Ajmo imiđlije, naprijed biznismeni...

Ća su dva osmerca kontra 38 dvanaesteraca u subotnjem Maratonu

Sjećanje na atraktivni prošlogodišnji Maraton lađa na Neretvi, kao i današnja (četvrtak 9. kolovoza) najava ovogodišnjeg, 15., u Večernjem listu, poticaj su za prijedlog šire internacionalizacije ovog veslačkog spektakla, koji zbog svoje atraktivnosti zaslužuje puno veću pozornost od one koja ima danas. Današnja pozornost bi pak mogla biti vrlo solidan temelj za «izvoz» ove atrakcije u svijet.

Spektakl će biti sjajan kada iz Metkovića krene, kako je najavio predsjednik Udruge lađara, 38 ekipa, svaka s po deset veslača, bubnjarom i kormilarom, i zavesla u subotu prema 22,5 kilometra udaljenim Pločama, gdje je cilj. LađePrvi održani maraton rezultat je zamisli Milojka Glasnovića, koji je utrkom želio udahnuti novi život potpuno zaboravljenom neretvanskom plovilu, a problem je što u tom trenutku na Neretvi nije bilo ni jedne upotrebljive lađe. I prijatelj mojeg pokojnog oca, Opuzenac i originalni Neretljan Nikola Zonjić, kada se o tomu počelo pisati, rekao mi je: Ništa od toga, jer tih lađa nema...Gledano iz helikoptera, 38 «kornjača» s deset pokretnih «nogu», a veslači će žurit i utrkivati se dajući sve od sebe da bi prvi prošli ciljnu crtu i osvojili Štit kneza Domagoja težak 27 kilograma u Pločama. Da se radi o i atraktivnom, i vrijednom, i ostvarenom projektu, pokazuje i dosad održanih četrnaest trka sa svim problemima, koji su rješavani snažnim «zaveslajima» organizatora, kao što i veslači rješavaju svoj dio posla.

Kratka povijest

Prvi održani maraton, prema Večernjaku, rezultat je zamisli Milojka Glasnovića, koji je utrkom želio udahnuti novi život potpuno zaboravljenom neretvanskom plovilu, a problem je što u tom trenutku na Neretvi nije bilo ni jedne upotrebljive lađe. I prijatelj mojeg pokojnog oca, Opuzenac i originalni Neretljan Nikola Zonjić, kada se o tomu počelo pisati, rekao mi je: Ništa od toga, jer tih lađa nema... Međutim, pokazalo se da lađa ima, ali ih je trebalo obnoviti pa je na startu prve utrke 1998. godine startalo 18 posada. Njihov broj se iz godine u godinu povećavao, a da bi ujednačili uvjete veslanja Udruga lađara je uz pomoć sponzora krenula u izradu jednakih lađa, pa su se na startu 2007. pojavile 33 identične lađe. Naknadno je dopušten i nastup i ekipama iz drugih mjesta i država, što je još više pridonijelo popularnosti ipak lokalne iako tradicionalne utrke.

Ovogodišnji Maraton će, očekuje se, uz obale Neretve pratiti oko 60.000 ljudi, a predsjednik republike dr. Ivo Josipović izvršit će na startu smotru ekipa.

Ovo sve nismo iz Večernjaka prenijeli samo zato da proširimo krug njegovih čitateljica i čitatelja na korisnike Portala. Želja nam je i na ovaj način promovirati izniman nacionalni spektakl, vrijedan ne samo u turističkom i lokalnom smislu, glede agilnih i vrijednih Neretljana, nego i predložiti da se razmisli o proširenju sportske i poslovne dimenzije, ali i važnosti za zemlju u kojoj se spektakle odvija.

Padom, Isarom, Dunavom...

Prateći tekuće Olimpijske igre, a pogotovo veslačka natjecanja, ne možemo ne zamisliti i mogućnost da jednog dana ne baš u dalekoj budućnosti olimpijski veslački program uz odgovarajuće poštivanje međunarodnih sportskih propisa i uzusa bude obogaćen i maratonom neretljanskih lađa. Pola-polaPoslovna infrastruktura, primjerice dioničko društvo, trebla bi proširiti krug sponzora i organizirati s malom brodogradnjom izradu lađa i patentom zaštiti njihov izgled i dizajn. Inozemne potencijalne sudionike pozvati na Maratom, ponuditi jednu lađu za obuku po načelu plaćanja – pola mi, pola oniDa bi se do toga došlo agilni pojedinci, organizacije i institucije trebali bi potaknuti internacionalizaciju kroz upoznavanje država s veslačkom tradicijom i njihove sportske i veslačke forume s lađama, konstrukcijom, posadama, veslanjem. Naravno da je potrebno izraditi cjelokupan program sa svim podrobnostima - od proizvodnje lađa, do obučavanja instruktora, uključujući i sustav natjecanja. Zašto se neretljanske lađe ne bi spuštale Padom, Isarom, Dunavom, Savom, Dravom, Seinom, Avonom, Temzom, Innom, Nilom...

Poslovna infrastruktura, primjerice dioničko društvo, trebla bi proširiti krug sponzora i organizirati s malom brodogradnjom izradu lađa i patentom zaštiti njihov izgled i dizajn. Inozemne potencijalne sudionike pozvati na Maratom, ponuditi jednu lađu za obuku po načelu plaćanja – pola mi, pola oni. Ako se uključe u natjecanje, trebaju platiti svoju polovicu. Instruktaža veslača, ipak je to naše, može se provoditi ili negdje uz Neretvu, ili uputiti instruktore da obučavaju zainteresirane u inozemstvu.

Zainteresiranim državama i inozemnim poslovnim partnerima predložiti organiziranje njihovih natjecanja s time da se pobjednici nađu na završnici - međunarodnom maratonu neretljanskih lađa na sadašnjoj trasi. Koji će onda od sportskih TV programa i svjetskih agencija izbjegavati u pružanju pozornosti i potpore događaju?! Uopće ne sumnjajući u uspjeh takvih aktivnosti, ako budu poduzimane na temelju modernog marketinga i primjenu ostalih pratećih poslovnih pomagala, jer se zaista radi o svjetskoj atrakciji, dosad neodgovarajuće marketinški eksploatiranoj, držimo prijedlog vrijednim pozornosti za imidž Hrvatske. Tim više što je kod nas uobičajeno da se i neke daleko manje atraktivne priredbe «izvlače» na imidž, kada to treba njihovim organizatorima i pobornicima, iz njihovih interesa.

Treba li ovdje reći i podsjetiti kakav je imidž i svjetski medijski tretman trajno izgrađen za poznatu utrku ipak samo dva osmeraca engleskih sveučilištaraca iz Oxforda i Cambridgea. I televizijski prijenos koji švenka isključivo između oznojenih veslača jednog ili drugog, obala i publike, koje je, budimo korektni, možda ipak više nego uz Neretvu. Zasad.

Ća su, ipak, samo dva osmerca kontra sutrašnjih, subotnjih neretljanskih 38 «dvanaesteraca», našalimo se, misleći ozbiljno, na temelju argumenata.

Antun Drndelić