Razgovor sa Stipom Ercegovićem, pripadnikom hrvatske zajednice iz Srbije

Gospodine Ercegoviću zamolio bih Vas da se za početak razgovora ukratko predstavite našim čitateljima.

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata, 1946., u mjestu Krilo Jesenice, gdje je rođen moj otac, sniman je prvi jugoslavenski igrani film „Slavica". Impresioniran snimajućom ekipom, glumcima, scenografijom, itd. moj otac Dušan, uključuje se u ekipu i nakon završetka snimanja dolazi u beogradsku filmsku kuću, „Avala film", i tu provodi cijeli radni vijek. Već sljedeće godine, 1948. g. rođen sam ja, i po starom običaju, kao najstariji unuk dobivam ime svoga dide, Stipe. Osnovnu, srednju i višu školu završavam, paralelno igrajući nogomet u klubovima, tada „Beogradske zone".

Znanje iz filmske režije stjecao sam na predavanjima i vježbama na FDU, kod Gorana Markovića. Više godina sam radio filmove u FRZ u, i to dva TV igrana filma, s kojima smo osvojili nekoliko nagrada na film festivalima kratkog metra, za RTS snimio sam dva dugometražna dokumentarno igrana, a za emisiju „Vjerski mozaik" preko 50 desetominutnih fimskih priloga o kršćanskim crkvama, na području Beograda, Vojvodine i Srbije. Za dokumentarni program HRT a snimio sam tri dugometražna dokument filma i više reklamnih i propagandnih filmova.

Molim Vas da nešto kažete o povijesti Hrvata u Beogradu.

Obzirom na svoj povoljan zemljopisni položaj, Beograd je oduvijek privlačio ljude da ga posjećuju i da u njemu žive, misionare i trgovce, ali i osvajače i rušitelje, tako da mnoga dobra i loša razdoblja pamte zidine Beograda. Hrvati su oduvijek bili dio ovoga grada. Spomenut ću Bartola Kašića, isusovca, koji kao misionar u dva navrata dolazi u Beograd i potom nastavlja do crkve u Moroviću, gradića u Srijemu. Stalni gosti su i dubrovački trgovci koji osnivaju svoju koloniju na Dorćolu, dijelu Beograda. Bilo im je omogućeno da imaju svoja skladišta i trgovine. U tom dijelu grada je i danas ulica koja se zove Dubrovačka.

Kako ste organizirani? Pomažu li vam hrvatske institucije u Srbiji i iz matične domovine?

Organizirani smo kao i većina udruga Hrvata u Srbiji, tj. imamo svoj statut, Upravni i Nadzorni odbor, odjele za kulturu, sport, dramsku i likovnu sekciju... i sada radimo na formiranju liječničke službe koju će voditi naš član dr. Mihajlo Balić, na način da će obilaziti naše članove koji su vezani za postelju i u poodmaklim godinama, a kojima je potrebna llječnička njega i pregled, poslije kojeg će im biti određena i preporučena najbolja terapija. Kada organiziramo kakvo kulturno događanje mi se s uređenim projektom obraćamo ZajednicaNaša zajednica je osnovana i počela s aktivnim radom 1. XI. 2007., i do danas smo organizirali i održali preko 30 manifestacija, od tribina, književnih večeri, retrospektiva filmova poznatih redatelja, Brešana, Zafranovića i Grlića. Ugostili smo i Kazalište Petar Hektorović i klapu Faroski kantaduri iz Starog Grada s otoka Hvara, tri puta do sad „Ekološko društvo Bačvice" iz Splita s kojima su došli veterani, proslavljeni igrači Hajduka i odigrali prijateljske utakmice s također veteranima Zvezde i Partizana.mnogim institucijama, i to, u Srbiji, HNV u, ZKVH, Ministarstvu kulture Srbije, Sekretarijatu za kulturu Vojvodine, a u Hrvatskoj HMI Uredu za Hrvate, HAVC i uglavnom nailazimo na razumijevanje.

Kada ste osnovali udrugu Zajednicu Hrvata u Beogradu „Tin Ujević"? Koje su vam aktivnosti?

Naša zajednica je osnovana i počela s aktivnim radom 1. XI. 2007., i do danas smo organizirali i održali preko 30 manifestacija, od tribina, književnih večeri, retrospektiva filmova poznatih redatelja, Brešana, Zafranovića i Grlića. Ugostili smo i Kazalište Petar Hektorović i klapu Faroski kantaduri iz Starog Grada s otoka Hvara, tri puta do sad „Ekološko društvo Bačvice" iz Splita s kojima su došli veterani, proslavljeni igrači Hajduka i odigrali prijateljske utakmice s također veteranima Zvezde i Partizana.

