Šimićevi susreti

Rođeni u tijeku preporodnoga Hrvatskoga proljeća, i prvi put održani u Grudama, 30. svibnja 1970., u subotu, i u Drinovcima, u nedjelju, neposredno poslije pučke mise, 31. Simicevi susretisvibnja, prvi "Šimićevi susreti" neizbrisivo su se upisali u hrvatsku kulturnu povjesnicu. Izvorno posvećeni velikanu hrvatskoga pjesništva Antunu Branku Šimiću te promicanju i istraživanju hrvatske književnosti i kulture uopće, idejno osmišljeni u razgovorima ugodnim u krugu nekolicine hrvatskih pjesnika i književnika u Sarajevu podrijetlom iz Hercegovine (Nikola Martić, Mile Pešorda, Veselko Koroman, Vitomir Lukić...) sami su Susreti svoj organizacijski oblik dobili nakon nekoliko radnih sastanaka inicijativnoga kruga, održanih u Sarajevu (prvi od njih, u uredu zaslužnoga profesora hrvatskoga jezika Ferde Bobana, službenika u Republičkom sekretarijatu za prosvjetu i kulturu BiH), Mostaru i Grudama, upravo ovim redoslijedom, u jesen i zimu 1969. i rano proljeće 1970.

Na krilima velikoga uspjeha prvih Šimićevih susreta i ogromnoga oduševljenja za hrvatsku pjesničku riječ koje su oni probudili u narodu i među svim prijateljima poezije, stvoren je bio i nacrt njihove daleko šire i slojevitije koncepcije, djelomično ugrađen u, sastavljeni, nacrt novih Pravila "Šimićevih susreta". Međutim, uzbunili su se čuvari sustava, djelomice potaknuti i od strane zaluđenih zatiratelja hrvatskoga jezika i slobode (koji su "državne patriote" huškali protiv jedne kulturne manifestacije Duha kao "klerofašističke"), pokrenuli su se i zavidnici i ideološki bojovnici, a do slobodarskoga nam pjesničkoga doma na sarajevskoj Grbavici (mjestu mira i stvaračkoga dijaloga) dojurili dojavnici i n a š i karijeristi s "pričuvnim ušima", pa je tako, u vrhovima vlasti, proširena koncepcija "Šimićevih susreta" prokazana kao "nacionalistička", navodno nastala "po uzoru na Maticu hrvatsku" itd.

Jer su bili djelom Duha i širega kulturotvornoga suglasja, a ne "antidržavnim" činom "skupine hrvatskih književnika", opstali su "Šimićevi susreti" bez obzira na nastojanja da ih se ugasi, udbaški izolira i kontrolira, ili utopi u nekakvu "bratstvo-jedinstvenu" manifestaciju. Uostalom, i znamenita "Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku 28. siječnja 1971." nastala je ne samo u znaku demokratskoga zagovora temeljnih građanskih, nacionalnih i kulturnih prava Hrvata u BiH, nego i radi obrane prava na život "Šimićevih susreta".

Naime, tamo negdje iza odlučila je "Udbo-Partija" pridaviti toga hercegovačkoga "Velog Jožu", a na tajnom sastanku vrhuške u Sarajevu, 12.I.1971. (javnosti djelomično otkrivenom tek god.1990.), političko-književnički moćnik Ivan Fogl prokazivao je, baš zbog pokretanja "Šimićevih susreta", nas "mlade hrvatske pisce", ali samo moje ime izrijekom, kao " negativne komponente ". Desetak dana poslije partijaškoga tajnog vijećanja, "Sarajevska deklaracija..." istaknula je, kao jedan od preduvjeta za otvoreni demokratski razgovor o kulturi i kulturama, i ovaj:

"- kada Ivan Fogl, koji po nacionalnom ključu zasjeda i predsjedava, skupa s vama, na skupovima u Republičkoj konferenciji Socijalističkog saveza gdje se rješavaju sudbinska pitanja kulture, bude barem po profesionalnoj političkoj obvaezi odgovorio mladom hercegovačkom pjesniku Mili Pešordi zašto u materijalima za jedan službeni skup, izrađenim u vašoj instituciji, nisu, pored ostalih sličnih manifestacija, ni spomenuti Šimićevi susreti. Znači li to da su oni diskvalificirani?"

