Cilj nije postignut

Dana 15. travnja 2013. god. na javnu pozornicu poslana je radna inačica pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) koja je bila dostupna na institutskoj mrežnoj stranici www.pravopis.hr. Na pravopisu je radilo 14 institutskih doktora filoloških znanosti, a javna je rasprava trajala mjesec dana do 15. svibnja. Na raspravu su pozvane sve strukovne i kulturne ustanove, jezikoslovci pa i "obični" govornici hrvatskoga jezika. Rasprava je izazvala bučnu kako pozitivnu, tako i negativnu reakciju u struci pa i društvu koje je sada opterećeno ne manje važnim gospodarskim i društvenopolitičkim zaganama (problemima). Dijalog o novom pravopisu u javnosti postavio je više upita negoli odgovora.

PredstavljanjePrije se je pisalo o inicijativi, a sada o prijedlogu pisanja pravopisa. Radi li se zbilja o inicijativi i čijoj, konkretno tada ili ipak samo o prijedlogu? Ako netko smatra da nije važno tko je autor ideje o pisanju novoga pravopisa, onda i ne valja to stalno naglašavati. Pozivaju nas stvarno samo na tekst pravopisa, a ne na rječnik koji i nije bio predstavljen. Nitko ne može ništa predlagati ili davati bilo koje komentare radi doprinosa što sadržajnijega nepostojećega rječnika. Ima li još gdje u svijetu da netko zove na predstavljenje knjige koja je još nedovršena?Primjerice, zašto su bez isteka mandata promijenjeni prijašnji članovi Upravnoga vijeće Instituta i postavljeni novi, ugledni poznavatelji hrvatskoga pravopisa o poziciji kojih prema pojedinim pravopisnim pravilima već je odavno poznato? Mandat članova Upravnoga vijeća traje dvije godine, upravo se je toliko približno planiralo konačno završiti pisanje institutskoga pravopisa. Zar 14 doktora znanosti ne mogu samostalno riješiti zaganu (problem) prav2sastavljanja pravopisa bez potpore odozgor? Pokušavaju dogradii pravopisni "dom" nipošto na praznom mjestu, a na temelju bogate pravopisne baštine.

Na istitutskim mržnim stranicama možemo pročitati:"Na izvanrednoj sjednici Znanstvenoga vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje održanoj 9. travnja 2013. godine zaključeno je da se ona kao prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje uputi na javnu raspravu. Pozivamo vas stoga da se i vi u nju uključite te da svojim prijedlozima i komentarima doprinesete tomu da konačni tekst pravopisa bude što bolji, a njegov rječnik što sadržajniji." (poveznica)

U čem je razlog izvanredne sjednice Znanstvenoga vijeća i zašto upravo sada valja pisati pravopis koji nije bio prije uključen u službeni institutski projekt i nije dakle bio financiran Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta? Ako se radi o službenom projektu, onda bi on morao imati svoj službeni broj, potvrdu (odobrenje) MZOS, te projektnu dokumentaciju kao svi drugi službeni projekti. A kada se radi o neslužbenom projektu, na vlastitu inicijativu ili prijedlog, onda se on piše vjerojatno izvan državne ustanove, a ne u njoj. Zanimljivo je da u rubrici "Projekti Instituta" nema toga projekta pisanja pravopisa. (poveznica).

Prije se je pisalo o inicijativi, a sada o prijedlogu pisanja pravopisa. Radi li se zbilja o inicijativi i čijoj, konkretno tada ili ipak samo o prijedlogu? Ako netko smatra da nije važno tko je autor ideje o pisanju novoga pravopisa, onda i ne valja to stalno naglašavati. Pozivaju nas stvarno samo na tekst pravopisa, a ne na rječnik koji i nije bio predstavljen. Nitko ne može ništa predlagati ili davati bilo koje komentare radi doprinosa što sadržajnijega nepostojećega rječnika. Ima li još gdje u svijetu da netko zove na predstavljenje knjige koja je još nedovršena?

Nije uvjerljiv odgovor pravopisne komisije Matice hrvatske prigodom izjave njenoga Predsjedništva od 7. svibnja 2013. god. na institutski pravopis kada pišu: "Dakle, ne može se izraditi pravopisni rječnik prije nego što se utvrde pravopisna pravila, a pravopisna se pravila ne mogu utvrditi prije dovršetka javne rasprave i prije nego što ih prihvati Znanstveno vijeće Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje." (poveznica).