Prije mjesec dana, a po četvrti put, organizirali smo manifestaciju pod nazivom „Srpsko Hrvatski memento", kada su nam gosti bili SKD „Prosvjeta" iz Splita sa svojim zborom i glazbenicima i kada smo, ZHB „Tin Ujević" i „Prosvjeta" iz Splita u Domu omladine izveli zajednički program od po 40 minuta. Dogovorili smo da ovi susreti budu svake godine, tj. tradicionalni. Sada pripremamo za 3. II. 2015. g. gostovanje HNK u iz Osijeka sa predstavom „Šokica" u teatru „Madlenianum". Tada će biti i likovna izložba pod nazivom „Lik žene u djelima suvremenih slikara", postavka u vlasništvu Likovnog kruga „Pohižek" iz Zagreb.

Kako ste došli na ideju snimite film „Ilija Okrugić – domovino slatko milovanje"?

Radeći na RTS u, i snimajući filmske priloge o kršćanskim crkvama, razmišljao sam kako bih mogao svojim radom pomoći poboljšanju statusa i položaja Hrvata u Beogradu i Srbiji. Tada sam došao na ideju da uradim film o Hrvatima na ovom području, tako što bi kronološki prikazao sva važna i interesantna događanja, počev od njihovog doseljavanja pa do dvadesetog stoljeća. Napisao sam scenarij i obratio se HRT u u Zagreb.

Nakon kraćeg vremena projekt je usvojen od strane Dokumentarnog programa i film je snimljen, pod nazivom „Srijem u vremenu i prostoru" (54') te u više navrata emitiran na programima hrvatske televizije. Radeći i snimajući ovaj film, došao sam na ideju da snimim serijal o znamenitim Hrvatima koji su rođeni ili, pak, živjeli i stvarali svoja najbolja djela na prostoru Beograda i Srbije. Svaka epizoda serijala, rađena u pedesetominutnoj, dokumentarno igranoj formi, bi prezentirala jednu osobu, i tako, na najbolji način prikazala njegov život i djelo.

Recite nam nešto o značaju dokumentarnog filma „Ilija Okrugić – domovino slatko milovanje".

Mnogi Hrvati koji su živjeli i stvarali na ovim prostorima su minorizirani i gotovo zaboravljeni. Jedan od njih je književnik, glazbenik, a prije svega, opat Petrovaradina, Ilija Okrogić Srijemac. Ovaj pilot film prije svega afirmativno govori o njegovom djelu, koje je respektabilno, dok kroz vizualni efekt, praćen spikerskim tekstom, ostaje u jasnom i trajnom sjećanju. Zato smatramo da je ovo najbolji način kako afirmirati sve najznačajnije Hrvate kroz njihovo stvaralaštvo, jer su to ljudi koji su svojim djelom visoko pozicionirali svoj narod među kulturne narode Europe.

Planirate li snimanje novog filma i sa kojom temom?

Sljedećim filmom, na kojem već radimo, imamo namjeru obraditi Antona Gustava Matoša, književnika, esejista, čelista, kritičara, koji, kao vojni bjegunac iz Austro Ugarske vojske dolazi u Beograd. Druži se s najznačajnijim književnicima Srbije, kao što su Janko Veselinović, Stevan Sremac, Milovan Glišić, Branislav Nušić..., obitava u boemskom Beogradu kao njegova perjanica..., zarađuje svirajući čelo u Narodnom kazalištu i pišući članke, kritike i eseje u tada najznačajnijim novinama Hrvatske, Bosne i Srbije.

Na ovim prostorima rođeno je ili, pak, živjelo i stvaralo mnoštvo Hrvata koji su svojim djelom ostavili neizbrisiv trag. Najznačajniji među njima su ban Josip Jelačić, rođen i kršten u Petrovaradinu, prirodnjak i botaničar Josip (Josif) Pančić, pjesnik Tin Ujević, skladatelj Josip Štolcer Slavenski, književnici Gustav Krklec i Miroslav Krleža, kipar Ivan Meštrović, heroj NOB a Stipan Filipović, čija fotografija krasi hol Ujedinjenih naroda u New Yorku, akademik Matija Ban, po kome čitav dio Beograda nosi ime, Banovo brdo... Namjera je da sve njih ili makar one značajnije, obuhvatimo ovim serijalom.

Organizirali ste utakmice veterana Hajduka u Srbiji. Na kakav su prijem naišli u Srbiji?

Veterani Hajduka, sve sami proslavljeni reprezentativci Jugoslavije, Gudelj, Šurjak, Đoni, Slišković, Simović, Pešić, Jerolimov, Bursać, Holcer, BeogradHrvati su od davnina naseljavali i živjeli u Beogradu. Tu su imali svoje kolonije, zanatske radnje, skladišta, trgovine, ali i svoje crkve. Sada u Beogradu ima šest katoličkih crkava, koje Hrvati redovito posjećuju. U Beogradu žive i rade vrhunski intelektualci, doktori, profesori, dramski, filmski i likovni umjetnici...zajedno sa „Ekološkim društvom Bačvice" iz Splita već su dva puta gostovali u Srbiji, prvo u Beogradu i Apatinu, a drugi put u Vršcu i Novom Sadu. S njima su kao gosti bile i splitske klape „Rebataica", „Sveti Florijan" i ženska klapa „Marjanke", te kao „pojačanje" i Goran Karan, koji je igrao utakmicu u dvorani „Milenium", a u kazalištu „Sterija" u Vršcu održao svoj humanitarni koncert. Sve utakmice i nastupi su bili jako dobro posjećeni i burnim pljeskom i ovacijama ispraćeni.

