Pravaš Stipe Javor

;eđu stotinama / tisućama progonjenih, uhićivanih ili likvidiranih Hrvata u Karađorđevoj Jugosatrapiji iznimno je potresan primjer legendarnog pravaša Stjepana Javora (1877.-1936.) koji je bio predsjednik Građanskoga kluba Hrvatske stranke prava i zagrebački oblasni zastupnik. Pokopan je u mirogojskim arkadama uz ostale hrvatske uglednike Stjepana i Pavla Radića, Đuru Basarićeka i Milana Šufflaya... Nažalost, prošloga tjedna njegovu časnu uspomenu drsko je povrijedila novinarka S. Modrić tendenciozno-provokativnim člankom u Telegramu (Utješno je što joj je onako odlučno odgovorio dr. Hasanbegović!) Sve to potaknulo me zaviriti što su o njegovoj smrti zabilježili tadašnji splitski dnevni listovi. Naime, u sličnim, po režim 'delikatnim slučajevima', državna je cenzura dozvoljavala objaviti tek službena priopćenja ili vijesti agencije Avala... Tako je bilo i ovoga puta, Jadranski dnevnik na naslovnoj stranici donosi:

Demonstracije u Zagrebu

POGREB POK. STJEPANA JAVORA — 30 RANJENIKA — SLUŽBENO SAOPĆENJE O DOGAĐAJIMA (k) ZAGREB, 31. III.

"Sinoć u 10 sati zagrebačka uprava policije izdala je slijedeće saopćenje:

Javor33

Danas u tri sata poslije podne obavljen je sprovod Stjepana Javora, koji je 27 ovog mjeseca umro u kaznenom zavodu u Srijemskoj Mitrovici, odakle je prenesen u Zagreb. Na sprovodu skupila se ogromna masa građana. Sam sprovod sa crkvenim obredom i govorima završen je u potpunom miru i redu, tako da je disciplina građana bila uzorna. Nakon pogreba većina učesnika razišla se mirno kućama. Jedna grupa od oko 2 hiljade osoba, koja je bila većinom sastavljena od besposlenih radnika i neodgovornih elemenata frankovačko-komunističke orjentacjje uputila se demonstrirajući preko Jelačićevog trga, gdje je kamemjem napala policijske stražare bez ikakvog povoda. Poslije toga su demonstranti rastjerani, pa je u tom dijelu uskoro uspostavljen mir i red. Međutim nešto kasnije u Gundulićevoj ulici i na drugim mjestima demonstranti su napali policijske organe pucanjem iz revolvera i kamenjem. Do nastupa mraka demonstranti su polupali i opljačkali izloge trgovine oružjem »Kočonda« u Gundulićevoj ulici, delikatesnu radnju Ilije Bogdanovića, bazar König, apoteku Praunspenger, a u kafani »Korzo« razlupali su jedan d|o namještaja. Osim toga razbili su izloge »Bate«, a tako isto prozore na raznim kućama. Prilikom ovih sukoba ranjeno je oko 30 lica i to od demonstranata 19, a od redarstvenih organa 11. Uhapšeno je više lica kod kojih su prilikom premetačine pronađeni revolveri i kamenje. Obzirom na ove dogđaje upozorava se građanstvo da će u buduće redarstveni organi u interesu čuvanja mira i reda najstrožije postupati protiv svih izgrednika| narušitelja mira. A. A."

Javor2

Iz ovog priopćenja saznajemo dvije značajne činjenice. Prvo, da je u sprovodu sudjelovala "ogromna masa građana" (zapravo bilo ih je oko 100.000!) te drugo: da je poslije "grupa od oko 2 hiljade osoba", većinom sastavljena od "besposlenih radnika i neodgovornih elemenata frankovačko-komunističke orjentacjje" demonstrirala, napadala policiju, razbijala izloge itd. Iz tih podataka možemo zaključiti da je u Zagrebu naprosto "ključalo" te da je vladao žestoki građanski revolt protiv jugosrpskog režima. Na temelju drugog članka, objavljena na istoj naslovnoj stranici, možemo pretpostaviti da je Javorova smrt aktualizirala zabrinutost međunarodne javnosti po pitanju progona političkih neistomišljenika u Kraljevini Jugoslaviji...

Koliko se političkih osuđenika nalazi u kaznenim zavodima?

