Nekoliko upita u svezi s jezičnim zakonom

Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku koji je Vlada Republike Hrvatske uputila u saborsku proceduru i sada izaziva mnogo razgovora, rasprava, komentara, pa i upita. Pokušajmo u tom smislu nešto pitati čitatelje i struku, pa i djelomice odgovoriti na pojedine upite. Navest ću nekoliko odjeljaka tekstova poznatih intelektualaca koji imaju izravan odnos prema jezičnomu zakonu ili često zanimljivo i mudro pišu i govore o njem.

Mario Grčević: „Grčević je danas rekao kako tekst zakona koji se pušta u saborsku proceduru nije istovjetan s onim koji je predložila Matica hrvatska. Hrvatska revija 2 2023 21 GrcevicDodao je kako će se podudarnostima i razlikama baviti i istraživati ih jednoga dana filološka struka. Unatoč nekim rješenjima u aktualnom tekstu za koja osobno smatra da su slabija nego ona u izvorniku Matice hrvatske, Grčević se nada da će se djelomice možda tijekom saborske procedure još moći dotjerati i unaprijediti.“ (v. OVDJE).

Bilo bi lijepo, pa i korisno doznati zašto pak tekst budućega Zakona nije istovjetan s tekstom Matice hrvatske i postoji li obrazloženje njegove dorade. Tko je konkretno dorađivao tekst zakona? Ako postoji dorada, tko iza nje stoji i što je konkretno ispravljeno ili dodano? Prema riječima voditelja radne skupine jezičnoga zakona Matice hrvatske prof. Marija Grčevića: „Nacrt Zakona o hrvatskom jeziku nije napisan da bi se njime nešto preko noći nasilno i spektakularno mijenjalo, nego da se pravo na vlastiti jezik dugoročno zaštiti“ (v. OVDJE). Postojala je procedura javne rasprave o tom zakonu, ali ispada da pojedini „dorađivači“ Zakona nisu  u njoj javno predstavljeni. U Večernjem listu mogli smo pročitati da će Institut za hrvatski jezik biti uključen u raspravu oko teksta Zakona o hrvatskom jeziku i „dati svoje prijedloge za dodatno poboljšanje teksta Zakona o hrvatskom jeziku“ (v. OVDJE). Međutim, među sudionicima javnoga savjetovanja u tablici 1. koju je predstavio bivši institutski djelatnik i jedan od sastavljača toga Zakona dr. sc. Tomislav Stojanov nema prijedloga koje je uputio IHJ u javnu raspravu. Gdje se javnost pa i struka može upoznati s Institutovim prijedlozima? (v. OVDJE). Je li riječ o tekstu MH-a ili je to neki zajednički tekst s MZO-om ili MK-om uz pomoć možda IHJ-a? Hoće li na koncu konca biti objavljena početna inačica jezičnoga zakona koju je sastavila Matičina radna skupina (akademik Stjepan Damjanović, prof. dr. sc. Mario Grčević, akademik Mislav Ježić, akademik August Kovačec i dr. sc. Tomislav Stojanov)? Javnost, čini nam se, a posebice struka morala bi znati što je bilo u praizvoru.

Miro Gavran: „Jedinu primjedbu koju kao predsjednik Matice hrvatske, kao i većina matičara i nadalje imam je da bi za provedbu Zakona bilo dobro da je sjedište Vijeća za hrvatski jezik ili u Matici hrvatskoj, ili u HAZU ili u Leksikografskom zavodu 'Miroslav Krleža', kako bi se izbjegli neželjeni prijepori koji postoje u jezikoslovnoj zajednici.“
(v. OVDJE).MG23

Ponajprije treba reći da buduće Vijeće za hrvatski jezik i sadanji Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika pri HAZU-u imaju jednak ili sličan cilj i iste ili vrlo slične zadaće. Treba li imati dva tijela koja će jednako ili slično raditi na jednom te istom? Što veće ne znači uvijek to bolje. S bilo koje strane, uključujući financije, bolje je imati jedno tijelo jer moguće da ćemo imati tzv. neželjene prijepore o kojima govori predsjednik MH-a Miro Gavran. IHJ npr. nije javno sudjelovao u raspravi, a prije su pojedini njegovi djelatnici izražavali sumnju da ta radna skupina MH-a može u tom smjeru nešto dobro sastaviti, a osim toga javno su iskazivali protivljenje tomu jezičnomu zakonu. Treba li onda smještati Vijeće za hrvatski jezik u IHJ-u? Ništa ne ide na silu!    

