Povodom smrti Dragog vođe Kim Jong-ila – izvadci iz knjige o J. B. Titu

Četvrtak, 22. prosinca 2011.

Svi svjetski mediji izvijestili da je u Sjevernoj Koreji u subotu umro Dragi vođa Kim Jong-il. Oko njega se razvio kult ličnosti koji listom svi danas ismijavaju, uključujući i hrvatske medije. Ono što, međutim, mnogi hrvatski mediji propuštaju uočiti je balvan u vlastitom oku. Naime, kult ličnosti Josipa Broza Tita se i danas nesmiljeno gradi iako je jasna njegova izravna odgovornost za poratna masovna ubojstva, zbog kojih su Hrvatska i susjedna Slovenija puni masovnih grobnica s više od 100.000 žrtava.

Da bi ipak ukazali kako postoje mnoge sličnosti između dvaju zločinačkih režima, u nastavku povodom smrti Dragog vođe Kim Jong-ila donosimo izvatke iz knjige Slavka Radičevića o Josipu Brozu Titu.(mm)

Izvadci iz knjige Slavka Radičevića "Tri zla dvadesetog stoljeća"- Rijeka 2010.

Josip Broz Tito

Josip Broz Tito je uistinu povijesna i kontroverzna osoba. On nije bio socijalista, a niti socijaldemokrata, a o demokratu ne može se ni govorili. Bio je diktator koji je uzdigao kult svoje osobe (ličnosti) uz Tito pomoć komunista i odanih komunističkih antifašista, pronalazio načina da svoju diktaturu svijetu predstavi - kao samoupravni socijalizam. Iskoristio je prednost u sukobu s Informbiroom, našao mjesto u svjetskim zbivanjima stvarajući lažne vrijednosti proglašenog samoupravljanTitova raskošTito je živio u dobru i u raskoši poput bega, raspolagao je vilama (Vila Zagorje, Brdo kraj Kranja i dr.), jahtama i brodicama (Galeb), posjedovao osobni vlak (Plavi vlak) i neograničena financijska sredstva i poseban luksuzan život, a omogućio je i najbližim suradnicima sličan život. Drugi komunisti su sve to dobro znali i javno ga obožavalija.

Tito je živio u dobru i u raskoši poput bega, raspolagao je vilama (Vila Zagorje, Brdo kraj Kranja i dr.), jahtama i brodicama (Galeb), posjedovao osobni vlak (Plavi vlak) i neograničena financijska sredstva i poseban luksuzan život, a omogućio je i najbližim suradnicima sličan život. Drugi komunisti su sve to dobro znali i javno ga obožavali.

Njegova dugogodišnja vladavina trebala bi biti predmet jednog šireg znanstvenog i interdisciplinarnog razmatranja, a do tada treba brisati njegovo ime u svima naseljima i gradovima gdje je do danas zadržano.

Josip Broz znao se dodvoriti, ne samo Staljinu, nego i Churchilu.

Josip Broz bio je jedan od utemeljitelja komunističkog pokreta i simbol obnovljene komunističke Jugoslavije, zloglasnog komunističkog režima, zapovjednik partizanskih postrojbi, maršal Jugoslavenske armije, osnivač OZNE i KNOJ-a, doživotni predsjednik države, generalni sekretar KPJ, i neprikosnoveni gospodar jugoslavenskog totalitarnog sustava.

Tito je bio najbolji Staljinov učenik, poznat pod imenom Valter koji je preuzeo njegove metode tijekom rata i poraća kako bi se održao na vlasti.

Tito je kao političar, nema dvojbe, stekao ugled medu ratnim saveznicima nakon raskida odnosa sa Sovjetskim Savezom.

Nemoguće je zanijekati da Tito nije zapovjedio da se tijekom svibnja i lipnja 1945. izvrši pokolj zarobljenih ratnih Staljin vojnika i civila tijekom Križnoga puta, jer to proizlazi iz vodeće funkcije prvoga čovjeka KPJ . Isto tako ne može se osporiti da su jedinice JNA u ratu, a posebice poslije rata postupale protivno međunarodnom pravu i međunarodnim konvencijama o zaštiti zarobljenih osoba. Kod njega to proizlazi iz položaja kojega su imali svi komunistički vođe u svakoj državi.

Staljinove čistke u Jugoslaviji provodio je Josip Broz Tito već u ratu, a poslije rata na Križnom putu i protiv «ostataka» neprijatelja (fašista, ustaša, domobrana, špijuna i ubojica i protiv ostalog stanovništva.)

Jedna od zapovijedi s proljeća 1945. - upućena svima partijskim komitetima i komesarima vojnih jedinica - glasila je: «Ovih dana pružit će se prilika da KPJ preuzme vlast na cijelom teritoriju države. Ta prilika trajati će samo nekoliko dana, a možda i samo nekoliko sati,i ako u to vrijeme ne LIKVIDIRAMO sve naše neprijatelje ta će se prilika zauvijek izgubiti. »

U svibnju 1945. u svome govoru na mitingu u Ljubljani Tito je rekao: «Likvidirali smo 200.000 bandita, a još toliko smo ih zarobili. Stigla ih je naša ruka pravde».

