Hrvatska domovinska stranka

 

Spoznaje

 

1. Od tragične 1102. godine Hrvati su potpali pod vlast tuđina, s nekada više, a nekada manje samostalnosti.

2. U 1848. godini nakon briljantne pobjede hrvatske vojske pod komandom bana Jelačića državna nezavisnost nije bila u planovima vladajućih.

3. Sve do pojave otca Domovine Ante Starčevića potreba za državnom nezavisnošću nije bila zagovarana među vodećim plemstvom. Njegovom smrću propalo je i njegovo životno djelo, a njegovi nasljednici su državu praktički poklonili tuđincu.

4. Na samom koncu Prvog svjetskog rata najbolji zapovjednik u ratu svih Austrijskih armija feldmaršal Svetozar Borojević sa fronte u Sjevernoj Italiji došao je u Zagreb, nudeći Hrvatskom Narodnom Vijeću da će on organizirati vojsku, neka oni organiziraju civilnu vlast. Čak je mirotvorac Stjepan Radić odbio tu ponudu s obrazloženjem da mu vojska nije potrebna, jer da će on dobiti državu na tanjuru od predsjednika USA Wilsona. Kobna sudbina Radića je poznata svima i stvaranje NDH u najgorim uvjetima rata je direktna posljedica njegovog ubojstva u parlamentu Kraljevine SHS.

4. Uloga i način upravljanja državom i narodnim poslovima Poglavnika Ante Pavelića nije za diskusiju u ovom prostoru, zbog razloga znanih i neznanih. Dovoljno je samo prepoznati da od te države i načina vođenja narodnih poslova ostala je samo jedna velika tragedija.

5. Stvaranje zavnohaške Federalne Republike Hrvatske u okviru FNRJ-a i propast NDH, koštalo je hrvatski narod barem jednu četvrtinu pobijenih ili otjeranih sa hrvatskog grunta, i gubitak barem polovice svog prostora. Ako to nije bio genocid, što je? Direktni krivac za tragediju Hrvata je jedan (navodno) Hrvat po imenu Josip Broz. Njegov način vladanja i vođenja njegove političke stranke KPJ je najgora forma diktature i samovolje, usprkos lijepih napisa u Ustavu te države i međunarodne zajednice, koja mu je omogućila i podržala njegovu samovolju i njegove zločine. Sada više nije tajna da je nakon završetka Drugog Svjetskog rata on osobno naredio pokolj svih vojski, prvenstveno Hrvata, koje su se u vrijeme rata borile protiv njegove vojske [1].

6. Raspadom Jugoslavije i padom komunizma Hrvatski narod uz velike žrtve i stradanja uspio je izboriti se za državnu nezavisnost i očuvanje imena, ali s porazom u izgradnji demokracije i pravednog društva. Treba ovdje ponoviti da hrvatska država nije uspostavljena u polovici hrvatskih zemalja.

7. Uspostavljeno višestranačje u Republici Hrvatskoj postalo je velika smetnja napretku demokracije i proizvelo osiromašenje velike većine naroda. U isto vrijeme tvrdokorni boljševici su se umrežili u sve političke stranke i dogovorno pljačkaju narod i državu, slabeći time šanse za državni napredak i dostojanstvo naroda. Istovremeno su se pojavile nove ozbiljne prijetnje o stvaranju nekakvih novih balkanskih udruženja država s bivšim i sadašnjim gospodarima hrvatskih zemalja. Kako god to može nekome izgledati, ostaje činjenica da su bivši kadrovi SKJ prigrabili vlast na svim nivoima i gospodarstvo u svakoj djelatnosti. Razlike između dvije vodeće političke stranke u RH (HDZ i SDP) je samo u retorici, a rezultat toga je daljnje osiromašenje Hrvata i još veći bijeg u inozemstvo najškolovanijeg dijela hrvatskog naroda. Od proklamiranog povijesnog pomirenja ostala je samo poslušnost i strah one strane koja je nastradala u stvaranju FNRJ.