U pojedinim medijima pisali su da jezični zakon ima samo šest članaka, a doradit će ga MZO, MK i javna glasila (v. OVDJE). Bilo bi lijepo doznati tko je konkretno dorađivao taj  jezični zakon i kakva je svrha, pa i potreba, u dopunjenju ili ispravljanju pojedinih članaka u njem. Zašto to nisu učinili u doradi sastavljači, a ne netko drugi bez njihova suglasja, ili je to učinjeno uz odobrenje sastavljača iz Matičine radne skupine? Primjerice, u članku 10. riječ je o ustrojavanju lektorske službe koju  u javnosti pozdravlja ravnatelj IHJ-a. Treba li u Zakonu posebice propisivati lektorske usluge i rad lektora s naglaskom da se lektori moraju u svojem radu voditi odredbama Zakona i da moraju izvješćivati baš Institut za hrvatski jezik i buduće Vijeće za hrvatski jezik o „terminološkim nedoumicama i leksičkim prazninama u hrvatskom jeziku“. Lektorske službe i lektori moraju poštovati norme standardnoga jezika, što oni i čine ili moraju činiti, i ništa više. Ako što zatreba, naravno, pitaju one koji to možda bolje znaju. Je li razina Zakona opisivanje rada lektorskih služba s posebnim naglaskom upravo na nazivoslovnim nedoumicama ili nekim leksičkim prazninama? Ne treba još zaboravljati da naziv ulazi u opći leksički sustav jezika uz pomoć konkretnoga nazivoslovnoga sustava i tu je možda bolje ne razdvajati „terminološke nedoumice i leksičke praznine u hrvatskom jeziku“. Zanimljivo je, uzgred budi rečeno, da je Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika pri HAZU-u podupro prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku od 16. studenoga 2022. (v. OVDJE), a nešto slično nije učinio IHJ, samo je u ime ravnatelja pozdravio pristup Vlade i jezikoslovne struke zaštiti i očuvanju hrvatskoga jezika,  jer  se „u državnim tijelima predviđa ustrojavanje lektorske službe” (v. OVDJE). Hrvoje Hitrec 4x3Prije se govorilo da hrvatski jezik nije ugrožen pa ga ne treba štititi. Nije sasvim jasno što i koga zanima u tom zakonu. Razvidno je da ide daljnja centralizacija jezične politike i uz pomoć porabe jezičnoga zakona.

Hrvoje Hitrec: „Spomenuta je na tribini i potreba podzakonskih akata, a jedan od njih bi trebao propisivati službeni pravopis hrvatskoga standardnoga jezika. Taj pravopis sigurno ne bi smio i ne bi trebao biti 'važeći' (nametnuti) pravopis Instituta za jezik i jezikoslovlje ili kako se zove, kao što rečeni Institut ne smije i ne može biti sjedište zamišljenoga Vijeća, jer bi se ondje mogle događati kojekakve malevolencije.“
(v. OVDJE).

Institut objavljuje većinom školske priručnike za pravopis, gramatiku i rječnik, a vjerojatno bi trebalo stvoriti opće akademske normativne priručnike na visokoj jezikoslovnoj razini. U sklopu Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika ili budućega Vijeća za hrvatski jezik moglo bi postojati i povremeno povjerenstvo za prihvaćanje i izradbu osnovnih normativnih priručnika koji će biti uključeni u podzakonske akte. U tim strukovnim tijelima bilo bi valjda dobro stvoriti teoriju i metodologiju književnoga (standardnoga) hrvatskoga jezika i dijalekata na svim razinama jezičnoga ustroja (strukture). Izražavam, dakako, osobno mnijenje i ako tko možda misli drukčije, neka napiše, pročitat ću rado i s poštovanjem prema autoru.

Artur Bagdasarov

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Sri, 17-04-2024, 04:25:51

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.