Milna: Govori Milne, Ložišća i Bobovišća nematerijalno kulturno dobro

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske ovih dana donijelo je rješenje kojim se potvrđuje da govori milnarskog područja imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra. Pod tim se misli na mjesne govore Milne, Ložišća i Bobovišća, govore naselja koji su danas u sastavu Općine Milna.

Centar za kulturu Milna, a na poticaj i znanstvenu pomoć hrvatskog filologa i dijalektologa dr. sc. Filipa Slika2 Izvorne govornice milnarskoga govoraGalovića, profesora s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, prošle je godine pokrenuo postupak da se mjesni govori s milnarskog područja zaštite i uvrste u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Dr. sc. Filip Galović u razgovoru je za medije kazao da je veoma važno što je Ministarstvo kulture, odnosno Uprava za zaštitu kulturne baštine, prepoznala vrijednost i bogatstvo mjesnih govora Milne, Ložišća i Bobovišća. Svi su ovi govori posebni na svoj način, a riječ je o govorima koji su čakavski te pripadaju južnočakavskom dijalektu. Govor Milne osobit je po fenomenu cakavizma, koji je svojstven i govorima Supetra i Sutivana, ali se ondje danas zadržao u manjem razmjeru, pa stariji Milnarani i danas govore covik, cudo, celo, cisto, dakle nema glasa č, i s druge strane, stariji govornici i danas imaju umekšane glasove š i ž, primjerice šuša, poželit, ali taj govor sadrži i druge važne dijalektološke značajke. Govori Ložišća i Bobovišća jesu konzervativniji govori, posebice u naglasnoj slici, te čuvaju brojne čakavske osobine koje su se izgubile iz drugih čakavskih govora. Dr. sc. Filip Galović također je istaknuo da su brojne čakavske osobine sačuvane u ovim govorima, no ipak su ovi govori danas ugroženi i to s više strana: novi i suvremeni način života, migracije, depopulacija, utjecaj splitskog govora, utjecaj govora javnih priopćivala, standardnog jezika i niza drugih čimbenika. Stoga najprije treba vratiti svijest o značaju mjesnih govora ovih prostora i osnažiti njihov ugled te na razne načine krenuti u njihovo njegovanje. Ovaj čin zaštite od Ministarstva kulture RH ne znači samo priznanje, nego i obvezu, te su nositelji dobra dužni provoditi određene mjere zaštite ovih govora na razne načine, kako stoji u naputku Ministarstva kulture, odnosno lokalna i šira zajednica moraju učiniti sve moguće da se njeguje, očuva i prenosi jezično blago milinarskog područja. Uvjeren sam da će se udruge koje djeluju na milnarskome prostoru, ali i svaki pojedinac, kako ovdje kažu fetivi Milnaranin, Ložišćanin i Bobovišćanin, zapitati o vrijednosti svojega mjesnoga govora i u svojim mogućnostima pripomoći u njegovanju i očuvanju ovoga dragocjenoga hrvatskoga blaga. Mjesni su govori, kako je istaknuo dijalektolog Filip Galović, izvornim i neraskidivim dijelom hrvatske kulture i identiteta, o čemu valja skrbiti i osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost koju je potrebno očuvati, njegovati i prenijeti na mlađe naraštaje jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji i svi ostali brojni vidovi nematerijalne kulturne baštine.

D. Z. S.

Uto, 12-12-2017, 09:20:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0060_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).