Amnezija

Imajući iskustvo življenja s obje strane bare, u Hrvatskoj i SAD-u, osjećam se pozvanim napisati nekoliko redaka o našoj domovini, onako dijagnostički. S jedne strane imamo SAD, zemlju koja u političkom, ekonomskom, financijskom i bilo kojem drugom smislu želi pod svaku cijenu zadržati status svjetskog policajca. S druge strane smo mi, zemlja koju PovijestMladi naraštaji - budućnost ove zemlje - su zahvaćeni kao i njihovi roditelji upravo povijesnom amnezijom; sve što se dogodilo 90-ih godina prošlog stoljeća je zapravo nestalo iz njihovog sjećanja. Hrvatima povijest nije (uči)teljica već (tuži)teljica života.hrvatski narod sve više naziva "Apsurdistan". I što je najgore, u pravu su. Kad ne bi bilo tragično, stanje u hrvatskom društvu bi bilo komično. Jednom riječju, gdje god se okrenem, sve je stalo. Ne radi. Ne funkcionira. Na trajnom je godišnjem odmoru.

Mi, Hrvati, patimo od nacionalne amnezije. Jednostavno rečeno, zahvatio nas je poremećaj gubitka memorije, koji ima mnogo oblika i pojava. Navest ću samo dvije vrste: povijesna i histerična.

Naime, generacije ljudi koji su proživjeli Domovinski rat su sada u srednjim godinama i očekivali bismo da su prenosili ili prenose budućim naraštajima događaje minulih godina - patnju i ponos. Mladi naraštaji - budućnost ove zemlje - su zahvaćeni kao i njihovi roditelji upravo povijesnom amnezijom; sve što se dogodilo 90-ih godina prošlog stoljeća je zapravo nestalo iz njihovog sjećanja. Hrvatima povijest nije (uči)teljica već (tuži)teljica života.

Amnezija nas drži još zarobljene u nekakvim logorima, gladne i napuštene. Ne dopušta nam da uzmemo u ruke sudbinu i sreću (da ne kažem krunicu, kao časne generacije Hrvata), ne da bi zanijekali Božju istinu o čovjeku, nego da s njim gradimo svoju domovinu. Zar to nije bio san onoga koji je zaslužan za šahovnicu između triju boja, umjesto crvene oštrice? Koliko SAD imaju drugačiji odnos prema svojoj povijesti pokazuje i činjenica da su uzeli tekst napisan tijekom britanskog bombardiranja jedne američke utvrde (1812!) za svoju himnu.

Tko smo i gdje pripadamo

Nismo nikome ništa dužni, osim samima sebi i našoj djeci. Teška je riječ odgovornost, ali pobjeći se od nje ne može. Tko je zaslužan za sve što nam se trenutno događa? Nitko doli mi PripadnostNaša pripadnost je upravo naša kultura i vjera. Danas je mnogima u interesu Hrvatsku odvojiti od Staroga kontinenta, ali i još više od veze sa jednom stolicom-Svetom. Naime, budući da promicatelji, a ujedno i naši vlastodršci, promiču vrlo tolerantno ali usput i bezbožno društvo, sve druge autoritete treba anulirati.sami. Dokaz je tome i uspjeh prošlogodišnjeg referenduma o braku kao zajednici muškarca i žene. Ovdje dolazimo do paradoksa: zemlja koju resi korupcija i ostale "kreposti" postaje jedina u svijetu subjektom najuzvišenije primjene vladavine demosa. Dakle, promjene su ne samo moguće, nego neminovne.

Postoji i još jedna vrsta amnezije koja se rasprostranila u našim krajevima, a to je histerična amnezija - zaboravljanje osobnog identiteta. Ovdje prije svega mislim na kulturni i vjerski identitet, koji dakle oblikuje same temelje jednog čovjeka ili naroda. Naša pripadnost je upravo naša kultura i vjera. Danas je mnogima u interesu Hrvatsku odvojiti od Staroga kontinenta, ali i još više od veze sa jednom stolicom-Svetom. Naime, budući da promicatelji, a ujedno i naši vlastodršci, promiču vrlo tolerantno ali usput i bezbožno društvo, sve druge autoritete treba anulirati.

Dok je Titov komunizam nijekao pravo na samoodređenje jednog naroda, Crkva radi upravo suprotno. Tako smo na nedavnim okupljanjima u Ukrajini mogli vidjeti i katoličke svećenike. Opet nam SAD može poslužiti za primjer: američki je Senat 2005. zabranio svim tvrtkama koje se bave prodajom nekretnina da vlasnicima uskraćuju pravo vijorenja zastave na njihovom posjedu. Nitko nam neće pomoći da ozdravimo od ovog histeričnog zaborava identiteta ako se mi sami ne trgnemo. Za početak, upitajmo starije generacije kroničara tko smo i gdje pripadamo!

Ivan Perković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.