Tko želi nehrvatsku Wikipediju?

„Partizanski napad na hrvatsku Wikipediju" mogao bi biti naziv za usklađeni napad sa više strana kojem je ovih dana meta jedan od rijetkih masovnih medija u Hrvatskoj koji nije posve u rukama raznih korporatista i ljevičara.

Najprije je na Facebooku otvoren profil „Razotkrivanje sramotne hr.wikipedije" koji brzo prikuplja skoro 3.000 lajkova. Sudionici organiziranog cipelarenja hrvatske Wikipedije proglašavaju taj projekt nepovratno upropaštenim, jer su ga preuzeli, redom: „klerofašisti", „ustaše", „katolikotalibani", „radikalni desničari", „hrvatski nacionalisti" (...). Tekstići na tom Facebook profilu odišu jednim – objektivno rečeno – ekstremnoljevičarskim stavom, karakterističnim za mlađe potomke pripadnika „elite radničke klase" totalitarnog jugokomunističkog režima: onih mladaca koje veseli pjevati „Bandiera rossa", kojima je vrhunac estetskog doživljaja slušati kako Manu Chao pjeva dirljive stihove o Che Guevari ili kako Dubioza Kolektiv spominje J. B. Tita, te koji su u stadiju najrazuzdanije zabave među istomišljenicima sa suzom u oku pjevati „Od Vardara pa do Triglava".

Napadu se pridružuje i „Jutarnji list"

Potom „Jutarnji list" 10. rujna 2013. godine objavljuje članak iz pera novinara Gorana Penića, pod naslovom " 'NDH nije bila totalitarna, a žrtve u Jasenovcu pobili su ČlanciČlanci hrvatske Wikipedije koji govore o događajima iz razdoblja oko II. svjetskog rata su temeljito napisani, dobro prokomentirani između raznih autora koji su u njihovom sastavljanju sudjelovali (može se raspravu između autora čitati na kartici „Razgovor"), te potkrijepljeni vrlo velikim brojem izvora. Članci po intonaciji približno odgovaraju stavu kojega opća javnost u Hrvatskoj ima prema tom dijelu Hrvatske povijesti.partizani' Desničari preuzeli uređivanje hrvatske Wikipedije", gdje naš mili „Yutarnji" cjelokupnu administratorsku ekipu Wikipedije na hrvatskom jeziku karakterizira kao „očito radikalno desno orijentirana grupa". Poduži članak sa mnogo slika raznih ustaša, sa raznim citatima sa Wikipedije koji su istrgnuti iz konteksta; autor i urednici očito drže da će tek mali broj čitatelja otići provjeriti što to stvarno piše u tim Wikipedijinim člancima.

A može se konstatirati: članci hrvatske Wikipedije koji govore o događajima iz razdoblja oko II. svjetskog rata su temeljito napisani, dobro prokomentirani između raznih autora koji su u njihovom sastavljanju sudjelovali (može se raspravu između autora čitati na kartici „Razgovor"), te potkrijepljeni vrlo velikim brojem izvora. Članci po intonaciji približno odgovaraju stavu kojega opća javnost u Hrvatskoj ima prema tom dijelu Hrvatske povijesti.

Potom „Jutarnji" 12. rujna 2013. godine objavljuje članak – opet iz pera G. Penića, sa ovakvim optužujućim naslovom: "TKO NA WIKIPEDIJI VELIČA USTAŠE – Ovaj čovjek urednički potpisuje veličanje NDH". Tu se proziva viđenijeg administratora Wikipedije Darka Čokora, mlađeg intelektualca koji je hrvatskom narodu i jeziku darovao valjda tisuće sati radeći već desetak godina na projektu koji je od 2004. godine do danas u opsegu porastao sa 4.000 na čak 144.000 članaka. On je za „Jutarnji" jedan neupitni ustaša i veličatelj NDH. Stanimo ovdje ipak, i pogledajmo što doista hrvatska Wikipedija piše o NDH. Dobar i temeljit članak, koji počinje ovim odlomcima:

„Nezavisna Država Hrvatska (NDH) je bila marionetska država Sila Osovine.[1] Osnovana je 10. travnja 1941. nakon raspada i kapitulacije Kraljevine Jugoslavije na inicijativu nacionalsocijalističke Njemačke i fašističke Italije, o kojima je potpuno ovisila. NDH je također bila teritorijalni kondominij Njemačke i Italije.[2][3][4][5] Rimskim ugovorima predviđen je položaj NDH kao talijanskog protektorata. Državom je autoritarno vladao vođa fašističkog ustaškoga pokreta poglavnik Ante Pavelić, dok je naslovni kralj Tomislav II. imao samo simboličnu ulogu koja je i kao takva ukinuta nakon talijanske kapitulacije 1943. Sjeverna i srednja Dalmacije, dio Hrvatskog primorja i Gorskog kotara pripojeni su Italiji, pod čijom su kontrolom bila sve do pada Mussolinija. Baranja i Međimurjepriključeni su Mađarskoj.

