Ripsime i Gajane

Sveta Ripsime i sveta Gajane su starokršćanske mučenice. Prema Životopisu sv. Grgura Prosvjetitelja, koji je napisao Agafangel, tajnik kralja Trdata III. (287. - 330.), rimski car Dioklecijan (oko 243. - 316.) razaslao je glasnike po svim rimskim provincijama da mu nađu za ženu najljepšu djevicu. Takva je bila nađena u jednom ženskom samostanu i zvala se je Ripsime.

Mlada djevojka je zavjetovala svoj život Kristu. Glasnici su naredili nekomu slikaru da naslika Ripsime i poslali su caru Dioklecijanu njezinu sliku. Ugledavši nevjerojatnu djevojačku ljepotu, Dioklecijan ju je poželio za ženu. Doznavši za carevu želju, Ripsime, na nagovor opatice Gajane, tajno bježi u Armeniju s 37 djevica iz toga samostana i nastanjuje se u blizini gore Ararat. Tu su rimske djevice počele raditi u vinogradima, a najsnažnije su išle i u najbliži grad zarađivati kruh sebi i sestrama.

Ararat

Ararat

Doznavši da je Ripsime s djevicama pobjegla u Armeniju, Dioklecijan šalje armenskomu kralju Trdatu III. poruku da pronađu djevicu i dovedu mu ju. Trdat ju je pronašao, ali sam se je zaljubio u Rimljanku. Mlada ga je kršćanka najodlučnije odbila, zavjetovavši djevičanstvo Kristu. Ne osvojivši Ripsime, kralj je izišao iz ložnice i zapovjedio da pozovu njezinu opaticu Gajane.

Kralj ju je zamolio da uvjeri Ripsime da se ne protivi volji kralja. Gajane je namjerno počela razgovarati s Ripsime latinski da ju ne bi razumjeli Armenci. Govorila je Ripsime ne o onom što je kralj od nje htio, nego o djevičanskoj čistoći i redovničkim zavjetima. Poučavala ju je da bude doživotna i vječna zaručnica Kristova.

Ripsime

Sv. Ripsime

"Bolje je za tebe, Kristova djevice", govorila je Gajane, "ovdje umrijeti privremeno nego tamo na nebu vječno. Zar ne znaš što je govorio u Evanđelju tvoj najprekrasniji zaručnik Isus Krist: Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali dušu ne mogu ubiti (Mt 10, 28). Nikada ne učini grijeha čak ako te bezbožni kralj poželi i ubiti. To će biti pred čistim i vječnim tvojim zaručnikom najbolja pohvala tvojemu djevojaštvu."

Pojedini prisutni koji su razumjeli latinski sve su ispripovijedali drugim kraljevskim slugama. Gajane su zube izbili kamenom. Ne mogavši Ripsime privoljeti, Trdat se je jako razbjesnio i dao načiniti strašno mučilo. Najprije su Ripsime odrezali jezik, zatim, ogolivši ju, privezali su joj ruke i noge za četiri stupa i palili ju svijećama. Nakon toga oštrim kamenom rasparali su joj trbuh tako da su joj ispali unutarnji organi. Najposlije, iskopali su joj oči i rasjekli tijelo na dijelove.

Gajane

Sv. Gajane

Opaticu Gajane i još dvije djevice zadesila je ista mučenička smrt. Najprije su njoj, potom i tim dvjema djevicama, prebili noge, objesivši ih naglavce i s njih živih derali kožu, a zatim su im prerezali straga vrat i odrezali jezike. Nakon toga oštrim kamenom rasparali su im utrobu tako da su im ispali unutarnji organi, te mačem odsjekli glave. Slično je Trdat učinio i drugim djevicama, odrubivši im mačem glave. Tako su mučeničkom smrću Ripsime i djevice otišle k svojemu zaručniku Kristu.

Nakon toga zvjerskoga čina kralja Trdata stiže Božja kazna. Prvo padne u sjetu, a zatim u manenost. Trdat se je pokajao i zatražio od Krista oprost nakon čega je ozdravio. Sv. Grgur Prosvjetitelj ga je pokrstio, a s njim i armenski narod. Godine 301. kršćanstvo je prihvatio kralj Trdat i iste godine ga je proglasio državnom vjerom, dakle davno prije nego što je to na Zapadu učinio Konstantin Veliki.

Crkva sv. Ripsime

Crkva sv. Ripsime, kao i sv. Gajane, nalazi se u samostanu Ečmijadzin, u gradu Vagaršapatu, u Armeniji. Te su dvije crkve jedan od najstarijih spomenika armenske duhovne i graditeljske baštine iz klasičnoga razdoblja. Crkva sv. Ripsime je sazidana 618. god. u doba katolikosa Komitasa Ahcecija.

Crkva sv. Ripsime

Crkva sv. Ripsime

Crkva sv. Ripsime je sazidana prema četverokutnomu planu i doživjela je nekoliko nadgradnja tijekom stoljeća. Trijemovi na zapadnom i južnom ulazu srušeni su, a prozori apside zazidani. U četirima kutovima nalaze se sporedni oltari. U jednom od njih pod žrtvenikom je grob sv. Ripsime. Godine 1790. crkvi je pridodan zvonik. U sporednom oltaru se čuvaju sedefom inkrustirana prijestolna vrata iz 1741. god.

Grob Ripsime

Grob sv. Ripsime

Crkva sv. Gajane

Crkva sv. Gajane se nalazi blizu ečmijadzinske katedrale iz 303. god. Sazidana je 630. god. u doba katolikosa Ezre I. Izgled joj je ostao nepromijenjen usuprot djelomičnoj obnovi kupole i pojedinih stropova 1652. god.

Crkva Gajane

Crkva sv. Gajane

Crkva sv. Gajane je nadsvođena trobrodna bazilika s osmokutnim tamburom naslonjenim na četiri unutarnja stupa koji razdvajaju unutrašnjost crkve u tri lađe. Srednji dijelovi bočnih lađa su povišeni nešto više i pokrivaju svodove te formiraju poprečnu lađu. Na istočnom zidu unutrašnjosti crkve je polukružna apsida s pravokutnom komorom na objema stranama. Glavni od triju portala ulazi kroz trijem u obliku luka, dok se dva bočna nalaze na sjevernim i južnim zidovima. U portiku s lukovima se nalazi nekropola najvišega armenskoga svećenstva.

Crkve sv. Ripsime i sv. Gajane uvrštene su na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Priredio Artur Bagdasarov

Fotogalerija

Ararat2

Ararat

Reljef c

Reljef na vratima crkve sv. Ripsime

Unutrasnjost Crkve

Unutrašnjost crkve sv. Ripsime

Grobb Ripsime

Grob sv. Ripsime

Gajane Crkva

Unutrašnjost crkve sv. Gajane

Gajane g

Sv. Gajane

Kristovo rodenje

Zidna slika „Kristovo rođenje" nad ulazom u crkvu sv. Gajane, 17. st.

 Hackari

Armenski hačkari (kameni križevi)

 

Pet, 6-12-2019, 04:40:54

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.