Terorizam «u ime naroda»

 

U jesen 1945. godine jugokomunisti su proglasili njihove prve ''slobodne'' izbore s uputom da svatko može postaviti svoga zastupnika, ako se za njega sa svojim potpisom potpiše trideset građana. Marija Radić, udovica Stjepana Radića, povela je i okupila pristaše HSS-a u Zagrebu i tiskala glasilo HSS-a, s naslovom Narodni Val, na četri stranice. Tiskala je samo prvo izdanje, a drugo je tiskala Udba s istim naslovom, protiv Marije Radić. Studenti na Pravnom i Tehničkom fakultetu u Zagrebu, dali su šezdeset potpisa za dvojicu njihovih kandidata, za listu HSS-a. Moj brat, sada pokojni, Zvonimir Kunek, kao student na Tehnčkom fakultetu u suradnji s Marijom Radić dao je svoj potpis za njihvog predstavnika HSS-a na Tehničkom fakultetu. Ivan Subašić, tada ministar vanjskih poslova Jugoslavije, koji je s uputama Winstona Churchilla otišao Josipu Brozu Titu na otok Vis, da bi W. Churchill mogao Titu prikazati kao ''demokrata'' pred same nazovi ''izbore'' uz pomoć Udbe pozvao je oko šezdeset predstavnika HSS-a na sastanak u hotel Esplanada u Zagrebu (gdje nisu došli svi pozvani).

Na tome sastanku, narodna pjesnikinja Mara Matočec javno je napomenula Subašiću da komunisti ubijaju po Zagrebu i reče - otiđite u Šestine, tamo su grobnice pobijenih Hrvata, bez suda, dok vi nas pozivate u izbore - zajedno s komunistima. Pred same izbore Tito je došao iz Beograda u Zagreb i govorio na manjem igralištu u Maksimiru, i u tome govoru vikao: «Maček, Maček, on je broj jedan neprijatelj hrvatskog naroda!». Optužio je Vlatka Mačeka, koji je za NDH bio zatvoren u Jasenovcu i poslje u kućnom pritvoru u Zagrebu, i koji je napustio Zagreb prije ulaska komunističkih ''oslobodioca'' sa srpskim kapama ''šajkačama'' u Zagreb. Skojevci su sazvali sastanak omladine u Radničkoj komori, s pozivom neka se predoče liste predloženog kandidata za izbore i nekoliko studenata s Pravnog fakulteta, predalo je svoju listu s trideset potipsa za svoga predstavnika na listi HSS-a.

Dobivši tu listu, organizirani skojevci vikali su «fašisti!», izbacivši pretučene potpisnike te liste iz Radničke komore. Protiv toga komunističkog terora Marija Radić je napisala i potpisala proglas s naslovom ''Vukovi u janjećoj koži'' i taj smo proglas, širili i razbacivali po Zagrebu, u čemu sam osobno sudjelovao zajedno s prijateljima. Udba je Mariji Radić zabranila objavljivati Narodni Val, a pred knjižaru Marije Radić u Jurišićevoj ulici udbaši su postavili bombu, koja je razbila stakla na knjižari.  S ovakvim komunističkim terorom, ti nazovi ''izbori'' provedeni su samo s jednom ''narodnom partijom'', s izvješćem u novinama da je narod na slobodnim ''narodnim izborima'' s 96 posto glasova izglasao svoju ''narodnu vlast''. Odmah poslije tih ''narodin izbora'', Udba je u Zagrebu uhitila suradnike Marije Radić, kojima su nakon mučeničkih ispitivanja po udbaškim mučilištima sudili u ''ime naroda'' za njihovo ''profašističko djelovanje'' protiv slobodno izabrane ''narodne vlasti''.

