Hrvatska Antigona

U subotu, 5. studenoga 2011. izveli su Histrioni praizvedbu drame Mire Međimorca "Hrvatska Antigona". Motiv Sofoklove Antigone - otpor junakinje drame protiv nasilja nad ljudskim i Božjim zakonima – koristili su Anouilh i Brecht, a u hrvatskoj književnosti Miro Gavran (Kreontova Antigona).

Međimorčeva "Hrvatska Antigona" događa se u ovo naše vrijeme koje podlom spregom politike i medija ruši u prah dostojanstvo hrvatskih branitelja, a njihove zapovjednike osuđuje na montiranim procesima, pripisujući im ratne zločine koje nisu počinili. Da bi dokazali nedokazivo, policija, državno odvjetništvo i sud bezobzirno uništavaju živote mnogih koji su se u vrijeme rata našli u krugu suradnika hrvatskih generala.

Hrvatska Antigona

Hrvatska Antigona bila je u vrijeme srpske agresije tajnica generala koji je branio Grad. Poslije rata general je postao i viđenom osobom u Gradu, Žrtveno janjeHrvatska Antigona bila je u vrijeme srpske agresije tajnica generala koji je branio Grad. Poslije rata general je postao i viđenom osobom u Gradu, zamjerio se moćnijima od sebe i odabran je za žrtvu kako bi popunio listu kriminaliziranih zapovjednika koja ucijenjenoj hrvatskoj politici služi kao ulaznica uprljana relativiziranjem novije povijesti, kao prilog nasilnom izjednačavanju agresora i braniteljazamjerio se moćnijima od sebe i odabran je za žrtvu kako bi popunio listu kriminaliziranih zapovjednika koja ucijenjenoj hrvatskoj politici služi kao ulaznica uprljana relativiziranjem novije povijesti, kao prilog nasilnom izjednačavanju agresora i branitelja. No general nije u središtu Međimorčeve pozornosti, nego Antigona koja se u međuvremenu udala, majka je, i toliko godina nakon rata na nju se sruči sve zlo ovoga svijeta. Vlast ju je označila kao slabu točku, žensko biće koje će se slomiti u istrazi i priznati da je znala za "zločine" koje je, naravno, zapovjedio general. No pokazat će se da je Antigona odvažna kao u vrijeme rata, da nema te patnje koja će ju prisiliti da se odrekne istine.

Miro Međimorec

Miro Međimorec je postigao slavu sjajnoga kazališnog redatelja u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošloga stoljeća, početkom rata dragovoljac je u Sunji u društvu Svena Laste i Slobodana Praljka, poslije rata visoki dužnosnik obavještajne službe i diplomat, a u novom stoljeću sve više pisac i prozni i dramski. Poznavatelj kazališta i poznavatelj rata, ali i jedan od onih nad koje se navija crna kuga aktualne politike i medija, Međimorec je autor predestiniran za pisca dojmljive drame o junakinji našega doba koja je nositeljica čvrstih univerzalnih ljudskih vrijednosti kojima ostaje vjernom u nevolji.

Mučnina

Redatelj Zoran Mužić vještom je rukom podržao tekst, služeći se i projekcijama na sivoj pozadini, koja je i jedini scenografski element pa scenograf Miljenko Sekulić nije imao velik posao, kao ni kostimografkinja Danica Dedijer. Nenametljiva glazba Arsena Dedića pratila je zatamnjenja između "kadrova" tragedije koja u sat i pol trajanja drži gledatelja prikovanog za sjedalo. Mučnina kao dominantni osjećaj obuzima dušu suvremenika koji živi svakodnevicu prikazanu na pozornici gotovo kao dokumentarni film iz sobe isljednika i televizijsku sliku iz studija praćenu Slobodan PraljakNo jedan od protagonista "Hrvatske Antigone" koji se ne pojavljuje ni na sceni ni u projekciji nego samo glasom jest general Slobodan Praljak. Taj izazovni potez svratio je i prije praizvedbe veliku pozornost medija, istih onih o kojima se govori u drami"javljanjima u živo" i manipulacijama voditelja koji ima zadaću uvjeriti javnost da je osumnjičeni kriv te brutalnim lažima koje razaraju obitelji i etičnost konstruirati laž koja bi trebala postati povijesnom istinom. U naslovnoj se ulozi pojavljuje Nela Kocsis koja vrlo dobro utjelovljuje lik obične žene i majke čiji život biva razoren u podmukloj policijskoj istrazi koju vodi istražitelj u liku sugestivnog Aleksandra Bogdanovića.

Antigonina oca, bivšega političkog emigranta, igra uvijek pouzdani Vlatko Dulić, a njezinog supruga upečatljivi Mladen Vulić. Sa scenama istrage izmjenjuju se scene u televizijskoj kući u kojima se pojavljuju odlični Davor Svedužić kao Urednik i atraktivna Tara Rosandić kao TV-novinarka. Umjetnički ravnatelj Histriona, Zlatko Vitez, izgovara tekst Ministra na projekcijskom platnu, epilog drame. No jedan od protagonista "Hrvatske Antigone" koji se ne pojavljuje ni na sceni ni u projekciji nego samo glasom jest general Slobodan Praljak. Taj izazovni potez svratio je i prije praizvedbe veliku pozornost medija, istih onih o kojima se govori u drami.

U svemu, Histrioni su dobili predstavu koja ima može služiti na čast. Histrioni opet preuzimaju ulogu koju su imali u doba jugoslavenskoga komunizma, što je za njih pohvalno a za hrvatsko društvo i državu tragično.

Hrvoje Hitrec