Hrvatsko kulturno vijeće veseli se inozemnom uspjehu svakog hrvatskog književnika. Koliko možemo pratimo prevođenje hrvatskih autora na strane jezike.

Pjesnička zbirka „Tigar“ Tomislava Marijana Bilosnića doživjela je dobar prijem u Španjolskoj. Sada se to nastavlja i u Južnoj Americi. Za takav uspjeh veoma je zaslužna prevoditeljica dr. sc. Željka Lovrenčić, naša hispanistica i dopredsjednica Društva hrvatskih književnika. Njezin je uspjeh tim veći što nije izvorni govornik španjolskog jezika, već je učenjem ostvarila razinu simetrične dvojezičnosti, što nije čest slučaj.

Željka Lovrenčić prevela je više hrvatskih pjesnika, a osobnim je kontaktima ostvarila suradnju s eminentnim književnicima i prevoditeljima u Španjolskoj i Južnoj Americi. Potrebno je upozoriti javnost na probleme s kojim se ova vrijedna književnica susreće na radnome mjestu u NSK. Nova ravnateljica, marna članica stranačke elite SDP-a došla je po toj liniji za ravnateljicu ove središnje kulturne ustanove u RH. Jedna od njezinih ideološki obojenih odluka je i smjena Željke Lovrenčić s mjesta rukovoditeljice Odjela koji skrbi o knjigama Hrvata iz dijaspore. Pratit ćemo radi li se o ljevičarskoj lustraciji državotvornih kadrova u NSK, ili o osobnom animozitetu ravnateljice.

***

Poznati venecuelanski pjesnik i kritičar, akademik Enrique Veloria Vera (Caracas,Venezuela, 1950.), profesor na Metropolitan University u Caracasu, oduševljen Bilosnićevim Tigrom na španjolskom jeziku napisao je svoje viđenje ove zbirke. (Đuro Vidmarović)

Enrique Veloria Vera Tristo ne tako tužnih tigrova* Tomislava Marijana Bilosnića

Tamo gdje je nekada bio svijet
danas se pojavljuje tigar.
T. M. B.

Tigar je od davnina budio zanimanje čovječanstva: zbog svojega sporog, rastegnutog hoda, elegancije i privlačnosti te ljupkosti i okrutnosti, ta je životinja često opisivana u sagama, legendama, basnama i horoskopima. Ni književnici nisu ostali ravnodušni na njegovu ljepotu: Blake, Borges i Salgarimeđu ostalima, ističu značaj te drevne mačke u svojim zapisima.

Hrvat Tomislav Marijan Bilosnić pridružuje se književnom oduševljenju tigrom svojim mnogobrojnim i osobnim tigrovima koje strastveno okuplja u knjizi koja ne može imati drugi naziv nego Tigar. Objelodanjena je u Salamanki 2015. godine u nakladničkoj kući Trilce Ediciones. Na španjolski ju je prevela hispanistica Željka Lovrenčić, predgovor je napisao Alfredo Pérez Alencart, a oslikao Miguel Elías.

Tigrovi hrvatskog „tigra“ su mnogobrojni i raznovrsni; ima ih za sve ukuse. Kad jedni nestanu, pojavljuju su drugi, izvorni i nezamislivi. Marijan Bilosnić predlaže veliki zoološki vrt sa samo jednom višeznačnom, raznovrsnom i raznolikom životinjom; veseli se što je tigar i što stvara tigrove - ne one od papira već tigrove koji žive na papiru. Te životopisne životinje MiguelElías crta i riše bojama koje tigrovi, kao ukras svoje vrste, nose na krznu.

Pjesnik oslobađa svojega osobnog i neprenosivog tigra iz zamršenih šuma, iz skrivene prašume, iz tuđih čestara kako bi ga preselio u svoju kuću u Ulici zadarskog mira u rodnom gradu. Književnikov se tigar ubrzo prilagođava i osjeća zaštićenim od zamki, obmana i lovaca. Tigar koristi pjesnika, a ovaj tigra kako bi zajedno bili sretan i jedinstveni par što luta kako po stvarnim tako i po zamišljenim mjestima. I jedan i drugi putuju daleko i učestalo; pjesnik odijeva tigra u drugačiju i čudnu odjeću i pušta ga da leti kroz vrijeme i prostor. Uživaju posjećujući ateljee slikara naivaca ili ekspresionista, obožavatelja tigra i njegova lika. Isto tako putuju u Bengal, Sibir i Borneo te na daleki Tigris ne bi li svjedočili samome početku čovječanstva kad je pšenica blistala kao tigrovo zlato.

Tigar se sklanja u vlastite i tuđe stihove, osjeća se kao svoj na svome među tvrdim koricama knjiga koje prosuđuje, maskira se u mjesec i nudi drugačiji sjaj stihovima trubadura; slobodno luta, dolazi i odlazi, taži svoju žeđ za budućnošću i svoju glad za susretima s bližnjima. Prerušava se u samoga sebe, pretvara se u paperjasti perzijski sag, pojavljuje se u portretu moćnoga cara. U potrazi za ženkom s kojom želi biti, zavodi egipatsku mačku koja mu pruža drevne i nepoznate užitke poput onih koje je Kleopatra nudila monarhu u svojoj ljubavnoj postelji.

U konačnici, bezbrojni tigrovi Marijana Bilosnića u podne u Salamanki, usred toga zlatnoga grada, riču snažno i jasno, jednoglasno kao da su zauvijek u svojoj omiljenoj prašumi. Jer, kao što tvrdi pjesnik: „Tigar je pravi čovjek/tigar je veliki pjesnik/uronjen u svjetlost sunca“.

Prijevod sa španjolskog: Željka Lovrenčić

* Aluzija na roman Tri tužna tigra kubanskog književnika Guillerm aCabrereInfantea (op. p.).

Vera

Prof. dr. Enrique Viloria Vera

Viloria Enrique Vera (Caracas, 1950.) pjesnik, likovni kritičar, odvjetnik, urednik političkog lista, esejist i urednik književnih časopisa.Ovaj izvanredan venezuelanski polihistor, doktor prava sa Sveučilišta u Parizu, predavač je na renomiranim akademskim središtima u Europi i Sjevernoj Americi. Objavio je više od stotinu knjiga. Njegovome književnom djelu dodijeljena je nagradu venecuelanska Akademije za političke i društvene znanosti. Živio je u Madridu i Salamanci.

Sub, 6-03-2021, 02:20:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.