prostor bivše Jugoslavije. Međutim, ne treba tu zanemariti ni europske političke faktore koji nas često i protiv naše volje guraju na Balkan. Na čelu Hrvatske moraju biti odlučni političari koji će se takvim pritiscima suprotstaviti.

Iseljavanje mladih ljudi iz Hrvatske i loša demografska slika zapravo su najbitniji problem s kojim se danas suočavamo. Kako komentirate činjenicu da taj problem gotovo nikoga od političara posebno ne brine?

Naši su političari naučili razmišljati kratkoročni, zanima ih samo četverogodišnji mandat, a o ostalome ne brinu baš DemografijaNaši su političari naučili razmišljati kratkoročni, zanima ih samo četverogodišnji mandat, a o ostalome ne brinu baš previše. U takvom načinu razmišljanja nema mjesta za demografsku politiku. S druge strane dosta je među političarima i onih kojima je svejedno što će biti s Hrvatima, prostor će naseliti neki drugi ako Hrvata ne bude. Takav način razmišljanja, na žalost, prisutan je i u Europi, stoga Orban s pravom upozorava na to da bi Europljani u Europi mogli jednoga dana postati manjina ako ništa ne učine da to ne bude tako.previše. U takvom načinu razmišljanja nema mjesta za demografsku politiku. S druge strane dosta je među političarima i onih kojima je svejedno što će biti s Hrvatima, prostor će naseliti neki drugi ako Hrvata ne bude. Takav način razmišljanja, na žalost, prisutan je i u Europi, stoga Orban s pravom upozorava na to da bi Europljani u Europi mogli jednoga dana postati manjina ako ništa ne učine da to ne bude tako.

Izbjeglice i opasnost ISIL-ove infiltracije

Tzv. izbjeglička kriza posljednjih tjedana prevladava u svim hrvatskim i europskim medijima. Mišljenja su o toj temi podijeljena, jednu sliku stvaraju mediji i zapadni političari koji uglavnom zastupaju benevolentni stav prema primanju imigranata, no na marginama se mogu čuti i drugačija mišljenja o tome kako se među doseljenicima nalaze i potencijalni ISIL-ovi ratnici. Kako Vi gledate na ovu problematiku?

Ovo se pitanje na neki način nastavlja na prethodno. Vjerujem da u zapadnoj Europi ima krugova koji misle da je razvijenoj Europi na neki način neophodan stalan priliv pridošlica iz demografski potentnih područja budući da domicilno stanovništvo stari i izumire. Bojim se da je to kriva računica i da pridošlice neće moći na odgovarajući način zamijeniti evidentni manjak mladih ljudi u razvijenim europskim zemljama. S promjenom etničke i vjerske slike promijenit će se i Europa.

Drastično, bojim se. Inače, aktualnu izbjegličku krizu posredno su skrivile SAD, Velika Britanija i Francuska iniciranjem tzv. ''arapskog proljeća'' i ''oružanim izvozom demokracije'' na Bliski istok, stoga bi bilo pravedno da troškove i rizik izbjegličke krize snose oni, a ne, recimo, Madžarska ili Njemačka, ali što znače pravda i pravednost u međunarodnoj politici!?

Relativno često pišete o krizi kulture odnosno o duhovnoj krizi zapadne civilizacije. Je li i strah od imigranata također jedan od simptoma te krize odnosno jasan indikator kako se dekristijanizirani Zapad nalazi na ponoru?

Da, kriza zapadne kulture jedna je od mojih opsesivnih tema. Moja lani izašla knjiga Nametnička kultura tematizira upravo tu krizu i njoj pridruženu krizu hrvatske kulture, koja osim tih problema koje ima Zapad kao civilizacija na zalasku, ima i svoje vlastito prokletstvo, a to je ta inficiranost idejom jugoslavenstva i još uvijek i te kako živog jugoslavenskog nacionalizma. Držim da je Hrvatska u apsurdnom položaju, njezina kultura sve manje je hrvatska, a sve više regionalna, zapadnobalkanska, jugoslavenska, nazvali to kako god.

Kako vidim cijelu tu stvar, najbolje ću objasniti ako citiram jedan svoj tekst objavljen prije pet-šest godina:''U Meksiku postoji jedna vrsta izopodnog raka Cymothoaexigua koji ulazi u usta ribe Lutjanusguttatus. Tamo malo preuredi stvari, to jest pojede riblji jezik i pričvrsti se pereiopodijima za patrljak jezika. Otada živi kao nametnik pretvarajući se da je jezik ribe na kojoj parazitira, obavlja funkcije tog organa i hrani se dijelovima plijena koji riba ulovi. Slično se dogodilo i Hrvatskoj, naravno - na simboličkoj razini. Njoj je jezik pojeo 'rak' jugoslavenstva i namjestio sebe umjesto njega. I otada govori li, govori. Isključivo svoje istine. Pokušavao se taj jezik namjestiti i u srpskim, i u slovenskim, i u makedonskim, muslimanskim i crnogorskim 'ustima', ali nigdje mu nije bilo tako udobno i tako hranjivo kao u hrvatskom korpusu. Možda u tome ima i neke gorke historijske pravde: taj čudnovati parazit i nastao je upravo u hrvatskoj sredini (Jezik nametnik).''

Što se tiče pak straha od imigranata, to me pomalo ambivalentno stanje podsjeća na pjesmu Čekajući barbare grčkog pjesnika Konstantina Kavafisa. Pjesma počinje atmosferom neizvjesnosti i mješavinom straha i iščekivanja zbog dolaska ''barbara'', a završava stihovima:

A sad, što znači ova nelagoda nagla i ovo
Komešanje? (Kako su se samo lica uozbiljila!)
Zašto se ulice i trgovi iznenada prazne
I zašto se vraćaju svi kućama, u misli zadubljeni?
Zato što je noć, a barbari nisu došli.
Došli su samo neki ljudi s granica
I vele da barbara više nema.
I sad, što će sad biti od nas, bez barbara?
Oni su bili kakvo-takvo rješenje.

Davor Dijanović

Pet, 15-11-2019, 10:44:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.