Imajući sve to u vidu, i s vrućom željom da hrvatski narod nađe svoje mjesto pod suncem u punoj slobodi i suverenitetu, skupina domoljuba je odlučila potražiti nove puteve u izgradnji demokracije i poboljšanja životnih uvjeta Hrvatskog naroda u Domovini.

Da bi se neki posao mogao napraviti potrebno je znanje, alat i vrijeme. Poslije smrti prvog Predsjednika Republike Hrvatske postalo je očito da ni politička stranka kojom je on ostvario međunarodno priznanje Hrvatske države i pobjedu nad okupatorom, kao ni njegovi suradnici nisu ostali privrženi ideji hrvatske državne samostalnosti, nego se međusobnim dogovorima brinu samo za svoje osobne interese. Preogromno zaduženje i rasprodaja svega što stranci žele kupiti dovela je u pitanje obstojnost hrvatskog naroda. Upravo zbog zbog toga osniva se

Hrvatska domovinska stranka - HDS

 

(ili Domovinska stranka Hrvata - DSH)

Hrvatski narod je jedan od najstarijih naroda u Europi kojega krasi bogata i burna povijest.

Hrvatski narod ima pravo:

1. na svoju samostalnu, slobodnu, jedinstvenu, međunarodno priznatu, nezavisnu Hrvatsku državu na svim etničko-povijesnim prostorima.

2. živjeti unutar svoje države ili bilo gdje u svijetu u državama koje mu to dopuštaju.

3. na međusobnu jednakost svih Hrvata u svijetu, bez obzira na mjesto rođenja ili adresu stanovanja.

4. živjeti u miru sa susjedima i drugim državama i narodima.

5. dopustiti i pripadnicima drugih naroda i vjera živjeti u Hrvatskoj državi.

6. na socijal-demokratsko društveno uređenje po učenju socijalnog nauka Crkve. Pod pojmom «demokratski» podrazumijeva se: jedan punoljetni građanin ima samo jedan glas.

7. braniti svoju državnu nezavisnost, što je i dužnost svakog građanina.

8. ispovijedati svoju dvanaest stoljetnu rimokatoličku vjeru.

9. garantirati ravnopravnost i drugim vjerama koje priznaju Boga i jednakost svih ljudi pred Bogom i zakonom.

10. gospodarstvo zasnovano na privatnom vlasništvu.

11. ukloniti povlašteni status istih soba, grupa, stranaka u svim političkim sustavima. Iskorijeniti korupciju, mito i nepotizam!

12. ispraviti pogreške koje su mu učinjene od dana stvaranja države Južnih Slavena. Točnije: sve nepravde učinjene od 1. prosinca 1918. godine pa do sada, kao i one koje se mogu dogoditi u budućnosti.

13. garantirati jednakost pred zakonom svim građanima Hrvatske države, bez obzira na nacionalnu, rasnu ili vjersku pripadnost.

14. na povratak svojih potomaka tako da etničko hrvatske prostore popuni sa svojim potomcima rođenim bilo gdje u svijetu.

15. ustrojiti demokratsku vlast u državi Hrvatskoj pomoću demokratskih izbora. Nikakva vlast ne može otuđiti ovo pravo naroda.

16. izjasniti se putem plebiscita o pitanjima promjene državnog ustroja ili nezavisnosti. (Koalicijsko ukidanje Županijskog doma i promjena imena Državnog Sabora zahtijevalo je plebiscit.) Isto tako pristupanje NATO i EU zahtijeva referendum.

17. ograničiti svakom (odraslom) građaninu samo jedan glas na svim demokratskim izborima, ili plebiscitu, bez obzira što o tome misle drugi narodi ili druge države.

18. stvaranja institucija i ustanova koje služe primarno interesima hrvatskog naroda, kulture, vjere i običaja.

19. otvaranja novih ustanova, poduzeća, tvornica, škola i razvoj novih tehnologija koje su poznate ili nepoznate u ovo vrijeme.

20. na životni standard ravan ili veći od bilo kojeg drugog naroda u svijetu.