Nadzor

Pa ipak, kada ih već nisu uspjeli sasma ugasiti u jeku okrutnoga slamanja Hrvatskoga proljeća, izvršitelji udbo-komitetskih migova i naputaka "Šimićeve susrete" staviše pod vrhunski razrađeni totalitarni nadzor, prekriše im izvor, krivotvoriše rođendan i krštenje, zapravo uzveličaše rankovićevsku DB Službu i njezinu šapatdružbu, preinačiše Statut. Kao majstorski uzorak izvedbe s/udbonosnoga udara i Antun Branko Simickrivotvoriteljskoga strukturalnoga zahvata u bit "Šimićevih susreta" može poslužiti parapolitička promidžbena knjiga-zbornik "Životvorno ZapisSrećom po progonjenu i krivotvorenu istinu, svoj iscrpni i svjedočki dojmljivi zapis o tomu da su p r v i "Šimićevi susreti" doista bili kad su bili i kako su, drugoga dana u Drinovcima, protekli " kao uzvišena pjesma", ostavio je svećenik i književnik fra Jakov Bubalo i objavio ga u prvome broju župskoga fra Žarkova "Kršnoga zavičaja", u Drinovcima 1970. godine..sunce" (s udbaškim kalendarom kao okosnicom!), koju je suradnički zauzeto sastavio i uredio Mile Stojić, otiskalo sarajevsko "Oslobođenje", a, tobože, objavio "odbor šimićevih susreta, grude hercegovina" god. 1981.

Srećom po progonjenu i krivotvorenu istinu, svoj iscrpni i svjedočki dojmljivi zapis o tomu da su p r v i "Šimićevi susreti" doista bili kad su bili i kako su, drugoga dana u Drinovcima, protekli " kao uzvišena pjesma", ostavio je svećenik i književnik fra Jakov Bubalo i objavio ga u prvome broju župskoga fra Žarkova "Kršnoga zavičaja", u Drinovcima 1970. godine..

U početku bijaše Riječ, bi stvorena kraljevska Bašćanska ploča, i Humačka, i Povelja Kulina bana, i Kočerinski zapis Vignja Miloševića, a onda bi podignuta god. 1895. velebna, fra Paškalova, crkva Sv. Mihovila u Drinovcima, desetljećima kasnije, fra Gabrina, crkva Sv.Katarine u Grudama, i ona kao i drinovačka jedinstvena u svojoj kamenoj sakralnoj ljepoti. Djelujući Duh, prepoznavši civilizacijsku veličinu pjesničke pobune Antuna Branka Šimića (Drinovci, 18.XI.1898.- Zagreb, 2.V. 1925.), također i golemu i živu omiljenost u narodu istine i legende o slobodaru i harambaši Andrijici Šimiću (Grude, 22.XI.1833. - Runovići, 5.II.1905.), stvarački puntarski genij Stanislava Šimića (Drinovci, 18.IV.1904.- Zagreb,

7.VII.1960.), milostno bi otjelovljen, doista oživotvoren našim dobročinima u "Šimićevim susretima" kao preporoditeljskom izvoru, u grudsko-drinovačkoj iskri slobode i ljubavi za Riječ, za Svijet, u jeziku materinskom - iskri oblikovanoj u viši smisao, užganoj na znakoviti dan, nadnevak, mjesec i godinu: u subotu, 30. svibnja 1970. S radošću gledam, u ovoj jubilejskoj prigodi, kako, zahvaljujući ljubavi puka i vjernoga pjesnika, svim vanjskim zlosiljima i prisvajanjima unatoč, europejska duhovna rijeka"Šimićevih susreta" nije presahnula. Ona je naša najbližnja rodbina.

Mile Pešorda
Hrvatsko slovo

Čet, 19-10-2017, 07:31:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0063_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).