U Staljinovim «čistkama» od 1936. do 1939. živote je izgubilo nekoliko milijuna ljudi, a među njima ubijeno je oko osam stotina jugoslavenskih komunista, koji su kao izbjeglice živjeli u toj državi. Među njima bilo je i nekoliko istaknutih hrvatskih komunista kao npr. Buro Cvijić, Vlado Copić, Stjepan Cvijić, Josip Ciznički poznat pod pseudonimom Milan Gorkić. Tito nije do kraja svoga života ni jednog od njih rehabilitirao.

Tito se u dva navrata sastao s Dražom Mihajlovićem u zapadnoj Srbiji. Dana 1. listopada 1941. partizani i četnici su sklopili sporazum, prema kojem osnivaju zajednički četničko-partizanski vojni stožer i obvezuju se da će prilikom osvajanja mjesta postaviti u njima zajedničku vlast. Prema navodima Milovana Đilasa «Tito je Draži ponudio položaj zapovjednika oružanih snaga u Srbi, a možda i u Bosni ne vjerujem."

Drugi o Titu

Poznata je Titova izjava: «Prije će Sava poteći uzvodno, nego će Hrvati imati svoju vojsku.»

Milovan Đilas, uvaženi član KPJ, rekao je:

«Josip Broz podržavao je Staljina i Staljinovu monolitnu politiku mnogo prije nego je stigao u SSSR rane 1933. godine. žrtve komunizma Što više on je prototip novog monolitnog duha u partiji. Staljin i Staljin iza m sukladni su Titovom mentalitetu i njegovom ideološkom razvoju... Da li je Tito odgovoran za zločine u Jugoslaviji, je li Tito za to izravno davao naređenja, to nitko ne zna, ali je sigurno da je on bio za jedino radikalno rješenje iz pragmatičnih razloga.»

Đilas je isto tako rekao: «Hrvati su pobijeni da bi Jugoslavija mogla živjeti.»

Prema mišljenju Ivana Supeka, «grupa oko Tita bila je boljševička, a boljševici nisu antifašisti.»

Pero Simić, srpski novinar i publicist, u knjizi «Tito fenomen stoljeća» na str. 221. piše da je Tito pozvao oznaša Jeftu Šačića, kojemu je u grču rekao: «Pobiti , kreni u Sloveniju i prenesi naredbu komandantima naših armija.»

Dr. Mitja Ferenc, slovenski povjesničar navodi da se «zločin nije mogao dogoditi bez znanja i naloga najvišega jugoslavenskog političkog vrha na čelu s Josipom Brozom Titom».

Varaždinski biskup Josip Mrzljak navodi kako je Tito 20. svibnja 1945. na Kapucinskom trgu rekao: «U Varaždin nisam došao službeno govoriti o politici, već da obiđem jedinice JA koje u okolici obavljaju važne zadaće na konačnom obračunu s hrvatskim smradom.» Tom prigodom najavio je svima predstavnicima režima «da će u novoj komunističkoj državi svjetlost dana gledati samo toliko dugo, koliko put traje do najbliže jame».

Znanstvenik Jakob Klaus u svojoj Pokolj HrvataIvan Mestrović za vrijeme svoga boravka na Brijunima postavio je Titu izravno pitanje o masovnim pokoljima Hrvata, naročito u proljeće i ljeto 1945. Tito mu je na to ovako odgovorio: «To se nikada nije moglo izbjeći. Trebalo je pustiti da se Srbi izdovolje.»knjizi «Moj dnevnik» na listu svjetskih najvećih ubojica stavlja Josipa Broza Tita na deseto mjesto (s milijun žrtava poslije završetka Drugog svjetskog rata).

Ivan Mestrović za vrijeme svoga boravka na Brijunima postavio je Titu izravno pitanje o masovnim pokoljima Hrvata, naročito u proljeće i ljeto 1945. Tito mu je na to ovako odgovorio: «To se nikada nije moglo izbjeći. Trebalo je pustiti da se Srbi izdovolje.»

Kosta Nađ, zapovjednik Treće jugoslavenske armije izjavio je da je 150.000 protivnika palo u njegove ruke i da ih je na kraju prirodno likvidirao. Nađ dodaje da je o svome uspjehu odmah javio Titu i da je to bio njegov zadnji izvještaj o Drugom svjetskom ratu.

Sveobuhvatni zločini nisu se mogli provesti na svoju ruku, već samo po nalogu ili odobrenju Josipa Broza, vrhovnog zapovjednika partizanskih postrojbi, generalnog tajnika (sekretara) KPJ. Ono što je Staljin učinio Poljacima, Čerkezima, Kozacima, Rusima i drugim narodima SSSR-a, to je Josip Broz učinio Hrvatima u ratu, a posebice na Bleiburgu, Križnom putu i protiv ostatka neprijatelja: fašista, ustaša, špijuna i ubojica. Danas u Rusiji nema trga, a ni mjesta s imenom Staljina, a najljepši trg u Zagrebu nosi ime maršala Josipa Broza Tita.