Zbog svega rečenog ustrojena je Hrvatska domovinska stranka (HDS) (Croatian’s homeland party)

 

1. Članak

Hrvatsku Domovinsku Stranku osnivaju utemeljitelji, Hrvati koji žive u Domovini ili bilo gdje u svijetu. Utemeljiteljem stranke postaje svaka osoba koja uplati najmanje 1,000.00 jedinica u valuti zemlje u kojoj živi. Na primjer: osoba koja živiu USA treba uplatiti najmanje 1,000.00 US dollara, osoba koja živi u Australiji treba uplatiti 1,000.00 uastralijskih dollara, osoba koja živi u Hrvatskoj treba uplatiti 1,000.00 HK, osoba koja živi u EU treba uplatiti 1,000.00 Eura, itd.

2. Članak

Članovi stranke mogu biti:

 

1. Članom Hrvatske Domovinske Stranke mogu biti osobe sa navršenih 16 godina života, Hrvati(ce) rođeni u Domovini ili bilo gdje u svijetu.

a). Etnički Hrvati ili Hrvatice rođeni u RH, BiH, CG, Srbiji, Rumunjskoj, Mađarskoj, Austriji, Italiji ili bilo gdje u inozemstvu, su prirodni kandidati za članstvo u HDS.

b). Hrvatima se smatraju osobe ako je bar jedan roditelj ili djed (baka) bio etnički Hrvat.

2. Osobe drugih etničkih korjena rođeni u Republici Hrvatskoj.

3. Osobe koje su zakonom dobile hrvatsko državljanstvo.

 

3. Članak

Članovi stranke ne mogu biti:

1. Osobe koje su radile za UDB-u ili KOS u bilo kojem kapacitetu.

2. Osobe koje su bile na rukovodećim položajima u KPJ.

3. Osobe koje su sudjelovale u pobuni protiv Republike Hrvatske, bez obzira na etničko podrijetlo.

4. Osobe koje su bile “samo” obični članovi KPJ, mogu biti obični članovi Stranke, dok ne dokažu svoju privrženost ideji hrvatske državnosti. Ovu odredbu će razraditi kasnije Vijeće Odgovornih.

 

4. Članak

Hrvatska Domovinska Stranka ima ova tijela:

• Vijeće odgovornih,

• Veliko vijeće,

• Sabor,

• Nadzorno povjerenstvo,

• Častni sud.

• Vjeće za jednokratna rješenja ili radne grupe

 

5. Članak

 

Svaki član(ica) Vijeća odgovornih bira sebi zamjenika.

Njih 12 čine Vijeće zamjenika.

Svi članovi Vijeća odgovornih biraju svakome od njih po jednog savjetnika. Njih 12 čine Vijeće imenovanih.

Sabor stranke bira svakom članu Vijeća odgovornih po jednog savjetnika. Njih 12 čine Vijeće izabranih.

Njih 36 savjetnika su automatski članovi Velikog vijeća.

Za Osnivački Sabor stranke pozvani su svi utemeljitelji.

Ako ne mogu prisustvovati osobno, ovlaste drugog utemeljitelja da ih zastupa.

Za svaki slijedeći sabor stranke 100 članova stranke bira po jednog delegata u Sabor stranke.

 

6. Članak

 

Vijeće odgovornih

1. Vijeće odgovornih je izvršno tijelo Hrvatske Domovinske Stranke.

2. Vijeće odgovornih ima dvanaest članova.

3. Vijeće odgovornih prije Osnivačkog sabora biraju utemeljitelji.

4. Utemeljitelji mogu biti pojedinci ili već postojeće državotvorne političke stranke, ili udruge građana u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

5. Drugi saziv Vijeća odgovornih bira Osnivački sabor.

6. Mandat članova Vijeća odgovornih traje četiri godine.

7. Članovi Vijeća odgovornih su automatski članovi i Velikog vijeća.