Osuđenike su u ime ''narodne vlasti'' na ''narodnom sudu'' osudili od četiri do dvanaest godina zatvora, na vojnom ''sudu'', kao teroriste koji su htjeli terorom rušiti ''narodnu vlast ''. Tih dana kao đak osmog razreda gimnazije u Zagrebu, bio sam kod Udbe u Zagrebu u ćeliji s Mijom Završkim, prvakom HSS-a u Zagrebu, kojeg su udbaši mučili, jer nije htio s komunistima nastupiti zajedno na pozornici pred izbore. U istoj ćeliji bio je i ing. agronomje Slavko Jelenčić iz Križevaca, kojega su optužili da je u svome stanu imao sva djela Stjepana Radića i bio je osuđen na četiri godine zatvora. Sve u ''ime naroda''. Došavši iz Rusije, Stjepan Radić je izjavio «komunistima nisu potrebni saveznici, oni trebaju samo sluge». I pored te Radićeve izjave o komunistima, jugokomunisti su prevarom osnovali brigadu Stjepana Raića s komunističkom petokrakom na hrvatskoj zastavi, ubijajući prvake HSS-a koji nisu htjeli služiti komunistima.

Blaženi Alojzije Stepinac bio je jedina javna osoba u Hrvatskoj koja je javno osudila nacizam, fašizam i komunizam i koji je javno na jugokomnunističkom sudu svjedočio pravo hrvatskog naroda živjeti u svojoj državi Hrvatskoj i radi svjedočenja te istine, osobno, zločinac Tito, optužio je Alojzija Stepinca za fašizam. Sve u ''ime naroda''. Joža Manolić javno je izjavio na HRT-u da je Stepinca sudio ''narodni sud''. Sudio je u ''ime naroda'' na isti način kao što je i Joža Manolić, Oznaš u Bjelovaru, prešutio ubijanje 350 hrvatskih vojnika, pobijenih u šumi Crni lug pored Bjelovara.

I poslije jugokomunističkog pokolja nad hrvatskim narodom s naređenjem zločinca Josipa Broza Tita i poslije 45 godina komunističkog terora nad hrvatskim narodom, konačno s vodstvom Franje Tuđmana hrvatski narod i hrvatska vojska s križem na krunici pobjedila je Titovu komunističko četničku armiju, koja je na svojim zastavama s komunističkom petokrakom razarala Hrvatsku, od Vukovara do Dubrovnika, da bi sada Stipe Mesić s njegovim jugokomunizmom umotanim u ''antifašizam'' ponovno hrvatskom narodu u ime komunističke petokrake, nametao jugokomunizam, pod imenom lažnog ''antifašizma''. Predsjednik Franjo Tuđman javno je na Markovim trgu skinuo hrvatsku zastavu s komunističkom petokrakom i sa suzom u oku od sreće podigao je hrvatsku zastavu bez petokrake, da bi sada Stipe Mesić na sastanku komunističkih vampira prošlosti hrvatskom narodu i hrvatskoj državnoj zastavi, ponovno lažima, naturio komunističku petokraku, na isti način kao što je i Hitler, sve u ''ime naroda'', njemačkom narodu naturio umjesto križa pogansku nacističku svastiku.

Na jugokomunističkom sastanku, utvara komunističke prošlosti Mesić je pohvalio jugokomuniste rekavši «vi ste se borili s hrvatskom trobojnicom na kojoj je bila crvena petokraka» i taj sastanak i tu pohvalu, Stipe Mesić je trebao održati na stratištu u Macelju, gdje počiva tusuće Hrvata i Hrvatica, pobijenih od strane «oslobodioca» u ime komunističke petokrake. Mesićevo stavljanje komunističke petokrake na hrvatsku zastavu kao znaka ''slobode i demokracije'' je njegov teror nad hrvatskom državnom zastavom, nad hrvatskim državnim grbom i to nije izdaja, jer to je neprijateljski Mesićev postupak, protiv hrvatske državne zastave.

Ante Kunek

{mxc}

Sri, 19-12-2018, 11:47:50

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).