Nitko nije smetao sastavljačima pravopisa, koji su već imali pravopisna pravila, predstaviti na javnoj raspravi i pravopisni rječnik suglasno izrađenoj koncepciji pisanja pravopisa.Valja li tada uopće nešto predstavljati ako nitko ništa u svojem pisanju ne može utvrditi prije javne rasprave? Do toga dolazi ili kada ljudi nisu uvjereni u opravdanost onoga što rade, u pouzdanost pojedinih vlastitih pravila ili u žurbi ne stignu dovršiti pravopis do roka njegova predstavljanja.

Dramatični razvoj rasprave

Prema riječima pravopisne komisije, radna inačica pravopisa odaslana je na više od dvjesta adresa jezikoslovaca, profesora hrvatskoga jezika i drugih filoloških skupina, znanstvenih, istraživačkih i strukovnih ustanova i udruga te kulturnih i vjerskih institucija. Institut je primio 400-ak prijedloga, komentara, savjeta od 30-ak jezikoslovaca, 50-ak strukovnjaka različitih profila i brojnih "običnih" govornika hrvatskoga jezika. Nažalost, većina istraživačkih, strukovnih i kulturnih ustanova odazvala se je šutnjom na institutsku zamolbu da sudjeluju u javnoj raspravi, a one malobrojne ustanove i udruge kao što su: Razred za filološke znanosti HAZU, Predsjedništvo Matice hrvatske, Društvo profesora hrvatskoga jezika, Hrvatsko kulturno vijeće koje su sudjelovale ili odazvale se raspravi dale su pravopisu negativnu ocjenu ili ukore.

Ne ćemo ponavljati poznate izjave MH i Razreda za filološke znanosti HAZU, a navesti ćemo primjerice Mišljenje DPHJ i uredništva GK: "2. Društvo profesora hrvatskoga jezika nije se izjasnilo oko pravopisnih prijepora, ali je podržalo odluke Vijeća za normu hrvatskoga književnoga jezika. Sve je zaključke Vijeća objavilo u službenomu glasilu i vebnoj stranici Društva." (Mišljenje o Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Društvo prav4profesora hrvatskoga jezika (poveznica); "Kako je u današnje vrijeme u Hrvatskoj u uporabi više pravopisa, zaključili smo da nam najviše odgovara »Hrvatski pravopis« Matice hrvatske čiji su autori L. Badurina, I. Marković i K. Mićanović." (Glas Koncila, poveznica).

ŠutnjaZbog čega je veći dio struke reagirao šutnjom? Ili ih ne zanima sudbina pravopisa ili unaprijed znadu završetak poduzetoga pothvata? Većina kroatista mnogo što razumije u sadanjoj jezičnoj situaciji, ali često malo što ili ništa javno ne govore osim pojedinaca. Svi ili većina kolegijalno šuti ili gleda na sve to sa strane.Šutnjom na zamolbu odazvali su se npr.: Hrvatsko filološko društvo, Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo pisaca, Leksikografski zavod Miroslava Krleže ..., a također i odsjeci za kroatistiku ili hrvatski književni jezik i književnost hrvatskih sveučilišta te mnogi dosadanji pravopisci i ugledni kroatisti. Zbog čega je veći dio struke reagirao šutnjom? Ili ih ne zanima sudbina pravopisa ili unaprijed znadu završetak poduzetoga pothvata? Većina kroatista mnogo što razumije u sadanjoj jezičnoj situaciji, ali često malo što ili ništa javno ne govore osim pojedinaca. Svi ili većina kolegijalno šuti ili gleda na sve to sa strane.

Radna inačica pravopisa bila je postavljena na mrežnoj službenoj stranici Instituta uz poziv i "običnim" govornicama hrvatskoga jezika da sudjeluju u strukovnoj raspravi i daju svoje komentare na pravopisna rješenja. To je vjerojatno prvi put u svijetu da građani bez jezikoslovne kompetencije rješavaju temeljna pitanja jezično-pravopisne norme. Onda svatko može davati savjete struci. Nestrukovnjaci se ne trebaju miješati u znanstvene rasprave i to je prirodno i normalno. Toga nigdje nema. Naravno da običan govornik ima pravo sudjelovati u raspravi i davati svoje savjete, ali nitko to posebno ne naglašava. To sliči, oprostite, igranju demokracije i ništa više.

