Tatevski samostan i sveučilište u Armeniji

Tatevski srednjovjekovni samostan (arm. Տաթեւի Վանք) se nalazi na jugoistoku Armenije, u području stare armenske provincije Sjunik, u blizini grada Goris. Samostan je izgrađen na visoravani, na rubu dubokoga klanca rijeke Vorotan (arm. vorotan 'gromovita'). Ograđen je širokim zidovima, ima kule i široka vrata. Samostan je središte duhovnoga i kulturnoga života tadanje srednjovjekovne Armenije.

tat1

Tatevski samostan

Korjenoslovlje

Postoji nekoliko predaja o nazivu Tatev. Prema jednoj, samostan je dobio ime po učeniku svetoga apostola Jude Tadeja Eustateusu ili Stateusu koji je propovijedao kršćanstvo u tom dijelu Armenije i tamo mučenički pogubljen. Prema drugoj pučkoj predaji, arhitekt, završivši gradnju crkve i podignuvši križ na kupolu, uzeo je dvije daske i rekao: „Duh Sveti dao mi je krilo". Nakon toga daske su se pretvorile u krila i on je odletio. Armenski ta tev znači 'dao mi je krilo'.

Povijest

Samostan je gradio od 895. - 906. god. sjunitski knez Ašot i njegova žena Šušan, a također i knez Gegarkunik Grgur Supan II. i knez Balkan Dzagik. Već je u početku 11. st. u samostanu živjelo više od tisuću redovnika, te različitih majstora i obrtnika. Tatevski samostan je doživio nekoliko velikih stradanja tijekom seldžučkih najezda u 12. st., Tamerlanovih napada od 1381. - 1387. god., perzijskih (šaha Šakruha) u 15. i u 18. st., te potresa u 12. (1136.) i 20. (1931.) st.

Osvajači su ga stalno orobljivali, spaljujući desetke tisuća vrijednih spisa, tvarnih i crkvenih dobara. Turci Seldžuci su 1170. god. spalili desetak tisuća rukopisa i razorili većinu samostanskih građevina. Samostan je čuvao 9.800 svetih relikvija, uključujući i vlas Bogorodice. U vrijeme roda Orbeljan u 14. st. započelo je s radom poznato Tatevsko sveučilište.

Samostanske crkve

Samostanski sklop čine tri crkve: sv. Pogosa i Petrosa (sv. Pavla i Petra), crkva sv. Grgura Prosvjetitelja i crkvica Astvacacin (Bogorodičina crkva).

Crkva sv. Pogosa i Petrosa je sagrađena u 10. st. (895. - 906.) na mjestu stare crkvice sv. Hač (arm. hač 'križ'). Na zapadnom zidu crkve nalazi se hačkar (arm. hačkar 'kameni križ') koji sliči stećcima u Dalmaciji, Hercegovini, Sandžaku i Crnoj Gori.

perpav

Crkva sv. Pogosa i Petrosa (sv.Pavla i Petra)

Hačkar je podigao biskup Hovanes i govori posjetiteljima o povijesti stvaranja crkve. Crkva je sagrađena 848. god. u doba vladavine biskupa (mitropolita) Davida. Unutarnji zidovi crkve su bili nekoć ukrašeni freskama. Inozemni majstori fresaka dovedeni su u Tatev iz Konstantinopolja 903. god. Sučelice crkve nalazi se grobnica sv. Grgura Tatevacija.

tat3

Grobnica Grgura Tetevacija

Crkva sv. Grgura Prosvjetitelja se nalazi uz južni zid crkve sv. Pogosa i Petrosa i sagrađena je između 836 i 848. god. uz veliku financijsku potporu kneza Filipa Sjuniškoga. Knez je darovao samostanu selo Tatev. Samostan je imao u okolici Sjunika nekoliko sela.

Astvatcinska crkva je podignuta 1087. god. u doba vladavine biskupa (mitropolita) Grgura.

Bogorodicina crkva

Astvatcinska crkva (Bogorodična crkva)

Godine 904. u čast Trojstva gradi se Gavazan (arm. gavazan 'stup') koji predstavlja viseći stup, visok je 8 metara, a na njegovu vrhu stoji hačkar (kameni križ). Stup je izgrađen na načelu brenceta (klepca) i služio je kao poseban seizmograf. Seizmički valovi, a štoviše i dodir ruke, pomiču stup iz njegove ravnoteže, uzrokujući njegovo zibanje (njihanje). Zibanje brenceta upozoravalo je samostansko pučanstvo o približavanju neprijateljske vojske i mogućega potresa. To je jedini crkveni spomenik koji je neoštećen preživio sve najezde i potrese.

stip

Hačkar (kameni križ)

Tatevsko sveučilište

Godine 1345. armenski filozof i pedagog Ovanes Voroteci (1315. - 1388.) utemljuje u samostanu Tatevsko sveučilište. Nakon njegove smrti Sveučilište vodi njegov učenik Grgur Tatevaci (1346. - 1409.). U Sveučilištu je studiralo od 100 do 300 učenika, a obuka je trajala 7 - 8 godina. Tatevsko sveučilište je pripremalo vjeroučitelje, propovjednike, pedagoge, glazbenike i strukovnjake na polju znanosti i umjetnosti. Sveučilište se je sastajalo od triju odjela.

Grug Tatevaci

Grgur Tatevaci, rukopis, 1449.

Na prvom odjelu osim studiranja Svetoga pisma i djela Crkvenih otaca proučavali su spise starogrčkih filozofa te starogrčki jezik. To su djela Aristotela, Filona Aleksandrijskoga, Platona, Porfirija iz Tira, Zenona i dr. Na sveučilištu osim bogoslovnih i mudroslovnih (filozofskih) znanosti izučavali su računstvo (aritmetiku), zvjezdoznanstvo (astronomiju), anatomiju, zemljopis, medicinu, kemiju i druge predmete. Izučavali su također armenski i strane jezike, pravopis, povijest, književnost, pjesništvo, besjedništvo (retoriku) i propovjednu vještinu.

Na drugom odjelu su poučavali različite vrste slikarstva. Učili su se slikati portrete i krajolike, izučavati sitnoslikarsku (minijaturnu) vještinu, zidno slikarstvo, a također i vještinu prepisivanja i opremanja knjiga. Omiljeni predmet učenika bio je krasopis. Na trećem sveučilišnom odjelu predavala se je glazba i crkveno pjevanje. Zahvaljujući sv. Tatevaciju Sveulište je postalo značajno središte svearmenskoga duhovnoga, kulturnoga i znanstvenoga života.

Artur Bagdasarov

Fotogalerija: Tatevski samostan

Ski1

ski2

ski3

ski4

ski5

 

Literatura

Gevond Oganesjan, Svjatoj Grigorij Tatevaci i jego nravoučenije, Nojan Tapan, Erevan, 2009.

http://fr-ghevond.livejournal.com/6135.html

http://www.findarmenia.com/arm/sights/tatev/

http://noev-kovcheg.ru/mag/2012-02/3044.html

Pon, 10-12-2018, 02:16:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).