Zvartnoc

Zvartnoc je srednjovjekovna katedrala sv. Grgura Prosvjetitelja koja se nalazi u Araratskoj dolini blizu zračne luke koja nosi isti naziv. Zvartnoc u prijevodu s armenskoga znači "katedrala budnih sila". Sagradio ju je u 7. st. katolikos Nerses Taeci III. na mjestu sastanka sv. Grgura Prosvjetitelja i kralja Trdata III. Porušena je u 10. st., najvjerojatnije od potresa. Ovo je mjesto bilo staro naselje i središte kulta još u pretkršćansko doba. Arheolozi su otkrili ostatke nastambi na području Zvartnoca iz 5. tisućljeća pr. Kr. U Zvartnocu je pohranjen i urartski klinasti natpis kralja Rusa III. (605. - 590. pr. Kr.) u kojem se govori o izgradnji različitih kanala za navodnjavanje.

Katedrala Zvartnoc je unikatna arhitekturna građevina. Ona je bila u svoje vrijeme jedna od najvećih građevina (visoka 45 - 49 m). Katedrala je snažno utjecala na stil gradnje mnogih građevina koje su sagrađene kasnije u drugim područjima Armenije, a također Irana i Turske. Ljepota te katedrale oduševljavala je kako armenske, tako i arapske povjesničare. Početkom 20. st. porušena je katedrala bila pod debljim slojem zemlje.

Armenski arhitekt Thoros Thoramanjan, proučivši ruševine katedrale, došao je do zaključka da je Zvartnoc imao 4 ulaza i bio sagrađen od raznobojnih bigrova. Istraživači smatraju da je riječ o trokatnoj zgradi koja je prema mišljenju Thoramanjana imala na istočnoj strani dodatnu građevinu sa stubištem za gornje katove. Zvartnoc je imao križno-kupolnu kompoziciju koja je upisana u mnogokutnu konstrukciju. Smatra se da točnost plana Thoramanjanove rekonstrukcije dokazuju bareljefi crkve Sainte-Chapelle (Sveta kapela) (1243. - 1248.) u Parizu. Uz katedralu s južne strane se je nalazila palača katolikosa, vinarija i gospodarske zgrade.

Katedrala Zvartnoc je uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Ruševine i sada imaju magijsku silu i govore o ljepoti i veličanstvenosti.

Artur Bagdasarov

Fotogalerija

Video snima se može pogledati na sljedećoj poveznici.