O svetom Grigoru Lusavoriču

Sveti Grgur Prosvjetitelj (arm.Գրիգոր Լուսավորիչ, Grigor Lusavorič, 239.-325/6.) je svetac Armenske, Katoličke i Pravoslavne crkve, ustanovitelj te prvi poglavar Armenske apostolske crkve. O njemu je papa Benedikt XVI. rekao da je taj svetac "poveo narod iz tmine u svjetlost". Osnovno vrelo o mučeničkom životu sv.Grgura Prosvjetitelja nalazi se u "Armenskoj povijesti" koju je napisao tajnik kralja Trdata III. (287.-330.) Agafangel.

="Samostan"

Samostan Khor Virap iz 7.st. Nalazi se blizu na granici s Turskom. Pogled na biblijsku planinu Ararat gdje je stala Noina arka. Ovdje je bio zatočen u tamnicu Grgur Prosvjetitelj.

Prema Agafangelu, otac mu je bio Anak, kojega je perzijski kralj podmitio da ubije armenskoga kralja Kosrova II. Umorivši Kosrova na nagovor perzijskoga kralja, sam Anak i njegova obitelj bili su osuđeni na smrt i ubijeni po armenskim velikašima. Spasio se je samo Anakov mlađi sin. Njega je spasila dadilja kršćanka koja je pobjegla s malim djetetom u svoju domovinu, Cezareju Kapadocijsku. Ondje je dječak bio kršten, dobivši ime Grgur. Odgajao se je u kršćanskoj vjeri u pobožnosti. Tu se je oženio Marijom, dobivši dva sina. Nakon triju godina obiteljskoga života, supruzi su se rastavili uz obostran pristanak, a žena mu je otišla u samostan s mlađim sinom.

Grgur Prosvjetitelj

Sv. Grgur Prosvjetitelj, Carigrad, 14.st.

Trinaest godina tamnice

Grgur polazi na put u Rim, gdje stupa u službu kralju Trdatu III, sinu Kosrovovu. U Armeniju je došao 287. god. s rimskom legijom. U vrijeme slavljenja pobjede nad Perzijancima, Grgur kao kršćanin odbija položiti vijenac pred pogansku božicu Anahidu. Tom prigodom kralj Trdat III. doznaje od svojega časnika Artavazda da je Grgur upravo sin ubojice njegova otca. Trdat podvrgava Grgura mukama i baca ga u podzemnu tamnicu punu zmija i štipavaca u mjesto Artašat (sada je na tom mjestu samostan Khor Virap, što u prijevodu znači "duboka jama" ili "duboka tamnica"). Nakon toga Trdat izdaje odluku da se imaju poubijati svi kršćani koji možda žive u zemlji.

Grgurdva

Sv. Grgur Prosvjetitelj, nepoznati armenski slikar 18.st.

Grgur je proveo u tamnici 13 godina. Predaja pripovijeda u životopisu sv.Grgura da je kralj Trdat dao smaknuti rimsku djevicu Ripsime (Hripsime), koja je pred Dioklecijanovom ponudom pobjegla preko Palestine u Armeniju s 35 djevica iz maloazijskoga samostana. Trdat ju je imao naći i predati rimskom caru Dioklecijanu (oko 243.-316.), no sam se je zaljubio Rimljanku. Ripsime je odbila Trdatovu ljubav, zavjetovavši djevičanstvo Bogu. Kralj je zvjerski ubio Ripsime i njezinih 35 djevica. Nakon toga zločinstva stigne Trdata Božje pokaranje. Prvo padne u sjetu, a zatim u manenost. Trdatova je sestra imala snove u kojima joj anđel govori da njezina brata može izliječiti samo utamničenik Grgur. Kralj je poslušao sestru i zapovjedio da se Grgur oslobodi iz tamnice. Grgur je uz pomoć molitve i posta izliječio Trdata, pokrstio ga je, a s njim i armenski puk u ondanjoj prijestolnici Vagaršapat.

DesicaGrg

Desnica sv.Grgura Prosvjetitelja

Sin Aristakes

Radi prave organizacije kršćanstva u Armeniji, Trdat šalje Grgura sa svitom u Kapadociju, Cezariju biskupu Leonciju. Leoncij ga zaređuje za biskupa 314.god. Na povratku iz Cezarije Grgur dobiva ostatke sv. Ivana Krstitelja i sv. Atenogena za nove kršćanske crkve. Na povratku Grgur se je zadržao u Sebasti, gdje mu se je prudružio veliki broj redovnika koji će u Armeniji preuzeti svećeničke i biskpuske službe. Krstiti je započeo u Taronu, a zatim nastavio duž zemlje. Svagdje su se rušili poganski hramovi, a umjesto njih gradili su se novi kršćanski. Duhovno središte Armenske crkve postaje Ečmijadzin, tj. mjesto silaska Jedinorođenoga u prijestolnici Vagaršapat.

TamnicaGrg

Tamnica Grgura Prosjetitelja, dubina - 6,5 m

Godine 325., pred sam konac svojega svetoga i apostolskoga služenja, prvi katolikos Armenije Grgur Prosvjetitelj se je povukao u samoću u okolinu vrela Eufrata. Na prijestolje poglavara Armenske crkve dolazi njegov mlađi sin Aristakes. Godine 325. Grgura zovu na prvo nicejsko saborište (sabor, koncil) 325. god. u Bitiniji (današnja Turska), ali nije mogao doći i umjesto sebe poslao je Aristakesa, koji je donio u Armeniju Nicejske odluke.

KatedralaGrg

Katedrala sv.Grgura Prosvjetitelja u Erevanu, prijestolnici Armenije

Kanonizirani svetac

Za tradicijski nadnevak krštenja Armenije drži se 301. godina. Armenija je proglasila kršćanstvo državnom vjerom 15 godina prije negoli je to učinio Konstantin I. Veliki (oko 285.-337.) na Zapadu. Glavna relikvija Armenske apostolske crkve jest desnica sv.Grgura Prosvjetitelja, koja se čuva u Ečmijadzinu. Desnica sv.Grgura simbolizira duhovnu i crkvenu vlast vrhovnoga patrijarha i katolikosa svih Armenaca. U tijeku uljovarenja, koje se vrši jedan put u 7 godina, katolikos blagoslivlje sveto ulje kopljem kojim je proboden Isukrst i desnicom sv.Grgura Prosvjetitelja. Dio relikvija sv. Grgura, koja se je čuvala 500 godina u crkvi sv. Grgura Prosvjetitelja u Napulju, bila je premještena 11.studenoga 2000.god. u katedralu sv. Grgura Prosvjetitelja u Erevan, armensku prijestolnicu.

 alt=

Kip sv. Grgura Prosvjetitelja, katedrala sv.Petra u Vatikanu

Armenska apostolska crkva slavi blagdan sv. Grgura Prosvjetitelja 4 puta godišnje, a 1837. Katolička je crkva kanonizirala svetca uz sudjelovanje pape Grgura XVI., uspomena 1. listopada. Na zidinama katedrale sv. Petra u Vatikanu stoji njegov kip.

PRILOG: Na sljedećoj poveznici možete pogledati film o samostanu Khor Virap gdje je 13 godina bio zatočen sv.Grgur Prosvjetitelj.

Artur Bagdasarov

Sri, 19-12-2018, 11:46:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).