Sustavna i masovna ubijanja

Poslove likvidacije ljudi vršila su dva državna organa, Odjel zaštite naroda (OZNA) osnovan 13. svibnja u Drvaru i Bleiburg Korpus narodne obrane (KNOJ) osnovan 15. kolovoza 1944. kao posebna središnja i kontraobavještajna služba imala je i poseban zadatak da obračuna sa svim suparnicima i neistomišljenicima komunističke vlasti.

Tito snosi osobnu odgovornost za zbivanja na Bleiburgu, u Sloveniji 1945., tijekom Križnog puta, u kaznionica Stara Gradiška, Lepoglava, Požega, Golom otoku i drugim mjestima gdje su Hrvati izdržavali kaznu. To treba stalno ponavljati i nikada ne prekrivati. U Jugoslaviji su sustavno progonjeni ne samo ustaše, već i liberali, demokrati, članovi HSS i mnogi drugi nazvani neprijatelji naroda.

De Gaulle je odmah poslije rata zapovjedio da se sudi samo onima koji su krivi, a ostali se moraju uključiti u obnovu zemlje, zato je prezirao Tita i nikada se poslije rata nije s njime sastao.

Zoran Božić piše; «Kako je moguće da za «more krvi» nije izrečena ni jedna presudama još uvijek postoji trg u Zagrebu s njegovim imenom, da se kroz mnoge medije uporno glorificira bivša država Jugoslavija, a prešućuju strahote te države. Gdje je Državno odvjetništvo, mjerodavne institucije HAZU, HHO, sveučilišne katedre, udruge građana, što je sa saborskom komisijom za istraživanje rata i poraća? »

Titoisti

Tito je bio i ostao komunist lenjiskostaljnističkog tipa koji je vjerovao u moć partije i sile, a znao i odobrio zločine Bleiburga, Križnog puta, Jazovke, kaznionica Stare Gradiške, Lepoglave, Požege, Golog otoka itd. Mnogi smatraju da on ne može služiti kao nekakav uzor dobra.

Titoisti su se uvukli u sve institucije hrvatske države te brane njegov lik i djelo šireći komunističku Jugoslaviju kao bolje Tito rješenje za Hrvate.

Pod Titovim tiranskim režimom hrvatski narod je proživio jedan od najtežih progona u svoj povijesti.

Imena trgova i ulica

Preimenovanje ulica, trgova, naselja itd. nije sveobuhvatno pa bi trebalo i dalje raditi na tomu. Posebno se ističe i naglašava preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu. U Hrvatskoj se njegove biste vade iz naftalina na proslavama u kojima nastupaju i državni dužnosti i zastupnici Hrvatskog sabora. Zbog žrtva komunizma potrebno je demontirati Tita na i svakom mjestu. To je demokratski proces kojemu nema alternative.

Nužno je kod nas provesti detitoizaciju, a to znači odbaciti sve pojave povezano s komunizmom i jugoslavenstvom. Nacistički simbol kukasti križ, i fašistički pozdrav ispruženom desnom rukom su javno zabranjeni i stavljeni izvan zakona. Međutim, crvena zvijezda simbol totalitarnog komunizma javno se upotrebljava u postkomunističkim strankama, neokomunističkim udrugama, na proslavama Titovih obljetnica i drugih nadnevaka propalog komunizma, na spomenicima NOB, na sastancima a pri tome se ništa ne događa i vlada opća šutnja. Znači slavi se simbol osuđene i propale ideologije koja je proizvela više stradanja ljudi nego fašizam, nacizam i militarizam zajedno, što je utvrđeno u znanstvenim radovima. Pri tome se ništa ne događa i vlada opća šutnja.

Slavko Radičević ("Tri zla dvadesetog stoljeća")

KOMENTARI ČITATELJA

#1 Moji prilozi za biografiju zločinca broza — zmijicamala 2011-12-21 19:32

Kao poslušni Kominternin agent, broz je bio nacistički saveznik skoro dvije godine.
Od 23. kolovoza 1939.do 22. lipnja 1941. godine.

Pozdrav vaš zmijicamala

Povodom smrti Dragog vođe Kim Jong-ila – izvadci iz knjige o J. B. Titu

Izvadci iz knjige Slavka Radičevića "Tri zla dvadesetog stoljeća"- Rijeka 2010.

Josip Broz Tito

Drugi o Titu

Sustavna i masovna ubijanja

Titoisti

Imena trgova i ulica

KOMENTARI ČITATELJA

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

Abecedni popis autora

Uvjeti korištenja

Naša udruga

Stranice članova

Izbor publikacija

Prijava na Portal