Riječki književni val 1987. – 2001.

Ove nedjelje kašalj me je razbudio ranim jutrom. Prokleti nazeb nikako da mine već tjedan dana. Podgrijah čaj od kamilice i pijuckam, liznem dvije žličice meda… godi… Mala čašica travarice, neka se nađe… Odmah sam se prisjetio Konstantyja Ildefonsa Gałczyńskoga (1905. – 1953.) i njegova kazališta „Zelena guska“, zapravo više stotina satiričnih kratkih komada od kojih izdvajam za ovu prigodu „Hamlet i konobarica” u kojem se Hamlet ne može odlučiti bi li popio kavu ili čaj, može čaj... ne, kavu... ipak čaj... pa umre od zapletaja crijeva. Eto, ja sam popio šalicu finog čaja, ali dan započeti bez kave. E, to ne ide! I što? Pogled mi skrene na jednu zanimljivu knjigu koju odavna nisam ni pogledao. Kadikad mi se čini da me knjige na policama jednostavno dozivaju: „Otvori me!“, čak i one koje sam pročitao. Eh, da, svrha knjiga nije umiranje u stiješnjenosti i skupljanju prašine, treba ih čitati. Kadikad ih preslagujem, u drugi red na police guram one koje ne ću čitati, a naprijed one koje moram čitati…

A jutros – „Dan velikih valova“! Volim reći da je to izvorni riječki proizvod, odraz jednoga vremena književnog promišljanja riječke mladeži kojoj je vrata otvorio tada mlađahni i svestrani Mladen Urem, današnji voditelj Odjela arhivske čitaonice, knjižnice i nakladničke djelatnosti Državnog arhiva u Rijeci.

No kad sam već naveo Uremovu svestranost, moram  priznati da je svojim djelovanjem zaozbilj jedinstvena osoba u kulturnoj povijesti Rijeke i Hrvatskoga primorja. Mladen UremDiplomirao je radiologiju na Medicinskom fakultetu te hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu, a istom se bavio i rock-glazbom u skupini „Istočni izlaz”. Bio je književni urednik u omladinskom listu „Val”, suosnivač filološkog časopisa „Fluminensia”, osnivač i prvi urednik „Sušačke revije”, uredio je i nekoliko brojeva časopisa „Dometi”. Ono što ga uistinu čini posebnim jest njegova nevjerojatna odvažnost da čitavo vrijeme okuplja mnoge suradnike, likovne umjetnike, prevoditelje, kao i suurednike svih izdanja, a ono što me je najugodnije iznenadilo jesu predstavljanja svakog broja „Rivala” pred uvijek prepunim gledalištem. Svakako treba naglasiti da je Urem promicatelj hrvatske književnosti u svijetu, no o tome nešto kasnije.

Sve je počelo 1987. godine Gospodnje kada je Urem iznenada javnosti u okviru „Biblioteke Val” predstavio tiskanu zbirku „Riječki krug redom“ u kojoj je mjesta našlo desetak tada mladih riječkih novinara i pisaca. Istini za volju, većina njih nije se zadržala na književnoj sceni, ali negdje je trebalo pokrenuti kotač zamašnjak, pa makar svi kasnije i zaboravili na taj slučaj.

Naslov zbornika-knjige nije baš slučajan; dobrim poznavateljima književnih djela Bertholda Brechta odmah će na pamet pasti njegova drama „Kavkaski krug kredom”... A u riječkome slučaju, naslov „Riječki krug redom” bio je pametan izbor s obzirom na to da se istom promicao novi naraštaj mladih riječkih književnika koji je trebao zamijeniti ili barem približiti se onom starom naraštaju koji se isto tako okupljao uglavnom na stranicama negdašnjih književnih časopisa.

Iste godine Urem objavljuje u suradnji s Edijem Jurkovićem zbirku „Pogledom u riječ” koji je zapravo, „nulti” broj budućeg „Rivala”, jer već sljedeće godine  pokreće časopis koji će se održati 13 godina; objavljena su 52 broja u 27 svezaka. RIJEČKI KRUG REDOMBilo je to u vrijeme kada Rijeka nije imala ni jedan časopis za književnost i kulturu na hrvatskome jeziku nakon 1968. kada je nestala „Riječka revija“ (prvi broj izišao je 1952.), a pokrenuti su „Dometi“ pod uredništvom Zvana Črnje u kojima su objavljeni vrlo vrijedni članci iz književne i znanstvene povijesti te djela naših primorskih i istarskih klasika.