Kakav je položaj Hrvata u Beogradu?

Hrvati su od davnina naseljavali i živjeli u Beogradu. Tu su imali svoje kolonije, zanatske radnje, skladišta, trgovine, ali i svoje crkve. Sada u Beogradu ima šest katoličkih crkava, koje Hrvati redovito posjećuju. U Beogradu žive i rade vrhunski intelektualci, doktori, profesori, dramski, filmski i likovni umjetnici... Radimo na tome da što više njih uključimo u planirane projekte i programe, jer ipak su kvalitetni ljudi najveći i najdragocjeniji resers s kojim raspolaže naša hrvatska zajednica. Vrijeme raspada bivše države donijelo je dosta problema kako u svakodnevnom tako i u profesionalnom životu. Sada je situacija bolja. To je procjena na osnovu ophođenja i kontakata naših gostiju iz Hrvatske i ovdašnjeg stanovništva, iz kojeg se vidi da su simpatije, tolerancija i uvažavanje, prisutni na svakom koraku.

Što Vas je potaknulo da sudjelujete na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV)? Koliko ste uspjeti prikupiti potpisa? Kako bi ocijenili tijek elektorske skupštine i samih izbora za HNV?

S obzirom na činjenicu da u Beogradu živi 10 350 deklariranih Hrvata, s ogromnim ljudskim i intelektualnim potencijalom, a da je izuzet i AktivnostiU narednom periodu nas očekuje dosta posla, naime, već za 3. veljače 2015. planiramo i pripremamo gostovanje HNK iz Osijeka sa predstavom „Šokica" u elitnom teatru Madlenianum. Tom prigodom kao uvertira, bit će otvorena likovna izložba pod nazivom „Lik žene na slikama suvremenih autora", vlasnika „Likovnog kruga Pohižek" iz Zagreba, a poslije predstave prikazat ćemo dok film o piscu ove drame, „Ilija Okrugić - domovino slatko milovanje". Za drugu polovicu mjeseca veljače planiramo također jednu složenu priredbi, ovaj put u Domu omladine. Tada ćemo, u suradnji sa gradom Čakovcem, predstaviti skladatelja Josipa Slavenskog, koji je veći dio svog život proveo u Beogradu, i za sobom ostavio bogat stvaralački opus.„gurnut" na margine zbivanja u hrvatskim institucijama u Srbiji, jer teritorijalno ne pripada Vojvodini, ponukala me da na svaki način uspostavim kontakte i veze, i time čvršće povežamo cijelu teritoriju Srbije gdje žive Hrvati. Smatram da je elektorski način izbora pogrešan i da ga obvezno treba mijenjati, već na sljedećim izborima.

Jesu li, po Vašem mišljenju, Hrvati u Srbiji uspjeli očuvati svoj kulturni identitet?

S obzirom na blizinu matične države i na česte kontakte i veze, praćenje hrvatskih medija i povezanost i sličnost kulturnog nasljeđa, garantiraju da ćemo sačuvati svoj identitet. Naglašavam još jednom, da će to u mnogome ovisiti o našim institucijama, ali i o nama samima na ovom podneblju.

Kakvi su Vam planovi u narednom periodu?

U narednom periodu nas očekuje dosta posla, naime, već za 3. veljače 2015. planiramo i pripremamo gostovanje HNK iz Osijeka sa predstavom „Šokica" u elitnom teatru Madlenianum. Tom prigodom kao uvertira, bit će otvorena likovna izložba pod nazivom „Lik žene na slikama suvremenih autora", vlasnika „Likovnog kruga Pohižek" iz Zagreba, a poslije predstave prikazat ćemo dok film o piscu ove drame, „Ilija Okrugić - domovino slatko milovanje". Za drugu polovicu mjeseca veljače planiramo također jednu složenu priredbi, ovaj put u Domu omladine. Tada ćemo, u suradnji sa gradom Čakovcem, predstaviti skladatelja Josipa Slavenskog, koji je veći dio svog život proveo u Beogradu, i za sobom ostavio bogat stvaralački opus.

Tada ćemo u galeriji Doma, postaviti izložbu fotografija velikog formata koje govore o životu autora, od najranijih dana u Čakovcu, pa kronološki sve do kraja života u Beogradu. Nakon izložbe, u velikoj dvorani Doma, će svaka od muzičkih škola, koje nose ime ovog skladatelja, u Beogradu, Novom Sadu i Čakovcu, izvesti program i numere maestra Josipa Štolcera Slavenskog. Već izvjesno vreme sam angažiran na pisanju scenarija i priprema za novi film o Antonu Gustavu Matošu.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.