Titov luksuz

Novinska je vijest bila kratka. „Predsjednica Republike odlučila: Titovu bistu i još 100 predmeta iz maršalove zbirke darovat će Muzejima Hrvatskog zagorja, koji će ih 23. svibnja prvi put izložiti javnosti u Kumrovcu." Toj će vijesti ljudi zaduženi za agitaciju i propagandu (agitprop) dati sasvim novu dimenziju. Na naslovnici nacionalnoga tjednika velikim je slovima napisano: Titovo blago, a manjim slovima ispod toga – seli u Zagorje.

Titovo blago? Valjda hrvatski titoisti misle tim mizernim pokušajem obmanjivanja javnosti još bar malo zadržati na životu duh jednoga totalitarizma koga je zastupao i simbolizirao Najveći Sin. Dva portreta, nekoliko skulptura, slonove kljove, poklon okrutnoga afričkog diktatora, sve skupa stotinjak predmeta ostavljenih u nekoj sobi vile izgrađene za Tita na Pantovčaku. I to je Titovo blago, pomislit će mladi čitatelji, a neupućeni će povjerovati u priču o skromnom čovjeku Titu, jer da nije istinita ta vijest ne bi bila na naslovnici i ne bi je isticali kao posebno važnu. I to mi je neko blago!? „Pogledajte tranzicijske lupeže. Pa onaj skupljač umjetnina i lovac ima deset puta više slika i trofeja. „Vrlo bijedno. To je kao da se objavi kako je iz jedne od desetaka vikendica nekoga bogatuna, nešto dekoracije i Tito u lovupoklona proglašeno njegovim blagom. A potpuna, istinita priča o Titovom blagu pokazala bi odurno lice i tih suvremenih titoista i jednoga totalitarizma koji se zaklinjao u odanost socijalnoj pravdi, jednakosti i vraćanju BlagoA potpuna, istinita priča o Titovom blagu pokazala bi odurno lice i tih suvremenih titoista i jednoga totalitarizma koji se zaklinjao u odanost socijalnoj pravdi, jednakosti i vraćanju kapitalističkih bogatstava radničkoj sirotiniji. Titovo blago nije ostalo na Pantovčaku. Tamo je bila samo njegova, nešto raskošnija vikendica.kapitalističkih bogatstava radničkoj sirotiniji. Titovo blago nije ostalo na Pantovčaku. Tamo je bila samo njegova, nešto raskošnija vikendica." Seljački sin, Tito je živio kao monarh, s brojnim palačama, privatnim otočjem, vlastitim vlakom i dvorskom svitom koja mu se divila", pisao je New York Times (5. svibnja 1980., neposredno nakon njegove smrti).

"Komunist koji je živio kao kralj", piše u naslovu teksta Raymonda Andersona. Čujmo i još jedno svjedočenje stranca, a ne nekoga hrvatskoga antiboljševika. U svom je dnevniku, koji je 2012. objavljen u knjizi The Richard Burton Diaries, slavni glumac napisao kako je njega i njegovu suprugu Elizabetu Taylor, prije odlaska k „velikom borcu za radnička prava", sestra kraljice Elizabete, princeza Margareta „upozorila da Tito i Jovanka žive u neviđenoj raskoši, u odnosu na njihovu rezidenciju kraljevski dom u Buckinghamskoj palači je zdanje srednje klase."

Tito je glumce po Brijunima vozio u otvorenom automobilu Lincoln Continental. U takvom je, iznimno skupom autu, ubijen u Dallasu i američki predsjednik J.F. Kennedy. Danas se automobili koji su Titu bili na raspolaganju procjenjuju na 10 milijuna eura. Među njima je čak osam Mercedesa Pullman zvanih "diktatorwagena", (ukupno ih je proizvedeno 428). Nitko ih nije imao više od Tita. A posebno vrijedan automobil iz Titove kolekcije je Mercedes 600 Pullman Landaulet, kabriolet sa šest vrata, kakvih je napravljeno samo sedam. Ti su automobili bili vrlo popularni među komunističkim vođama. SFRJ je kupila dva, a u takvim su se vozili i bugarski i rumunjski diktatori Todor Živkov i Nicolae Ceausescu. Automobili su bili tek maleni dio nevjerojatnoga blaga koje je Titu bilo na raspolaganju.