No usud jednome sjajnom časopisu nakon čistki „proljećara” nije bio previše naklonjen, nakon ukinuća Ogranka Matice Hrvatske „Dometi” su prešli u ruke Izdavačkog centra Rijeka i časopis je postao nešto sasvim drugo, soc-marksističko glasilo u kojem nema više mjesta za književnost – no ne ćemo o tome, za zaborav! „Dometi” su sudskom odlukom 1995. vraćeni Ogranku MH, zahvaljujući predanosti pokojnog mr. Darka Dekovića, predsjednika Ogranka MH i „proljećara”. No od toga vremena izostaje financijska potpora Grada Rijeke, jedino opstoji potporom Središnjice MH.

Hm, da… „Rival”, kao pravo osvježenje na književnoj sceni, ne samo u Rijeci, nego i u Hrvatskoj, zapravo je bio od strane gradske uprave doslovno nakladnički „outsider“, svaki broj s obzirom na skromnu materijalnu potporu, pače i nikakvu, kao da je bio posljednji, uvijek je kasnio, čak i za godinu objavljivanja, a taj posljednji zaključen je 2001. pod spomenutim nazivom „Dan velikih valova“ – proza i poezija Rivalova naraštaja s bibliografijom časopisa 1988-2000. i biblioteke 1987-2001. Naravno, bez financijske potpore, uredničkih i autorskih honorara te ozbiljnog proboja na tržište časopisa, više nije bilo moguće opstati. Mladen Urem, čovjek sa dva fakulteta, za onih petnaest godina radio je neumorno na razvoju riječke književne periodike, a najčešće bez honorara, bez dana radnog staža i socijalnog osiguranja, a za to nitko od nas nije znao, tek je sam to priznao nakon što ga je osobno Goran Crnković, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci, pozvao i zaposlio ga.

Izbor naslovnica Rivala

Sjećam se itekako dobro kada sam za jednoga slučajnog susreta i razgovora s Mladenom Uremom doznao da je financiranje „Rivala” doslovno onemogućio tadašnji gradonačelnik Rijeke Slavko Linić. Mladen je bio prilično ljutit i rekao, između ostalog (da ne spomenem njegove žestoke psovke!), kako je ovaj grad postao doslovno zadnja rupa, mrtav grad! Eh, taj isti Mladen Urem uz dr. Darka Gašparovića slovi za najboljeg poznavatelja života i djela Janka Polića Kamova, kojemu je posvetio mnogo svoga vremena, pače i objavio je nekoliko njegovih pripovijedaka u američkim književnim časopisima „World Literature Today”, „Corner”, „Partisan Review” i „Grand Street” te su tamošnji prosuditelji našega Sušačana uvrstili u 300 najzanimljivijih književnika 20. stoljeća!

Istom je priredio zbirku Kamovljevih djela za američko tržište „Janko Polić Kamov: Selected Short Storyes and Poems” (1997.), zatim jedinstvenu antologiju hrvatske pripovijetke pod nazivom „Južnjačke misli i druge priče” – „Southerly Thoughts and Other Stories (An Anthology of Croatian Short Stories by Ksaver Šandor Gjalski, Janko Polić Kamov, Miroslav Krleža, Vladan Desnica, Ranko Marinković, Slobodan Novak, Ivan Aralica, Ivan Slamnig, Antun Šoljan and Nedjeljko Fabrio” (2005.). 0001399 mladen urem kamov selected short stories and poems 550Kamova je predstavio i na njemačkome jezičnom području u časopisu „Akzente” (2007.), a zatim i knjigom „Janko Polić Kamov – Zwischen Fluch und Toleranz” (2009.).

Glede mog sudjelovanja u „Rivalovu“ naraštaju, zahvaljujući dr. Jadranu Zalokaru objavljeno mi je pet haikua („Rival“, br. 1-2, 1997.) u okviru predstavljanja riječke haiku scene, a na zahtjev Mladena Urema, dostavljam mu još dvije drame: „Kuća usnulih srdaca“ („Rival“, br 1-2, 1998.) i „Sretan Božić” („Rival“, br. 1-2, 1999.). Žarko Milenić objavio je kratak ogled „Propast zlatnoga grada“ („Rival“, br. 1-2, 2000.) o mojoj drami objavljenoj u autorskoj nakladi „Atlantida grmi za vječnost“ (1999.).