Tijek rasprave protekao je i u uvjetima pojedinih proturječnih postupaka. S jedne strane pri izradbi pravopisa pravopisna skupina posebno uzima u obzir, kako se navodi u Izvorima, zaključke Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika (poveznica), a s druge pak strane netko briše zapisnike Vijeća za normu s mrežnih stranica Instituta, a zatim ih ponovno postavlja. Najprije rušimo, a zatim ponovno obnavljamo. Vjerojatno sve valja činiti u svoje vrijeme. Posljedci jednomjesečne javne rasprave o novom hrvatskom pravopisu IHJJ zaključene 15. svibnja 2013. god. upozaravaju ne samo na razumijevanje nego i na neslogu i određen stupanj nerazumijevanja strukovnih i javnih institutucija za predložena rješenja, a zaprimljene primjedbe i savjete - na pojedine promašaje i nedovršenost institutskoga pravopisa.

Jezično planiranje

Pisanje pravopisa je stručni rad, ali za to treba imati puno znanja, strpljenja i vremena. Nerazrješivost sadanjih povremenih pravopisnih prijepora i nerazumljiva žurba zaključiti ih prije stupanja u EU nikako ne karakteriziraju "zrelost" ili "nezrelost" hrvatske nacije. Hrvatska je nacija zrela u usporedbi s onima koji možda misle drugačije. Ako možda tko to još ne znade, neka pročita povijest Hrvata. Zašto uopće hrvatska nacija mora EU pokazivati svoju "zrelost" polazeći od toga bude li prihvaćen pravopis ili ne bude. Hrvati ne moraju bilo komu ništa pokazivati ili dokazivati osim samima sebi. Imadu svoju državu, povijest, vlastit jezik i bogatu kuturnu baštinu i nikomu nisu obvezni bilo što prav3pokazivati ili dokazivati.

PravopisOsim toga pravopis je dobrim dijelom dogovorne naravi, rješava se ponajprije strukovno za okruglim stolom vodećih strukovnjaka uz suglasje većine strukovnih ustanova, a kad zatreba i kulturnih instiucija. Ne narod, struka rješava pravila pravopisanja. Prije pisanja pravopisa i sličnih normativnih priručnika treba provesti ozbiljno društvenojezikoslovno prognoziranje, odrediti taktiku i strategiju rada sa svim subjektima jezične politike.Osim toga pravopis je dobrim dijelom dogovorne naravi, rješava se ponajprije strukovno za okruglim stolom vodećih strukovnjaka uz suglasje većine strukovnih ustanova, a kad zatreba i kulturnih instiucija. Ne narod, struka rješava pravila pravopisanja. Prije pisanja pravopisa i sličnih normativnih priručnika treba provesti ozbiljno društvenojezikoslovno prognoziranje, odrediti taktiku i strategiju rada sa svim subjektima jezične politike. Pisali smo u članku "Zakon o hrvatskom jeziku i pravopisni konsenzus" (Kolo, god. 27., sv. 5. - 6., str. 135. - 142., Zagreb, 2012.) da je u jezičnom planiranju pravopisne problematike najbolje strukovno usuglasiti normativne prijepore i imati konsenzus subjekata jezične politike, a tek potom ići u akciju pisanja novoga pravopisa.

U diplomaciji se najprije realizira priprema tijekom koje se razrješuju neriješena pitanja, a zatim se potpisuje dogovor. Samo strukovni dogovor subjekata jezične politike može dati uspješan učinak. Rasprava je jasno pokazala da se ne može postići konsenzus. Institutski pravopis bez sloge, sporazuma pa i pomirbe stanje nije popravio. Svaka će strana ubuduće ostati pri svomu: pristaše Babićeva i dr. pravopisa rabit će Babić-Mogušev pravopis, pristaše Matična pravopisa - Matičin pravopis, a Instituta - institutski. Institutski pravopis bit će obvezujući samo za osnovne i srednje škole kojima je nadležno Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta.

Zaključimo: Cilj - "konačno razriješiti hrvatski pravopisni čvor, potaknuti dijalog, postići jedinstven dogovor i na koncu konca stvoriti jedinstven općeprihvatljiv pravopis" nije postignut. U Hrvatskoj je do danas u uporabi bilo pet pravopisa: Babić-Finka-Mogušev (službeni), Babić-Ham-Mogušev, Babić-Mogušev, Badurina-Mićanović-Markovićev te Anić-Silićev pravopis, a sada će biti šest pravopisa, uključujući institutski. Centralizirani pokušaj stvaranja "konačnoga i jedinstvenoga" pravopisa propao je. Jezik je zrcalo društva. Ono što se događa s jezikom zapravo je odraz stanja u drugim područjima.

Artur Bagdasarov

.

Ned, 9-02-2025, 12:29:07

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.