SAOPĆENJE MINISTRA PRAVDE KAO ODGOVOR NA PISANJE STRANE ŠTAMPE

"BEOGRAD, 31 III. Povodom vijesti u stranoj štampi da se u našim kaznenim zavodima nalaze hiljade političkih osuđenika, zastupnik ministra pravde g. Dragiša Cvetković dao je predstavnicima štampe slijedeće saopćenje: Kraljevska vlada, vjerna svom programu i svojim političkim linijama, predložila je kraljevskim namjesnicima širi ukaz o amnestiji i pomilovanju, koji je već obnarodovan. Ukaz obuhvata 62 lica koja su presudom državnog suda i drugih sudova osuđena za djela iz čl. 1 ili 2 zakona o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državi ili je pretres protiv njih u toku. Osim ovog broja oprašta se ostatak još nejzdržane kazne za još 99 lica. Smanjena je vremenska kazna za 65 osuđenika. Za pet lica abolira se krivični postupak, dok se za trojjcu daje abolicija. Od ovog ukaza izuzeta su lica (192) koja su osuđena zbog komunističke propagande i Ijca (81) koja su osuđena za djela iz čl. 1 zakona o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državi kao ubijstvo generala Kovačevića j raznih organa vlasti, pokušaj ubijstva sudaca i sreskih pisara, lica osuđena radi pljačke i razbojništva u vezi sa ubijstvom organa vlasti i konačno lica osuđena za špijunažu u vezi sa čl. 1 tačka 5 pomenutog zakona. Prema tome u kaznenim zavodima u čitavoj zemlji osim ovih 65 osuđenika, kojima je ovim uikazom smanjena vremenska kazna, nalazi se još 273 lica na izdržavanju kazne koja su osuđena za djela jz člana 2 spomenutog zakona, ukupno dakle 338 lica nalaze se na izdržavanju kazne u svim kaznenim zavodima za napred spomenuta djela iz čl. 1 zakona o zaštiti javne sigurnost; i poretka u državi. Očito je da su potpuno neistinite i tendenciozne vijesti u stranoj štampi, da se u našim kaznenim zavodjma nalazi više hiljada osuđenika na izdržavanju kazne zbog djela iz čl. 1 i 2 zakona o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državi. Izvan svake sumnje je da su amnestija i pomilovanja doneseni u znatnom opsegu i u nastojanju da se u zemlji što prije doprinese smirenju i spokojstvu."

Stipe Javor

Budući da je hrvatska javnost s pravom slutila da je Javorova smrt zapravo posljedica strahovitih mučenja u istrazi te nastavljenim maltretiranjem po kaznionicama, nadležni organi pokušavali su je naprotiv protumačiti 'prirodnim' zdravstvenim problemima. Tako, u tom istom broju Jadranski dnevnik na drugoj stranici donosi i treću vijest:

BEOGRAD, 31 III. AGENCIJA »AVALA« JAVLJA

"Povodom neistinitih vijesti o uzrocima smrti pokojnog Stjepana Javora službeno se daje ovo saopćenje: Javor Stjepan rođen u Brinju 1877 godine, oženjen, 0tac 4 djece. U Zagrebu je osuđen od sudbenog stola 1931 god. zbog krivičnog djela iz čl. 1 tač. 1, 5 i 6 zakona o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državi na 20 godina robije. Ovu presudu odobrio je stol sedmorice u Zagrebu. Zadnjim ukazom Kraljevskog Namjesništva smanjena je Javoru kazna sa 7 godina zatvora. On je 24 studenoga 1931 god. bio upućen na izdržavanje kazne u Lepoglavu, a 10 svibnja 1933 godine premješten je na izdržavanje kazne u Srijemsku Mitrovjcu. Javor je bolovao od kile uslijed čega je iz zavodske bolnice bio upućen u banovinsku bolnicu u Srijemskoj Mitrovici zbog operacije. Operacija je izvršena i on je vraćen 12 prosinca prošle godine u zatvor. Uslijed operacije i slabosti Javor je bio vrlo slab. Njegova slabost se pogoršala i zbog štrajka glađu u veljači ove godine. Uprava zavoda upozorila je Javora da on iz zdravstvenih razloga ne smije štrajkovati glađu, ali on iz solidarnosti sa nekim osuđenim komunistima nije htio poslušati, jer je u stvari i štrajkovao zbog solidarnosti sa komunistima. Javor je poslije toga liječen ambulantno i primljen u zavodsku bolnicu u Srijemskoj Mitrovici. Poslije je bolovao od zapaljenja pluća sa temperaturom od 39 stup. 24 ožujka 1936 godine ustanovljen je apces pluća, a 27 ožujka Javor je umro u zavodskoj bolnci. Za vrijeme bolovanja Javora je pregledao g. dr Belošević, specijalista za unutrašnje bolesti kojem je bilo dozvoljeno da ga pregleda prije i poslije operacije. "

Javor44

NAPOMENA:

U citiranom priopćenju napominje se da je Javor "bolovao od kile"... Međutim, valja podsjetiti da je ta hernija zapravo bila posljedica monstruoznih "inkvizicijskih" postupaka koje su na Javoru primjenjivali policijski isljednici... Među ostalim užasima, poznato je da su ga razapinjali te mu o testise vješali ciglu (!) koju bi marni Karađorđevi batinaši uporno šutirali nogama... O Javorovoj tragičnoj sudbini postoji i narodna pjesma u kojoj se među ostalim navode i pojedinosti o perverzno-sadističkim umotvorinama Karađorđevih policajaca. Vidi poveznicu.
 

Frano Baras

Pet, 29-05-2020, 18:50:10

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.