Svečano proslavljen blagdan sv. Felicija u Kaštel Starom

Ove godine, kao i protekla dva stoljeća, u Župi sv. Ivana Krstitelja, Kaštel Stari, svečano je proslavljen blagdan sv. Felicija. Čašćenje tog kršćanskog mučenika, čiji su posmrti ostaci smješteni u kamenu raku na posvećenom mu oltaru, traje od 1904. godine, kada je obavljen prijenos svečeva tijela iz Rima u Kaštel Stari. Drvene poklopnice na raki skidaju se tijekom večernje mise na blagdan sv.Ivana Krstitelja (Glavosjek), uoči blagdana sv. Felicija, kada tijelo sveca ostaje vidljivo kroz staklene stijenke, radi adoracije puka. Poslije blagdana drvene poklopnice vraćaju se na prednju i bočnu stranu rake.

Sv. Felicijo

Kršćanski mučenik sv. Felicijo rođen je u Italiji, a svoju mučeničku smrt podnio je u vrijeme cara Dioklecijana 30. kolovoza 304. godine. Po zvanju bio je rimski vojnik, a još kao dijete prigrlio je kršćansku vjeru. Za odmazdu, jer nije htio prinositi žrtve rimskim bogovima, rimski prefekt Drago naredio je da mu se odrubi glava. Pokopan je u velikoj bazilici izgrađenoj blizu luke Ostije, na putu Rim - Ostija.

sv. Felicijo

Tijelo sveca preneseno je u Kaštel Stari 1804. godine. Zauzimanjem oca konventualca Vicka Puljasa, mještanina, kod sv. oca Pija VII. izmoljen je prijenos kompletnoga tijela mučenika koje je prevezeno iz Rima u Anconu, a zatim brodom u Kaštel Stari. O tome svjedoče apostolsko pismo pape Pija VII., računi crkvenih troškova za 1804./1806. godinu i milostinja sakupljena za određene potrebe.

Don Frane Ivasović u knjizi ''Kaštel Stari, Crtice iz njegove povijesti i života'' ovako opisuje dolazak broda sa svečevim tijelom i daljnje događaje.

''Kada je brod pristao u Stari i to, kako se pripovijeda, blizu kaštela Cega, narod ga je dočekao velikim i neopisivim veseljem. Njegovo je tijelo bilo sahranjeno u drvenoj raki i, kako predaja priča, bilo je privremeno postavljeno na oltar Gospe od Ruzarija, dok se nije napravila kapela i oltar. Iz računa se dokazuje da je odijelo Svečeva tijela napravljeno i nabavljeno u Rimu. Od godine 1804. do 1805. bilo je sakupljeno milostinje u čast sv. Felicija libara 7677. U računima crkovinarstva od 1805. i 1806. ubilježene su isplate za izgradnju njegove kapele i oltara (menza starog oltara proširena je da bi na nju bila smještena raka sa tijelom sveca). U tim se računima spominje proto Kažimir i meštar Menego, koji su radili kapelu i oltar''.

Tijelo, nošeno u svečanoj procesiji oko sela, premješteno je 1806. godine na sjeverni oltar crkve, koji od tada nosi naziv oltar sv. Felicija.

Posebno svečano proslavljena je stogodišnjica prijenosa svečeva tijela 1904. godine.

Čudotvornost sveca prenosila se naraštajima. Svjedočenje ozdravljenjima su mnogobrojni štapovi odbačeni u trenucima ozdravljenja nogu, te zavjetni darovi od posrebrenih metalnih pločica u obliku nogu, ruku, očiju...obješenih na svečev oltar. I danas, na molbu osoba koje traže svečev zagovor, župnik otvara poklopnice na kamenoj raki. Kamena je raka zamijenila drvenu 1872., a masku lica sveca obnovio je 1925. godine poznati kipar Marin Studin.

sv. Felicijo

Nekoliko godina ranije od početka sanacije tad ruševne crkve sv. Ivana Krstitelja (1989. godine) raka je bila smještena u župnoj Crkvi Gospe od Ružarija. Prijenos rake u Crkvu sv. Ivana Krstitelja obavljen je prije blagdana sv. Felicija, a prijenos njegovih moći užežin blagdana, 29. kolovoza 2004. godine. Tim činom obilježena je 200. obljetnica prijenosa svečevog tijela iz Rima u Kaštel Stari. Tako je svečano proslavljen i kraj obnove ovog sakralnog objekta.

Prva svečana koncelebrirana sv. misa u obnovljenoj Crkvi sv. Ivana Krstitelja održana je na blagdan sv. Felicija, 30. kolovoza, 2004. u 19 sati. Predvodio ju je dubrovački biskup mons. dr. Želimir Puljić uz prisustvo župnika don Ilije Vuletića i većeg broja kaštelanskih svećenika.

Oltar sv. Felicija - sjeverni oltar Crkve sv. Ivana Krstitelja

Izgrađen je od raznobojnoga mramora s odlikama baroknoga stilskog izraza.

Menza mu je proširena na početku XIX. stoljeća radi smještaja rake s tijelom sv. Felicija. Do tada oltar je nosio nazive sv. Kristofora, Gospe od Začeća i Gospe od Milosti ili Milosrđa. Urešen je velikom oltarnom palom s prikazom pape Grgura I. Velikog (simbol mu je golubica u ruci), sv. Stjepana Prvomučenika, sv. Ambrozija i sv. Mihovila arkanđela. Autor pale je Korčulanin Petar Bezzi, a na njoj je upisana 1800. godina. U gornjem je dijelu smješten otvor u koji je umetnuta slika Gospe od Milosrđa iz XVI. stoljeća. Oltar je izgrađen sredinom XVIII. stoljeća.

Slika Gospe od Milosrđa

Slika Gospe od Milosrđa ili Gospe od Milosti spominje se u inventaru Crkve sv. Ivana Krstitelja od 1843. godine. Po predaji, dar je visokoga crkvenog prelata Grgura Josipa Scottija, a smještena je u gornjemu dijelu velike oltarne pale na oltaru sv. Felicija. Oltar sv. Felicija u najstarijim se vizitacijama naziva i oltar Gospe od Milosrđa. Trogirski biskup Didak Manola u svojim vizitacijama spominje i bratovštinu Gospe od Milosti. To je, bez sumnje, bratovština koja se brinula o inventaru oltara i pobožnosti vezane uz njega. U vrijeme svibanjske pobožnosti sliku Gospe od Milosrđa prenosili bi na južni oltar crkve, posvećen Gospi od Ružarija, ispred kojega su se čitala otajstva krunice.

Gospa od Milosti

Slika se sastoji od tri dijela: slike na dasci s motivom Bogorodice s Djetetom u naručju (XVI. st.), srebrnoga pokrova koji je nakon restauracije skinut i drvenog izrezbarenog okvira - ormarića sa staklom u koji je umetnuta slika sa dva bočno postavljena drvena anđela (XVII./ XVIII. st.).

Ankica Babin, prof.

Pet, 23-04-2021, 03:50:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.