8. Predsjedatelj Vijeća odgovornih je istodobno i predsjedatelj Hrvatske domovinske stranke.

9. Predsjedatelj Vijeća odgovornih saziva i vodi sjednice Vijeća odgovornih.

10. U radu Vijeća odgovornih sudjeluju i članovi tri navedena vijeća bez prava odlučivanja.

11. Po potrebi Vijeće odgovornih može čuti i druge osobe.

 

7. Članak

 

1. Mandat predsjedatelja Vijeća odgovornih traje mjesec dana, a redoslijed se određuje dogovorom:

a) abecednim redom prezimena, ili

b) unaprijed utvrđenim redom za četiri godine,

2. Ne može se dogoditi da isti član bude predsjedatelj istoga mjeseca svake godine.

3. Osnivački sabor određuje prvog predsjedatelja Vijeća odgovornih.

4. Zamjenik predsjedatelja je osoba koja će ga(ju) zamijeniti slijedeći mjesec.

 

8. Članak

 

Način odlućivanja

1. Vijeće odgovornih odlučuje na sjednicama, telefonom, faksom, radio-vezom ili preko interneta.

2. Sjednice Vijeća odgovornih održavaju se obavezno svakog prvog utorka u mjesecu, a češće prema potrebi.

3. Vijeće odgovornih odlučuje nadpolovičnom većinom glasova svih članova.

4. Ako glasovanje ispadne 6:6 a) prijedlog ne prolazi, ili

5. b) odlučuje glas predsjedatelja.)

6. Članovi Vijeća odgovornih ne mogu se suzdržati od glasovanja. Oni moraju glasovati za ili protiv prijedloga.

7. Ako je Odgovorni vijećnik spriječen glasovati, zamjenjuje ga njegov(a) savjetnik(ca).

8. Glasovati je moguće pismeno, uključujući i elektroničkim putem.

9. Tajnik piše zapisnik sjednice i vodi roster svakog glasovanja.

 

 

9. Članak

 

Odgovornost Vijeća odgovornih:

Vijeće odgovornih za svoj rad odgovara Saboru HDS.

Vijeće odgovornih daje Saboru tromjesečno pismeno izvješće o svom radu.

 

10. Članak

 

Vijeće odgovornih:

1. Upravlja radom Hrvatske domovinske stranke.

2. Vijećnici u Vijeću odgovornih glasuju za ili protiv predmeta u pitanju.

3. Suzdržani glas je podnošenje ostavke na položaj i članstvo u Vijeću.

4. Saziva Sabor;

5. Provodi odluke Sabora;

6. Osigurava nadzor nad poslovanjem Hrvatske domovinske stranke.

7. Imenuje tajnika;

8. Imenuje rizničara;

9. Predlaže Povelju, njezine izmjene i dopune, kao i druge opće akte Hrvatske domovinske sranke.

10. Donosi načela Hrvatske domovinske stranke.

11. Obavlja i druge poslove predviđene ovom Poveljom ili drugim općim odrednicama stranke.

 

11. Članak

 

1. Vijeće Odgovornih radi u 12 timova, a svaki tim čini:

• član Vijeća odgovrnih (predsjedatelj tima)

• Osobni savjetnik - zamjenik.

• Imenovani savjetnik

• Izabrani savjetnik.

2. Ako se ne može postići dogovor, odlučujući je glas člana Vijeća odgovornih.

3. U slučaju potrebe Osobni savjetnik zamjenjuje svoga člana Vijeća odgovornih.

4. Član Vijeća odgovornih može razriješiti dužnosti samo svoga osobnog savjetnika, i imenovati drugu osobu. Pismeni Izvještaj s punim obrazloženjem mora podnijeti Velikom vijeću u roku od tjedan dana.

 

12. Članak

 

Osnivanje i raspuštanje područnih povjerenstava:

1. Za opće djelovanje vezano uz mjesto (grad, županiju ili grupu više županija) u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske, Vijeće odgovornih Hrvatske Domovinske Stranke može osnivati područna povjerenstva.