Stigao je i taj „Dan velikih valova“ (čini mi se da je naslov predložio Bojan Mušćet prema istoimenu igranom slikopisu redatelja Johna Milliusa, 1978.) kao svojevrstni „hommage“ jednome vremenu, književnom, stvaralačkom, kulturnom, uljudbenom… a kad se val povuče, uglavnom ostane pustoš! Ovaj zbornik, ili antologija naraštajna, podijeljena na prozu i poeziju, uredili su Mladen Urem, Goran Ušljebrka i Milan Zagorac. Svoje mjesto dobio sam među proznim autorima; objavljene su mi dvije pripovijetke „Žena kralja magle“ i „Divlje mlijeko“. Naravno, bila mi je čast, ali (eto ga na!) kad znadeš da više nema „Rivala”, onda se zabrinuto upitaš gdje ćemo objavljivati svoje književne uratke i kako ćemo se osjećati kada nam nitko ne bude imao reći što u tim našim djelima vrijedi ili je bezvrijedno?

Treba ovdje spomenuti barem nekoje istaknute književnike od ukupno 73 koji su se našli na 320 stranica „Dana velikih valova”: Branko Čegec, Nikola Petković, Damir Miloš, Irvin Lukežić, Branko Maleš, Damir Urban, Igor Žic, Irena Lukšić, Diana Rosandić, Boris Biletić, Radovan Tadej, Rosario Jurišić Vrgada, Sanja Lovrenčić, Hrvoje Barbir Barba, Ivica Prtenjača, Igor Večerina, Delimir Rešicki, Davor Velnić, Milan Zagorac i dr.

Zanimljivo je i oblikovanje naslovnica „Rivala” koji se time posve razlikovao od stereotipnih naslovnica svih književnih časopisa u Hrvatskoj, za što su bili zaslužni Zvonimir Pliskovac, Ivan Mišković, ali ponajviše Mladenov brat Andrej Urem koji se okušao i u pjesništvu. DAN VELIKIH VALOVAIstom je zanimljivo kako se časopis mijenjao razvojem informatike i digitalizacije pa je uređivanje postalo kudikamo lakše; donosili smo Mladenu diskete sa snimljenim tekstovima, a to je značilo zauvijek zbogom kuckanju na pisaćim strojevima...

Svi mi koji pripadamo „Rivalovu“ naraštaju, vjerujem, zahvalni smo uredniku prof. Mladenu Uremu što nam je omogućio predstaviti naše književne uratke, ali ono što je Mladen započeo te davne 1987., čvrsto i tvrdoglavo je zaključio 2001. i nije se dao nagovoriti da nastavi s projektom „Rival”. Tih posljednjih godina provlačilo se ono neugodno pitanje treba li to uopće Rijeci, odnosno, što Riječankama i Riječanima znači nekakav časopis „Rival” s neredovitim izlaženjem i sa skromnom, najčešće nikakvom potporom Gradske uprave i koji se više daruje nego prodaje.

No što god mislili o tome, „Rival” je ipak ušao u povijest riječke hrvatske književnosti i nakladništva, baš kao i prethodno „Riječka revija”, „Dometi“, „Kamov“, „Književna Rijeka“, „Sušačka revija”, pače i kratkotrajno „Književno pero”. Istini za volju, svjedokom sam prolaznosti tih izdanja, naime, kad počne padati naklada, npr. od 1800 primjeraka do onih posljednjih 100 i doslovno s tek toliko stranica teksta, tada sebi treba priznati da to više nema smisla... No bez tih književno-nakladničkih ostvaraja, osobito od pojave „Riječke revije” prije 70 godina, prvoga hrvatskog književnog časopisa u Rijeci, naš grad na moru složen s obje strane Rječine zaista bi tekao poput mrtva grada bez kulturno-povijesnog identiteta kojemu su obol dali i riječki književnici.

Na posljetku, pratim svoje „naraštajce“, ali ne baš tako redovito kao u ono vrijeme, nekoji su partili za vavek, ima ih danas daleko od Hrvatske, nekoji su se odali isključivo novinarstvu, profesuri na fakultetima, znanosti, glazbi, pače i politici, ima ih koji i danas objavljuju, vode nekakve književne udruge, organiziraju susrete, tribine itd. U posljednje vrijeme nekoliko rivalovskih nostalgičara pokušava nastaviti tamo gdje je Mladen Urem stao, ali to nije ni blizu onome stvaralačkom vremenu. Zapravo, postoji u Rijeci „RI Lit”, nekakva skupina „manifestanata” koji na te svoje priredbe pozivaju samo odabrane, prema simpatijama i prijateljstvu, a to baš i nije u duhu negdašnjega Uremova književnog i nakladničkog programa. Istini za volju, s mnogima se od tih riječkih pisaca ne slažem, nekoji me stvarno više ne zanimaju, ali nitko od nas ne može izbjeći činjenicu da smo svi mi zajedno dionici onoga „Rivalova” i ovoga posve praznoga – namjesto proznoga i poetskog – vremena!

Siniša Posarić

 

Ned, 14-04-2024, 00:28:06

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.