Zlato

Pogledajmo, vrlo površno, naravno, dio onoga što je, ostalo u jednoj vili u Beogradu u kojoj je živio pod kraj života? Osim trezora, Tito sefprema izvješćima beogradskih medija, u toj kući je najveću vrijednost predstavljao Titov ''zlatni ured'' na drugom katu. Tu je čuvao zlatnike, dukate i ostale zlatne darove. Trezor je prepun i vrijednih umjetničkih djela. Sve vrijedi, kako procjenjuju, najmanje 50 milijuna eura – spomenimo tek ponešto iz popisa: zlato (29.366 kg), zlatnici (2663 komada), predmeti od zlata, briljanti i dijamanti (149 komada je pripadalo obitelji Karađorđević)... U „Titov zlatni ured'' nitko nije smio ulaziti. Čak su i službenici vojnog osiguranja izbjegavali gledanje u Titovo zlato, u strahu da ''će sutra nešto nedostajati, pa da ih sve ne uhite''. Ta vila, izgrađena za Tita, kao stambeni objekt, vrijedi, kako pišu beogradski mediji, oko 20 milijuna eura, dok se pretpostavlja da kolekcija Titovih stvari u njoj vrijedi najmanje 30 milijuna eura.

Na Titovoj beogradskoj adresi, na Dedinju, usred velikoga parka, na raspolaganju mu je bio „niz objekata" - velika Tito plesDedinjeNa Dedinju je postojalo i podzemno zapovjedno središte, pravi mali „podzemni grad za dugotrajni boravak tridesetak ljudi, opremljen svim tadašnjim najmodernijim sustavima za komunikaciju i autonomno održavanje života unutar centra". Najveći je ipak bio Titov podzemni bunker na Visu. Taj je otok pun podzemnih prolaza i prostorija, čija je svrha bila zaštita Tita u slučaju kakve ratne opasnosti.rezidencija, lovačka kuća, teniski teren i Muzej 25. svibanj. Tu je bila i vila zvana Zlatni vrt (bašta) za Titovu „razonodu u starijim godinama" (902 metra četvorna; arhitekt je po ideje otišao u susjednu državu „i s rumunjskim kolegama obišao ljetnu rezidenciju komunističkog prvaka N. Ceausescua u Neptumu i rezidenciju u Bukureštu"). Trebalo bi dosta prostora kad bi se nabrojile sve Titove vile, počevši od one na Brijunima (Bijele vile, sagrađene 1955.) do one na Pantovčaku, pa ćemo to ostaviti za neku drugu priliku.

Kad se spominje Titovo blago nužno je spomenuti i luksuzna podzemna skloništa koja su se gradila za njega, njegove suradnike i vojni vrh. U komunističkoj Jugoslaviji za njih je izgrađeno 26 „objekata ispod zemlje". Ukupna se vrijednost gradnje, prema vojnim podacima, koje je iznio Prvoslav Davinić, bivši ministar obrane Srbije i Crne Gore, procjenjuje na 90 milijardi dolara. Istraživači procjenjuju da je taj iznos bio nekoliko puta veći od ukupnog duga SFRJ.

Pribrajaju mu se i troškovi bezbrojnih Titovih rezidencija i vila, koje su za održavanje i osoblje koje je brinulo o njima gutale milijarde dolara. Na Dedinju je postojalo i podzemno zapovjedno središte, pravi mali „podzemni grad za dugotrajni boravak tridesetak ljudi, opremljen svim tadašnjim najmodernijim sustavima za komunikaciju i autonomno održavanje života unutar centra". Najveći je ipak bio Titov podzemni bunker na Visu. Taj je otok pun podzemnih prolaza i prostorija, čija je svrha bila zaštita Tita u slučaju kakve ratne opasnosti.

Neosjetljivost na obmane

I onda se pri preseljenju jedne Titove biste s Pantovčaka hrvatsku javnost pokušava obmanuti govorom koji bi trebao prikrivati narav komunističkoga totalitarizma, a Tito sampanjacTitovo blago svesti na predmete sačuvane u jednoj sobi njegove vikendice na Pantovčaku. U Zagorju s ushitom govore kako će sad mnogi turisti navaliti kako bi vidjeli Titovu bistu. Pripremaju turističke vodiče koji bi znatiželjnike sa svih strana svijeta vodili stazama Josipa Broza. Prije konačnoga oblikovanja turističke rute, trebalo bi razmotriti i mogućnost posjeta bar vile na Dedinju, vožnju u Mercedesu 600 Pullman Landaulet, razgledavanje broda Galeb, posjet podzemnom skloništu u Konjicu (BiH), na Visu i u Biokovu, a nikako ne treba ispustiti posjet Lepoglavi, Staroj Gradiški i Golom otoku gdje je slao svoje političke oponente. Vodič bi mogao biti novinar koji je prikazujući „Titovo blago" u nacionalnom tjedniku, najviše entuzijazma pokazao prema albumu s fotografijama mladih udarnica na radnim akcijama. Kakav poklon Titu, kakvo blago!

Ponekad izgleda da se titoisti s nama igraju uvjereni da će nas crveni totalitarizamu u novom liku konačno i zauvijek pokoriti. Jesmo li zbilja postali toliko neosjetljivi na obmane, slabi i nemoćni, toliko umorni da smo zaboravili što znači biti dostojan baštinik žrtve za hrvatsku slobodu koju su titoisti desetljećima gazili i prezirali?

Ivan Bekavac

Čet, 14-11-2019, 12:53:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.