2. Područna povjerenstva ustrojena su kao i sama središnjica stranke.

3. Vijeće odgovornih Hrvatske Domovinske Stranke može raspustiti područno povjerenstvo.

 

13. Članak

Veliko Vijeće

Veliko vijeće HDS-a čine:

• Vijeće odgovornih (njih 12)

• Vijeće zamjenika (njih 12)

• Vijeće imenovanih (njih 12)

• Vijeće izabranih (njih 12)

• Članovi utemeljitelji (njih 12)

• Poslije Osnivačkog sabora - čelnici županijskih organizacija – svi koliko ih ima!

• Nakon ulaska u Hrvatski Državni Sabor – svi sabornici.

 

14. Članak

 

A. Vijeće zamjenika

Svaki član Vijeća odgovornih imenuje sebi zamjenika s mandatom na dvije godine s pravom ponovnoga izbora.

 

B. Vijeće imenovanih

Svi članovi Vijeća odgovornih biraju po jednog savjetnika svakom od članova Vijeća odgovornih s mandatom na dvije godine s pravom ponovnoga izbora. Birati je moguće pismeno, uključujući i elektronički.

 

C. Vijeće izabranih

Utemeljitelji Stranke biraju po jednog savjetnika svakom članu Vijeća odgovornih s mandatom na dvije godine s pravom ponovnoga izbora. Osnivački sabor bira dalje Vijeće izabranih. Birati je moguće pismeno, uključujući i elektroničkim putem.

 

15. Članak

 

1. Predsjedatelj Velikog vijeća saziva sjednice Velikog vijeća.

2. Sjednicama Velikog vijeća predsjedava zamjenik predsjedatelja Vijeća odgovornih.

3. Veliko vijeće donosi odluku većinom glasova. U slučaju jednakog broja glasova – ishod je negativan!

4. Veliko vijeće odlučuje o predmetu koji nije mogao biti riješen u Vijeću odgovornih.

5. Svi članovi Velikog vijeća su ravnopravni u glasovanju i dužni su glasovati po svom uvjerenju i savjesti, a neovisno o glasovanju člana Vijeća odgovornih.

6. Članovi Velikog vijeća moraju glasovati za ili protiv prijedloga.

7. Suzdržani glas je podnošenje ostavke na položaj i članstvo u dotičnom Vijeću.

10. Glasovati je moguće na sjednicama, telefonom, faxom, pismeno i elektroničkim putem.

 

16. Članak.

Sabor Hrvatske Domovinske Stranke

Sabor je najviše upravljačko tijelo Hrvatske Domovinske Stranke.

• Utemeljitelji stranke sudjeluju u Osnivačkom saboru stranke i biraju odgovarajuća vijeća.

• Samo za Osnivački sabor stranke 50 članova bira jednog zastupnika.

• Za slijedeće Sabore stranke sto članova bira jednog zastupnika za sabor.

 

17. Članak

Sabor se saziva na redovito, izborno i izvanredno zasjedanje.

1. Redovito zasjedanje Sabora održava se svake dvije godine.

2. Izborno zasjedanje Sabora saziva se svake četiri godine ili prema potrebi u slučaju izvanrednih izbora za Hrvatski Državni Sabor, odnosno za izbor Predsjednika Republike.

3. Zasjedanje Sabora saziva Vijeće odgovornih u skladu s ovom Poveljom:

4. Redovito i izborno sazivanje sabora je prema ovoj Povelji,

5. Izvanredno na zahtjev Velikoga vijeća – većinom glasova

6. Izvanredno ako 20% sabornika donese odluku,

7. Izvanredno na zahtjev jedne petine članova stranke.

 

 

18. Članak

 

1. Stranku osnivaju utemeljitelji.

2. Utemiljeteljem mogu postati i već postojeće stranke, udruge ili organizacije, NGO, koje uplate HDS jednu tisuću u valuti zemlje u kojoj žive ili djeluju , (isto kao pod #1.)

 

19. članak

 

HDS poštuje lik oca Domovine dr. Ante Starčevića i cijeni djelo obnove države dr. Franje Tuđmana.

Začetnik ideje: dr. Radoslav Marić
Hrvat iz Amerike
Autor knjige Moja polnoćka
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

[1] Pero Simić: Tito-Fenomen stoljeća, str. 221, VL Zagreb, 2009.