Država nije bila međunarodno priznata izvan okvira ratom uvjetovane njemačke i talijanske utjecajne sfere. Iako je uspostava same hrvatske države, nakon sloma Kraljevine Jugoslavije, u hrvatskoj javnosti bila pozdravljena, već prvi koraci vlasti doveli su do širokog razočaranja takvom krnjom NDH. Uz goleme teritorijalne gubitke u korist Italije, Pavelić je kao poglavnik uspostavio diktatorski represivni fašistički režim sa zabranom svih stranaka osim Ustaškog pokreta. Zatvoren je i vođa Hrvatske seljačke stranke Vladko Maček, a ni Sabor nije djelovao.[6]

Velik i temeljit članak koji je u cijelosti intoniran ovako kako i počinje. Ove male brojčice uz tekst su prvih šest od čak 203 izvora na temelju kojih su predani autori – dio „grupe" od čak 90.000 govornika hrvatskog jezika koji su darovali svoje autorske doprinose Wikipediji – pisali ovaj tekst.

I otkud onda mišljenje da je hrvatska wikipedija radikalno desničarski nastrojena? Valjda su Goran Penić i njegov urednik iz one grupe ljudi kojima su engleska kraljica i Bill Clinton egzemplari fašizma, a „ostrašćeni ustaša" je svaki Hrvat koji na stadion dođe u kockastoj majici ili – grozote jedne – sa hrvatskom zastavom u rukama.

„Teorija zavjere"

Elementarnim mozganjem, može poznavatelj agende koju srbijanski političari predano provode u najnovije vrijeme (govori se o „Drugom memorandumu SANU") prepoznati da ovi naši hrvatski „neopartizani" predano rade za SrbijaNaime osim nekoliko tjedana furtutme oko Užica, nikakvog antifašističkog otpora u Srbiji nije bilo, i bili su Srbijanci antifašistički (ne)aktivni po prilici kao Mađari i Rumunji. Četnika je po šumama u Srbiji bilo, ali su oprezno vodili računa da Nijemcima ne rade baš nikakve probleme. Čak su i Židovi po Srbiji hvatani uspješnije nego valjda ijednoj drugoj europskoj zemlji.korist jednog – pazi ovamo – neočetničkog master-plana. Naime nam je zadnjih godina i odveć jasnim postalo da se Srbija suočila sa vrlo plitkim osnovama svojega pozivanja na tobožnji srbijanski antifašizam; antifašizam koji im je nasušno potreban u održavanju tradicionalnih mostova prema Francuskoj, Engleskoj, Rusiji i drugim „saveznicima iz II. svjetskog rata".

Naime osim nekoliko tjedana furtutme oko Užica, nikakvog antifašističkog otpora u Srbiji nije bilo, i bili su Srbijanci antifašistički (ne)aktivni po prilici kao Mađari i Rumunji. Četnika je po šumama u Srbiji bilo, ali su oprezno vodili računa da Nijemcima ne rade baš nikakve probleme. Čak su i Židovi po Srbiji hvatani uspješnije nego valjda ijednoj drugoj europskoj zemlji.

I sada, najprije treba Dražu Mihajlovića kononizirati kao „prvog antifašističkog gerilca Europe", kojem će se u zaslugu pripisati da po Srbiji nije radio prevelike probleme. Njegov „Drinski korpus" bi se povremeno zaletio preko Drine i tamo napravio neki pokolj ... boreći se protiv ustaša. A neke druge Dražine jedinice su se borile i protiv partizana, najprije kao talijanski, a potom i kao njemački pripuzi... Uglavnom, jedini način na koji bi se bilo što što ima veze sa Srbijom povezalo uz antifašizam – jest borba protiv regularnih snaga NDH. A obzirom da su se četnici borili također i protiv komunista, evo radosne srpske epopeje o prvim antifašističkim i antikomunističkim borcima ...

Jer, panegerici hrvatskih neokomunista slavnoj Titovoj partizaniji ionako se veselo slušaju samo na Kubi i u društvima koje vole slušati „Dubioza kolektiv".

„Napad iz Rijeke", snagama ministra Jovanovića

No dobro, neka ovo u ovom poglavlju gore i bude samo teorija zavjere (u pravcu u kojem se godinama „teoretiziralo" da američke tajne službe koriste Google i Yahoo za špijuniranje cijelog svijeta); pratimo daljni razvoj događaja u hrvatskim medijima.

Već 13. rujna riječki „Novi list" objavljuje članak Tihane Tomičić pod naslovom „Jovanović: Djeco, ne baratajte hrvatskom Wikipedijom jer su sadržaji falsificirani". Novinarka kao tobože provjerenu informaciju plasira tvrdnje:

„Hrvatska Vlada ovih dana muku muči s administratorima hrvatske verzije Wikipedije , na kojoj se revidiraju podaci o hrvatskoj povijesti, političkoj aktualnoj situaciji, kao i životopisi ministara u Vladi. Intervencije imaju desničarski ton, te se neprimjereno tumače povijesne činjenice vezane uz NDH i druge povijesne okolnosti nastanka Hrvatske.

Vlada zasad nema adekvatan odgovor na to, jer administratori hrvatske Wikipedije brišu naknadne upise od strane Vladinih web mastera kao dupli upis, te se zapravo trenutno na Wikipediji ne mogu pronaći isključivo istinite i objektivne činjenice, niti igdje autorizirane."

O.K., kada se jedna ozbiljna dnevna novina poziva na izvore u Vladi RH – valjda moramo zaključiti da iza ovog napada na hr.wikipediju stoji – Vlada RH.

U nastavku istog teksta ide poruka koju daje ni manje ni više nego Ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović; vrijedi je prenijeti u cijelosti:

„Nemam se namjeru spuštati na razinu te brojčano i očito intelektualnim kapacitetima minorne skupine koja je uzurpirala pravo na uređivanje hrvatske inačice Wikipedije. Možemo samo sa žaljenjem konstatirati da je mogućnost otvorenosti i relevantnosti vrela informacija koju bi Wikipedia mogla i trebala pružati, u hrvatskoj verziji potpuno dezavuirana što zasigurno nije nikada, pa ni sada, cilj pokretača Wikipedije, a niti ogromnog broja ljudi koji diljem svijeta svoje vrijeme i znanje nesebično dijele tim medijem. Hrvatski učenici i studenti su time oštećeni pa ih, nažalost, moramo upozoriti da je veliki dio sadržaja u hrvatskoj inačici Wikipedije ne samo dvojben nego i evidentno falsificiran, te ih stoga pozivamo da koriste pouzdanija vrela informacija u što spadaju i inačice Wikipedie na engleskom i drugim svjetskim jezicima."

Obzirom da je Željko Jovanović ipak prilično obrazovana osoba sa stanovitim iskustvom u poslovnom i političkom svijetu, moramo zaključiti da ove rečenice nije rekao sasvim olako: čovjek je nad „problemom" hrvatske Wikipedije očito morao mozgati jedno duže vrijeme. Pretpostavljam da smijemo zaključivati da je cijela haranga na hrvatsku Wikipediju zakuhana negdje u krugu kojemu Ž. Jovanović i pripada.

WikiMoram priznati da nije ni taj članak na srpskoj wikipediji sasvim loš: uzmeš u obzir tko ga piše, i stvar sjedne. Jer, pametan čovjek će priznati Srbima pravo da budu malo pristrani u svoju korist. Ali hrvatski ministar znanosti, Jutarnji i Novi list i srodna bratija takvih licencija Hrvatima ne daje.Uglavnom, članstvo aktualne Vlade RH i njima bliski novinari i Facebook aktivisti drže da Hrvatskoj ne treba hrvatska Wikipedija. Nego nehrvatska.Cilj harange? Možda da se „dokaže" kako je čitavo tijelo autora hrvatske wikipedije (90.000 ljudi!) „radikalno desničarski orijentirano"? Kao u onom starom vicu: „Dinamo na Maksimiru dao gol 'Crvenoj zvezdi', a na stadionu svi ustaše." Ili možda aktere harange tišti što ljubitelja „Dubioza kolektiva" ima među Hrvatima manje nego ljubitelja Thompsona? Možda da hrvatski đaci i studenti, slijedeći upute ministra Jovanovića, čitaju o hrvatskoj povijesti iz srpske Wikipedije? Znamo onu „govori srpski da te ceo svet razume" ... Evo npr. iz sr.wikipedije o Operaciji „Oluja":

Granatiranje Knina je bio smišljeni čin terora koji je imao za cilj da pospeši odlazak preostalih Srba. Imali su „ulične čistače" čiji zadatak je bio da uklone sve tragove ubijanja i vandalizma pre nego što su dovodili kamere koje su snimale trijumfalni ulazak hrvatskih snaga u Knin. Sve je bilo pažljivo planirano.

Oko podneva objavljena je vest: hrvatske jedinice ušle su u Knin. Na kninskoj srednjovjekovnoj tvrđavi postavljena je ogromna hrvatska zastava. Zauzeta su i okolna mesta - Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo ali i Plaški, Primišlje i Hrvatska Dubica. Do večeri je ostvareno 80 posto planiranog a srpski civili napustili su zauzeta područja preko Srba i Dvora. Srbi odgovaraju raketnim napadima iz Bosne na Županju, iz istočne Slavonije na Osijek, Vinkovce, Nuštar, s Korduna na Karlovac a iz istočne Hercegovine na dubrovačko područje...

He, „granatiranje Knina je bio osmišljeni čin terora", a simultani raketni napad iz Bosne na čitav niza hrvatskih gradova je ... sasvim O.K.

Međutim, moram priznati da nije ni taj članak na srpskoj wikipediji sasvim loš: uzmeš u obzir tko ga piše, i stvar sjedne. Jer, pametan čovjek će priznati Srbima pravo da budu malo pristrani u svoju korist. Ali hrvatski ministar znanosti, Jutarnji i Novi list i srodna bratija takvih licencija Hrvatima ne daje.

Uglavnom, članstvo aktualne Vlade RH i njima bliski novinari i Facebook aktivisti drže da Hrvatskoj ne treba hrvatska Wikipedija. Nego nehrvatska.

D. Č.